U svakodnevnoj radijskoj emisiji Govorimo hrvatski koju već tridesetak godina emitira tri puta dnevno Prvi program Hrvatskoga radija u kojoj se čuje, s jezičnog stajališta, zanimljiv jezični savjet. Jedan od njih je i ovaj koji kao transkript donosimo u nastavku.
Tatjana Dobričević iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža odgovara na upit voditeljice emisije putujemo li autom u pravcu Splita ili u smjeru Splita?
"Ako ste se nekad u koloni autom vukli autocestom prema moru i usput slušali izvješće o stanju na cestama, možda ste čuli i ovakav izvještaj: zbog gužve na cestama promet teče usporeno na autocesti A1 u pravcu Splita te na autocesti A6 u pravcu Rijeke.
Ne možemo vam savjetovati kako da se nosite s gužvom na cesti ni kako da je izbjegnete, ali vam možemo savjetovati kako da izbjegnete jezičnu pogrešku kakva je u spomenutom primjeru. Kolone se nisu kretala u pravcu Splita ni u pravcu Rijeke nego u smjeru tih dvaju gradova. Riječ pravac je naziv koji označuje neomeđenu ravnu crtu npr. paralelni pravci. Budući da se u primjerima govori o putu koji ima svoje polazne i odredišne točke, trebala je biti upotrijebljena riječ koja upravo to i znači; smjer! Smjer je svaka linija ili put kojim se netko ili nešto kreće od polazne točke A prema odredišnoj točki B npr smjer plovidbe, smjer vjetra. Osim ovog osnovnog, smjer ima još dva značenja: obrazovni program za stjecanje određenog zanimanja npr. matematički smjer te umjetnički ili znanstveni nauk npr. književni smjer, filozofski smjer. Od imenice se tvori glagol usmjeriti koji znači dati, odrediti smjer nekomu ili nečemu, odredimo li mu odredišnu točku. Možemo usmjeriti pogled prema vratima, usmjeriti prst prema komu, usmjeriti koga u učenju, usmjeriti svoju pozornost prema jezičnim savjetima".
T.K.
.jpg)
.jpg)
.jpg)
3.jpg)
