REGIONALNI RAZVOJ Prvi put po novom zakonu: Više nisu samo sastanci Vlade i župana, osnovano je Vijeće koje će određivati razvojne prioritete Hrvatske
Iako je većina medijskih izvješća o sjednici održanoj jučer u Đakovu bila usmjerena na sudjelovanje pojedinih župana, prava novost krije se u činjenici da je riječ o prvoj sjednici Vijeća za regionalni razvoj, novog tijela osnovanog na temelju Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske koji je stupio na snagu u svibnju ove godine.
Time su dosadašnji sastanci Vlade sa županima prvi put dobili zakonski okvir. Kako je istaknuo predsjednik Vlade Andrej Plenković, riječ je o nadogradnji redovitih sastanaka koji se održavaju već deset godina, dva puta godišnje, a novi zakon taj je oblik suradnje institucionalizirao kroz Vijeće za regionalni razvoj. Umjesto povremenih koordinacija, uspostavljen je stalni mehanizam kroz koji će Vlada, župani te predstavnici gradova i općina, okupljeni kroz njihove nacionalne udruge, zajednički raspravljati o razvojnim prioritetima države i usklađivati projekte od nacionalnog i regionalnog značaja.
Prema odredbama novog Zakona, Vijeće nije izvršno tijelo koje donosi odluke umjesto Vlade, već ima važnu koordinacijsku i savjetodavnu ulogu. Njegova je zadaća razmatrati nacionalne i regionalne razvojne planove, davati prijedloge i preporuke te usklađivati prioritete između države i lokalne samouprave prije donošenja ključnih razvojnih odluka. Članovi Vijeća su predsjednik Vlade, resorni ministri, svi hrvatski župani te predstavnici Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina.
Vrijeme njegova osnivanja nije slučajno. Hrvatska je već ušla u pripreme za novi Višegodišnji financijski okvir Europske unije za razdoblje 2028. – 2034., u kojem će se definirati budući razvojni prioriteti i raspodjela europskih sredstava. Upravo zato među glavnim temama prve sjednice nisu bile samo organizacijske promjene nego i priuštivo stanovanje, gospodarenje otpadom, održivi turizam te strateški pristup regionalnom razvoju.
Upravo su dvije od tih tema od posebnog interesa za Dubrovačko-neretvansku županiju. Župan Blaž Pezo u Đakovu je istaknuo kako je interes za program priuštivog stanovanja iskazalo čak 13 jedinica lokalne samouprave u županiji, a govorio je i o potrebi dodatnog vremena za uspostavu sustava gospodarenja otpadom.
Zanimljivo je kako, unatoč činjenici da je riječ o prvom zasjedanju novoosnovanog, zakonom utemeljenog tijela, na sjednici nisu doneseni konkretni zaključci ni odluke. Vlada je objavila dokument pod nazivom "Zaključci s 1. sjednice Vijeća za regionalni razvoj", ali on se zapravo svodi na pregled tema o kojima se raspravljalo i iznesenih stajališta, bez formalno usvojenih zaključaka ili zaduženja.
Iako Vijeće neće donositi obvezujuće odluke, njegova bi uloga u godinama koje dolaze mogla biti značajna. Upravo će se kroz ovakav oblik koordinacije definirati razvojni prioriteti i projekti koje će Hrvatska kandidirati za financiranje iz europskih fondova u novom programskom razdoblju nakon 2027. godine, pa bi odluke donesene i rasprave vođene za ovim stolom mogle dugoročno utjecati i na razvoj Dubrovačko-neretvanske županije.
NOVA VIJEĆA ZA RAZVOJ HRVATSKE
Novi Zakon o regionalnom razvoju ne predviđa samo Vijeće za regionalni razvoj. Prva sjednica Vijeća za urbani razvoj održana je 27. svibnja u Karlovcu, gdje su glavne teme bile održivi urbani razvoj, priuštivo stanovanje, ulaganja kroz ITU mehanizam te novi modeli razvoja kulturno-povijesnih cjelina. Vijeće okuplja ministre, gradonačelnike urbanih aglomeracija i drugih urbanih područja te predstavnike nadležnih institucija, a zamišljeno je kao stalna platforma za koordinaciju razvoja hrvatskih gradova. Zakonom je predviđeno i osnivanje Vijeća za lokalni razvoj, no ono još nije konstituirano. Zakon propisuje njegovo osnivanje, dok će sastav i način rada biti uređeni provedbenim aktima. Ono bi trebalo upotpuniti novi sustav koordinacije između državne, regionalne i lokalne razine u planiranju razvoja.
.jpg)
.jpg)
.jpg)
3.jpg)
