KREDITNI REJTING Objesiti mačku o rep
Najprije da objasnim značenje riječi „rejting“. To je ugled, reputacija, vjerodostojnost fizičke ili pravne osobe, tj. ocjena koja im se dava u javnosti u određenoj djelatnosti. Veliko zadovoljstvo iskazao je nedavno Predsjednik vlade i Ministar financija što je Hrvatskog kreditni rejting porastao, kako je to ocijenila specijalizirana agencija Standard & Poor’s. Obojica su nabrojili pozitivne činjenice što to znači za Hrvatsku, njeno gospodarstvo, zaduživanje uz manje kamate na inozemnom tržištu itd., itd. Čuli smo samo hvalospjeve. Što je to uopće kreditni rejting? To je zajednički naziv za kriterije, odnosno mjerila na osnovu kojih se određuje sposobnost određene fizičke ili pravne osobe (tvrtke, kompanije, države) kao dužnika da vraća kredit, tj. novac koji se nekome pozajmljuje pod ugovornim uvjetima, odnosno kreditna sposobnost, tj. kreditni rizik ili vjerojatnost da vjerovnik (domaća ili strana banka) neće moći naplatiti svoja potraživanja na temelju izdanog (pozajmljenog) kredita. Pored optimističkih izjava i hvalospjeva nije naodmet pogledati i drugu stranu financijske medalje RH na osnovu službeno objavljenih podataka. „Ako državne institucije (od općina do ministarstava – nap. D.R.) ne smanje svoju potrošnju (rasipnost – op. D.R.) te vanjskotrgovinski deficit nastavi rasti, a istovremeno državne institucije nisu u mogućnosti uzeti nove kredite (zbog prezaduženosti – op. D.R.), analitičari upozoravaju da će doći do gospodarskog sloma. Novac koji je trošila RH bio je novac bez pokrića, to je bio tuđi novac (od kreditnog zaduženja) i nitko ne zna kako će taj isti biti vraćen. Bruto inozemni dug i bruto vanjski dug RH objedinjuje dugovanje države i pravnih subjekata prema inozemnim bankama i organizacijama. Državni dug se odnosi na dugovanje RH inozemnim i tuzemnim vjerovnicima. Prema zadnjim podatcima HNB bruto inozemni dug iznosio je na kraju travnja 2023. g. 58 milijardi eura, što je za 7,1 milijardu ili 14% više nego godinu dana ranije. Takav porast poglavito je rezultat rasta duga središnje banke (HNB).“ Obzirom na veliko dugovanje, nema sumnje da će RH (kad-tad) pasti u tzv. dužničko ropstvo, pa će se rasprodavati i ono malo preostalih prirodnih bogatstava koja su preostala. U modernom svijetu kreditni rejting određuje za to specijalizirano poduzeće, odnosno agencije za kreditni rejting od kojih su najpoznatije velike tri: Standard & Poor’s, Moody’s i Fitch Ratings. Mene kao laika zanima, ako nam je jedna američka agencija dala pozitivnu ocjenu, zašto ih nismo dobili od preostale dvije?! Agenciju Standard & Poor’s osnovao je Henry Varnum Poor (1812.-1906., američki financijski analitičar) 1860. godine. Sjedište joj je u New Yorku, država New York, SAD.
Sve tri agencije imaju odgovarajuću tablicu na kojima se uglavnom trima abecednim slovima označava kreditni rejting za odgovarajuću pravnu osobu u našem slučaju RH. Tablica je podijeljena na dva dijela. Prva (gornja) označava investicijski rejting, a druga (donja) špekulativni rejting. Druga tablica također ima zasebne podjele. (Izvor: HNB). Stotinama tisuća umirovljenika/radnika sa malom penzijom/plaćom sadašnji kreditni rejting u životu ne znači ništa niti će značiti ubuduće. I dalje će(mo) se suočavati sa neprestanim poskupljenjima osnovnih prehrambenih artikala, usluga i režijskih troškova. Nakon skorašnjeg poskupljenja struje i plina očekuju se neminovno i druga poskupljenja. Kupovat će se isključivo najpotrebnije namirnice i po akcijskim cijenama.
Prema tome pozitivni kreditni rejting može se objesiti mačku o rep.
DAMIR RAČIĆ
3.jpg)
