INTERVJU RAZGOVOR S POVODOM: Katarina Tolja, ravnateljica Gimnazije Dubrovnik
Otvori
galeriju
Ovogodišnja državna nagrada „Ivan Filipović“ stigla je u ruke ravnateljice Gimnazije Dubrovnik, Katarine Tolja. Ovo prestižno nacionalno priznanje za izniman doprinos srednjoškolskom obrazovanju nije samo potvrda njezinog osobnog i profesionalnog angažmana, već i refleksija visokih standarda koje ova povijesna dubrovačka institucija godinama drži. U jeku završetka školske godine i novih upisnih rokova, s profesoricom Tolja razgovarali smo o značaju ove nagrade, izazovima modernog odgoja, prelasku na jednosmjensku nastavu te važnosti koju gimnazija ima na lokalnom tržištu rada.
Vijest o nagradi „Ivan Filipović“ brzo je odjeknula društvenim mrežama. Što za Vas osobno znači ovo veliko priznanje Ministarstva?
Ova nagrada za mene predstavlja veliku čast, ali i potvrdu da dugogodišnji predani rad u obrazovanju ima smisla. Ovu nagradu dodjeljuje Republika Hrvatska i to je jedna od najvećih nagrada koja se može dobiti u području obrazovanja. Nagrada me je osnažila i dala mi vjeru da ono što radim najbolje sto znam i mogu je prepoznato. Profesionalno je doživljavam kao priznanje ne samo meni već i cijeloj školi bez koje ovo ne bi bilo moguće.
• Kako komentirate reakcije sugrađana, kolega i bivših učenika na nagradu? Koliko je u Dubrovniku danas cijenjen profesorski i ravnateljski rad?
Reakcije su bile iznimno dirljive i iskrene. Posebno su me ganule poruke bivših učenika koji su se javili kako bi podijelili svoja sjećanja na gimnaziju, ali i kolega, prijatelja i obitelji.
U Gimnaziji Dubrovnik ima jako puno pojedinaca koji žele i mogu više. U nekim drugim školama kad dođu kod ravnatelja s nekim prijedlogom ili idejom ili željom za stručnim usavršavanjem možda ne bi sve bilo moguće, ali kod nas ja sam presretna kad vidim da se izlazi iz okvira samo klasične nastave i da se želi prenijeti znanje na brojne druge načine. To naravno za sobom nosi niz organizacijskih poteškoća, koje se na van ne vide, a koje opet uz Božju pomoć uspješno rješavam.
Što se tiče ugleda profesorskog i ravnateljskog poziva u Dubrovniku, vjerujem da naši sugrađani cijene predanost, stručnost i odgovornost koje taj posao nosi. Često ne vidi sva složenost i zahtjevnost rada u školi, ali kad se ostvare dobri rezultati, čini mi se da ipak društvo prepoznaje vrijednost našeg rada. Važna je vidljivost prema vani tako da na društvenim mrežama i web stranici i YouTube kanalu škole nastojim popratiti brojne uspjehe i događanja koje naši učenici i profesori ostvaruju.
Pred nama su upisi. Svjedočimo li i dalje trendu u kojem svi žele biti odlikaši? Kako se boriti protiv hiperprodukcije petica?
Roditelji i učenici često su svjesni da ocjene imaju važnu ulogu pri upisu u željene srednje škole i fakultete, pa je razumljivo da teže što boljem uspjehu. Ocjena bi trebala biti odraz znanja, rada, napretka, a ne sama sebi svrha. Važno je i kritičko razmišljanje, kreativnosti, odgovornosti i druge vještina koje su učenicima potrebne za život. Bitni su jasni kriteriji vrednovanja i da učenici razumiju kako je jednako vrijedno pokazati trud, napredak, talent ili interes za određeno područje, čak i kada to ne rezultira uvijek najvišom ocjenom. Jako je važno puno razgovarati s učenicima kako bismo im poslali poruku da ih neće definirati jedna petica više ili manje, nego ono što su naučili, kakve su osobe postali i koliko su spremni preuzeti odgovornost za vlastiti razvoj.
