SVJETSKI DAN ŠEĆERNE BOLESTI Više od pola milijuna oboljelih, a mnogi to ne znaju: dijabetes je četvrti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj
Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću CroDiab, u Hrvatskoj je tijekom 2025. bilo registrirano 404.996 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Međutim, procjene pokazuju da je stvarni broj veći od 500 tisuća. Šećerna bolest bila je i četvrti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj tijekom 2024. godine, s udjelom od 7,9 posto.
Ni Dubrovačko-neretvanska županija nije izvan tog trenda. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo DNŽ, u županiji je 2023. godine bilo 11.514 registriranih osoba sa šećernom bolešću, a godišnje se otkrije više od tisuću novih slučajeva. U 2024. godini dijabetes je evidentiran kao osnovni uzrok smrti kod 99 osoba u županiji, odnosno 7,5 posto svih umrlih.
Bolest koja može dugo prolaziti neprimijećeno
Šećerna bolest nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga tijelo ne može učinkovito koristiti. Inzulin je hormon koji omogućuje ulazak glukoze iz krvi u stanice, gdje se koristi kao izvor energije. Kada taj proces ne funkcionira pravilno, razina šećera u krvi raste, a dugotrajno povišene vrijednosti mogu oštetiti krvne žile i različite organe.
Najčešći je dijabetes tipa 2, koji se često razvija postupno i godinama može biti bez jasnih simptoma. Pojačana žeđ, učestalo mokrenje, umor, zamućen vid i neobjašnjiv gubitak težine neki su od znakova na koje treba obratiti pozornost. Ipak, bolest se ne može potvrditi samo na temelju simptoma nego laboratorijskim pretragama i liječničkom procjenom.
Dijabetes tipa 1 najčešće se pojavljuje u dječjoj i mlađoj životnoj dobi, ali može nastati i kasnije. Riječ je o autoimunoj bolesti u kojoj organizam uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin. Za razliku od tipa 2, ne može se spriječiti promjenom životnih navika.
Rano otkrivanje smanjuje rizik od komplikacija
Neliječena ili loše regulirana šećerna bolest može dovesti do ozbiljnih posljedica, među kojima su bolesti srca i krvnih žila, moždani udar, oštećenje bubrega, gubitak vida i oštećenje živaca. Zbog toga su važni redovito praćenje razine glukoze i liječničke kontrole, a kod osoba s povećanim rizikom i pravodobno testiranje.
Na rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 utječu nasljedni čimbenici, prekomjerna tjelesna težina, nedovoljna tjelesna aktivnost i prehrambene navike. Redovito kretanje, uravnotežena prehrana i održavanje primjerene tjelesne težine mogu smanjiti rizik, a rano otkrivanje omogućuje pravodobno liječenje i smanjenje mogućnosti komplikacija.
Ovogodišnja međunarodna kampanja Svjetskog dana šećerne bolesti za razdoblje 2026. – 2027. naglašava važnost dostupne zdravstvene skrbi, podrške oboljelima i sprečavanja komplikacija. Život s dijabetesom zahtijeva kontinuiranu brigu, ali uz pravodobno liječenje, redovite kontrole i odgovarajuću podršku moguće je držati bolest pod kontrolom.
.jpg)
.jpg)
.jpg)
3.jpg)
