Sve više građana u Hrvatskoj koristi različite oblike socijalnih i minimalnih naknada za starije osobe, posebno oni koji tijekom života nisu ostvarili dovoljno radnog staža ili uopće nemaju pravo na klasičnu mirovinu
Najpoznatiji oblik pomoći je nacionalna naknada za starije osobe, često nazivana i „socijalna mirovina”.
Pravo na nacionalnu naknadu mogu ostvariti hrvatski državljani stariji od 65 godina koji najmanje deset godina neprekidno žive u Hrvatskoj, a pritom ne primaju mirovinu niti imaju veće prihode. Također, ne smiju biti korisnici zajamčene minimalne naknade niti imati ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.
Od 1. siječnja 2026. godine nacionalna naknada za starije osobe iznosi 160,22 eura mjesečno. Prema podacima HZMO-a, ovu naknadu trenutno prima više od 19 tisuća građana, a najveći dio korisnika čine žene.
Osim nacionalne naknade, građani mogu ostvariti i pravo na najnižu mirovinu ako imaju radni staž, ali bi im redovna mirovina bila premala. U tom slučaju država osigurava minimalni iznos ovisno o godinama rada.
Postoji i zajamčena minimalna naknada kroz sustav socijalne skrbi, namijenjena osobama bez dovoljno prihoda i imovine, uključujući starije osobe koje ne mogu podmiriti osnovne životne troškove.
Pravo na invalidsku mirovinu mogu ostvariti osobe koje zbog bolesti ili invaliditeta više nisu sposobne za rad, dok obiteljsku mirovinu mogu koristiti članovi obitelji nakon smrti osiguranika ili umirovljenika, primjerice supružnici i djeca.
Više informacija o uvjetima i postupku ostvarivanja prava dostupno je na stranicama HZMO-a i Vlade Republike Hrvatske
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
3.jpg)
