25.02.2020 | Vijesti
KORONAVIRUS Dubrovnik je imao prvu karantenu u svijetu
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Epidemija bolesti Covid-19, izazvane novim koronavirusom (SARS-CoV-2), primorala je zdravstvene djelatnike, ali i političke lidere da se okrenu staroj i prokušanoj metodi sprečavanja širenja bolesti: karanteni, piše Jutarnji.
Wuhan, 11-milijunski grad u kineskoj provinciji Hubei s čije tržnice Huanan je krajem prošle godine novi virus krenuo u svoj pohod, još je u siječnju pretvoren u golemu karantenu. Nakon Wuhana “zatvoreni” su još neki gradovi u provinciji Hubei pa se procjenjuje da je karantena u Kini obuhvatila čak 56 milijuna ljudi.
No, karantene su počele nicati u svim zemljama u kojima je zabilježena nova bolest Covid-19, a veliku medijsku pozornost privuklo je i pretvaranje luksuznog kruzera Diamond Princess u karantenu u japanskoj luci Yokohami. No, pokazalo se da ta karantena nije bila učinkovita jer se tijekom dva tjedna izolacije od 3700 ljudi na brodu zarazilo više od 600 putnika i članova posade.
- Karantena (prema quarante: četrdeset) je postupak kojim se radi zaštite od širenja zaraznih bolesti odvajaju osobe, životinje i predmeti za koje se sumnja da su zaraženi. Nakon velike pandemije kuge koja je harala Europom 1348. godine pojedini su talijanski gradovi obustavili trgovinu zbog zaštite od širenja te bolesti - rekla je prof. dr. Stela Fatović-Ferenčić, upraviteljica Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU.
- Dubrovnik je bio prvi grad u svijetu koji je 1377. godine uveo karantenu bez prekida trgovine. Venecija je nešto prije uvela potpuno zatvaranje trgovine, no to nije karantena. Nitko tko je dolazio iz zaraženih područja nije smio ući u Dubrovnik, a da ne provede isprva 30 dana (trentina) na otoku, obližnjem Mrkanu, ili u Cavtatu. Poslije je izolacija produljena na 40 dana, pa je tek tada uveden naziv karantena. Karantenski su se lazareti na dubrovačkom području usavršavali; u 15. stoljeću sagrađen je lazaret na Dančama, a tijekom 18. stoljeća sagrađen je suvremeni lazaret na Pločama - pojasnila je prof. Fatović-Ferenčić.
Naglasila je kako su primjer Dubrovnika slijedili i ostali gradovi, pa je karantena postala uobičajena mjera od 15. stoljeća. - Uz dubrovački, na našem su području nastala još dva ključna karantenska sustava. Prvi je uspostavljen u Dalmaciji, pod mletačkom upravom, sa središnjim lazaretom u Splitu 1581. godine. Drugi je bio sanitarni kordon Vojne krajine, koji je organizirala austrijska uprava. Na hrvatskom je području u 18. stoljeću uspostavljen sustav stalne kopnene karantenske zaštite. Potkraj 19. stoljeća karantenski sustavi gube važnost jer ih istiskuju nove mjere zaštite protiv zaraznih bolesti - dodala je prof. Fatović- Ferenčić.
Više pročitajte OVDJE.