Posljednjih godina svjedočimo trendu u kojem se mladi lakše odlučuju za strukovna zanimanja zbog brzog izlaska na lokalno tržište rada (turizam). Zašto je gimnazija i dalje najbolji temelj za mladog čovjeka u Dubrovniku?
Prednosti strukovnog obrazovanja je velika, osobito u Dubrovniku gdje turizam i uslužne djelatnosti nude relativno brz put do zaposlenja. Ipak mislim da gimnazija i dalje predstavlja najširi i najkvalitetniji temelj za mladu osobu koja želi zadržati otvorene mogućnosti za budućnost. Teško se dijete s 15 godina kad upisuje srednju školu može odlučiti za posao kojim bi se željelo baviti cijeli život. Oni su u razvoju i interesi se mijenjaju. Gimnazijsko obrazovanje osposobljava mlade za cjeloživotno učenje, razvija kritičko mišljenje, komunikacijske vještine, sposobnost rješavanja problema i prilagodbu promjenama. Mlad čovjek koji završi gimnaziju ima vrlo širok spektar odabira daljnjeg školovanja, od medicine, arhitekture, prava i ekonomije do prirodnih znanost.
Važno je za Dubrovnik imati mlade ljude koji će, osim rada u turizmu, biti budući liječnici, inženjeri, profesori, znanstvenici, poduzetnici i stručnjaci koji će pridonositi razvoju grada u različitim područjima. Mi smo stoga i započeli prije dvije godine s podcastom u kojem naši učenici Vinko Goravica i Nika Lujak vode razgovor s bivšim gimnazijalcima koji su ostvarili značajne karijere. U tom podcastu koji traje 45 minuta, pokušavamo dobiti odgovore na koji način i u kolikoj mjeri je gimnazija utjecala na njihov odabir i životni put. Tako smo oformili jedan program pod nazivom Dani karijera u Gimnaziji Dubrovnik gdje su nam gosti osobe koje su napravile promjenu u društvu od liječnika, arhitekata, svećenika, književnika, psihologa i sl. U tom jednom gostovanju oni pokušavaju učenike trećih razreda, ali i maturante motivirati da naprave iskorak i usude se slijediti svoje snove bez obzira na trenutne prepreke. Prilikom tog gostovanja učenici mogu postavljati pitanja gdje im se daju konkretni odgovori.
Tu je i Erasamus + program. Gimnazija Dubrovnik akreditirana je Erasmus+ škola, jedina takva srednja škola u našem gradu. Što to znači? Svake godine učenici koji žele mogu provesti tjedan dana u nekoj drugoj europskoj školi i jako puno naučiti gledajući kako izgleda obrazovanje u nekoj drugoj državi npr. Španjolskoj, Italiji, Portugalu, Njemačkoj, Švedskoj, a od iduće godine i u Ujedinjenom Kraljevstvu i kako se njihovi vršnjaci nose sa sličnim problemima današnjeg doba. Osim što pohađaju nastavu u drugoj državi imaju priliku upoznati se i s kulturnim znamenitostima, smješteni su u obiteljima svojih vršnjaka gdje mogu doživjeti autentičnu kulturu potpuno novog okruženja. To je jedno veliko iskustvo koje sigurno pomaže i kasnije za odabir puta kojim će oni sami krenuti.
Kako danas kontrolirati rad učenika u doba ChatGPT-ja i AI alata? Je li to u Gimnaziji zabranjeno ili se uči kako ga pravilno koristiti?
Potrebno je djecu naučiti da se odgovorno koriste tim alatima. Naša profesorica Dora Riha sudjelovala je prošle godine na edukaciji u Sofiji. Projekt se zvao “AI Navigators -Empowering Teachers for AI Era” s ciljem osposobljavanja nastavnika u mentoriranju svojih kolega u korištenju AI alata. Umjetna inteligencija i alati poput ChatGPT-ja nose velike promjene u obrazovanje ne možemo ih jednostavno ignorirati. Ono što možemo je učiti mlade kako je koristiti odgovorno.
