19.02.2021 | Zanimljivosti
NAJAVLJUJEMO Mini ciklus karnevalskih dokumentarnih filmova na Libertas televiziji

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Karnevo u Dubrovniku, koji se prvi put spominje u 13. stoljeću, svoj procvat doživljava u doba renesanse. U to vrijeme najpoznatije maske su Čoroje, Vila i Turica. Neizostavna maska Dubrovnika i manjih urbanih sredina 20. stoljeća bio je i domino, a najljepša druženja i balovi događali su se u Gradskoj kavani, teatru te kroz razne maškarane zabave u hotelima. Posebno mjesto u karnevalskom programu, svojim skupnim maskama i humorom, imala je i družina od festa razlicijeh Njarnjasi. Autor dokumentarnog filma Dubrovačkih muzeja je viši kustos Ivica Kipre, a sugovornik je profesor engleskog, turistički vodič i kolekcionar Marojica Bijelić.
Župski karnevo, koji je nastao 1981. godine povezivanjem manjih lokalnih karnevala Župe dubrovačke s bogatom višestoljetnom tradicijom (Platski, Mlinarski, Riječki, Postranjski i Brgatski), ove godine obilježava 40 godina postojanja. Tadašnji Župski karnevo predstavljao je svojevrsnu kritiku Župljana prema naumima Općine Dubrovnik koja je 1981. na župskom području planirala odlagalište otpada te kompleks novog masovnog stanovanja. I danas ga karakteriziraju britka satirička nota, osebujni kostimi te alegorijska kola koja uvijek plijene pažnju. Jedna od najznačajnijih karakteristika Župskog karnevala jest da on zapravo predstavlja putujući karneval. Autor dokumentarnog filma Dubrovačkih muzeja je viši kustos Ivica Kipre, a sugovornik je Vido Grbić - Braco, umjetnički voditelj grupe Župski gospari gusari.
Cavtajski karnevali ističu se povezanošću s lokalnom zajednicom, što potvrđuje i slika poznatog Cavtaćanina Vlaha Bukovca „Karneval u Epidauru“ s početka 20. stoljeća. Na njoj se mogu vidjeti stanovnici Cavtata raskošno odjeveni u kostime iz commedije dell’arte, ali i u Japance, Kineze, sultane ili harlekine. Kostime su kupovali i u Cavtat donosili brojni lokalni pomorci. Organizirale su se i posebne plesne zabave veljuni i kotiljuni, maškaravalo se najčešće u dominale, hodalo po Prijekome, kucalo po vratima i „činilo škerce i pazare“. Treba istaknuti kako su dominali maske koje su u Cavtatu posebno žive i očuvane, a vezane su za Maškaratu od ferala. U uspomenama su se sačuvali i Veliki i Mali Karneval fest 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Autor dokumentarnog filma Dubrovačkih muzeja je viši kustos Ivica Kipre, a sugovornici su profesor engleskog, turistički vodič i kolekcionar Marojica Bijelić i profesor glazbene teorije Jakša Bošković.