Učenici moraju razumjeti da umjetna inteligencija može pomoći u istraživanju, organizaciji ideja ili provjeri znanja, ali ne može zamijeniti njihovo razmišljanje, kreativnost i osobni angažman. Danas je važnije vrednovati procese, a ne samo konačni rezultat. Trudimo se stavljati više naglasak na rasprave, projektni rad, prezentacije i zadatke koji zahtijevaju kritičko promišljanje i osobni doprinos učenika. Tako jasno vidimo razumije li učenik ono što je napisao i može li svoje znanje primijeniti u novim situacijama.
Kraj je godine, pritisak na učenike je ogroman. Na koji način školska medijacija i stručne službe pomažu učenicima da prebrode stres?
Za sve nas je to razdoblje pojačanog stresa zbog zaključivanja ocjena, ispita, državne mature, upisa i očekivanja koja dolaze iz različitih smjerova – od škole, obitelji, ali i njih samih. Trudimo se biti podrška našim učenicima. Njima je jako bitno da ih vidite, da znaju da vi znate s čim se oni bore. Ne bojim se ni pustiti suzu s njima kad je neka teška situacija. Njima nije bitno da vi nađete rješenje već da ste tu za njih. Današnjim mladima je potrebno jako puno razgovora. To ne trebaju biti neki duboki razgovori, dovoljno je da ih primijetiš u hodniku, nasmiješ im se ili kažeš lijepu riječ. Od tako jedne beznačajne geste nekome uljepšaš dan i on dalje kroz dan ide s osmijehom. Na takvim situacijama se trudimo raditi. Stručna služba im kroz radionice i individualne razgovore pomaže suočiti se sa stresom, daje im savjete kako najbolje organizirati vrijeme za učenje i postaviti realna očekivanja. Bitno nam je da učenici znaju kako nisu sami te da uvijek imaju osobu kojoj se mogu obratiti za pomoć i razgovor.
Školska medijacija također ima značajnu ulogu jer pomaže u rješavanju nesporazuma i sukoba među učenicima na konstruktivan način. To je jedan projekt u sklopu preventivnih projekata pri MZOM. Kroz njega učimo učenike kako prepoznati svoje osjećaje i potrebe i kako aktivno slušati druge te kako zajednički naći prihvatljivo rješenje nekog sukoba. Npr. u jednoj radionici imamo simuliranu situaciju nekog sukoba ili nesporazuma u kojoj su dvije strane i treća osoba koja je medijator tj posrednik koji ih pokušava pomiriti. I to im puno pomaže. Izdali smo i brošuru s uputama, a naša pedagoginja Jagoda Đurović je i službeni medijator upisan u sudski registar medijatora. Zahvaljujući njoj Hrvatska udruga za medijaciju je nasu brošuru prepoznala kao vrijedan materijal za promociju medijacije u drugim školama.
Dvije godine ste u jednosmjenskom režimu. Je li to donijelo više slobodnog vremena učenicima ili je samo ubrzalo ritam dana?
Prednosti su vidljive svima. Jednosmjenska nastava nam je omogućila da učenici više vremena provode sa svojom obitelji, bolje su koncentrirani, bolje organiziraju svoje slobodno vrijeme, nakon nastave imaju više prostora za izvannastavne aktivnosti i odmor, a škola ima više mogućnosti za provođenje projekata, radionica i dodatnih sadržaja izvan redovne nastave.
Nedavno je objavljen školski kalendar za iduću godinu. Kako s pozicije ravnateljice gledate na predložene datume praznika i odmor učenika u specifičnom podneblju poput našega, gdje turistička sezona uvelike diktira ritam obitelji?
Ove godine predloženi raspored praznika ne razlikuje se puno od prethodne godine osim u dijelu gdje se zimski praznici malo krate, a ponovno se uvodi tjedan dana praznika krajem veljače. Prijašnji model je bio dobar, ali i ovaj je dobar.
Što biste poručili osmašima koji ovih dana klikaju po sustavu upisa i biraju Gimnaziju Dubrovnik?
Da pogledaju naš promotivni film koji se nalazi na stranici škole, a u kojem ja na kraju kažem Dođite, čekamo vas!
.jpg)
.jpg)
.jpg)
3.jpg)
