MALI OGLASI
31.03.2017 | Damir Račić

Povodom jubilarnih godina Marina Držića

Autor: Glas Grada
Povodom jubilarnih godina Marina Držića
Građani Dubrovnika, vjerojatno su (već) uočili postavljenu stratu u Vratima od Pila na kojoj je naznačeno da se ove godine navršava 450 godina od smrti dubrovačkog komediografa Marina Držića. Nije samo ova, tj. tekuća, jubilarna godina, već i sljedeća 2018., kad će se navršiti 510 godina od njegova rođenja. Uvjeren sam, da će najveći teret i trud imati u svezi organiziranja prigodnih kulturnih manifestacija te ih predstaviti dubrovačkoj javnosti ravnatelj Doma Marina Držića, g. Nikša Matić. (Moguća je realizacija ove ili sljedeće godine jednog posebnog iznenađenja o čemu smo razgovarali prošle godine!). Otkad je preuzeo dužnost ravnatelja, može se bez pretjerivanja reći da je Dom Marina Držića „preporodio“ raznovrsnim i uspješnim kulturnim događanjima koja se tijekom godine održavaju u Domu i koja su uvijek veoma dobro posjećena. Na osnovu dosadašnjeg rada g. Nikše Matića, ne sumnjam da će ove, kao i sljedeće godine biti puno zanimljivih, uspješnih i raznovrsnih događanja posvećenih Marinu Držiću, ali i drugih manifestacija. Doista je velika šteta, što sva Držićeva književna djela nisu ostala sačuvana do današnjih dana, jer bi u njima još više upoznali Marinovu pronicljivost u opisivanju ljudskog karaktera. Slijedi moj doprinos u obilježavanju Držićevih jubilarnih godina (2017; 2018) na jedan poseban način. Navodim četiri tablice sa popisom najzanimljivijih povijesnih događaja i znamenitih osoba u vremenskom razdoblju Držićevog života, tj. od njegovog rođenja do smrti. VAŽNIJI POVIJESNI DOGAĐAJI U EUROPI TIJEKOM ŽIVOTA MARINA DRŽIĆA (1508-1567) 1508-1512. g. Michelangelo Buonarroti (1475-1564) izrađuje freske na svodu Sikstinske kapele za vrijeme pape Julija II. 1509. g. Deziderije Erazmo Roterdamski (1466-1536), humanist književnik, filolog, filozof. Napisao „Pohvalu ludosti“, djelo ironičnog stila u kojem raspravlja o svim glupostima i taštinama svijeta (ljudi). Djelo posvećeno njegovom prijatelju Thomasu Moreu. 1510. g. Ekspedicija španjolskog istraživača Vasca Nuneza de Balboae (1475-1517) osnovala grad na Panamskoj prevlaci. 1513. g. Niccolo Machiavelli (1469-1527) napisao djelo „Vladar“. Savjeti kako da se vladar održi na vlasti. 1516. g. Donešena u Europu kava iz Arabije. 1516. g. Thomas More (1478-1535), engleski pisac i političar. Izdaje knjižicu „Utopija“ sa zamišljenim svijetom imunim od europskih zala. Protivio se zakonu kojim kralj dobiva vrhovnu vlast nad engleskom crkvom. Obješen po naredbi Henrika VIII. 1517. g. Njemački redovnik Martin Luther objavio 95 teza koji pokreću reformaciju. 1519. g. Španjolski kralj Karlo V. izabran za svetog rimskog cara. 1519. g. Španjolac Hernando Cortes (1485-1547) ratnik i osvajač ruši astečko carstvo u Meksiku. 1520. g. „Polje zlatne tkanine“. Francuski kralj Franjo I. (1494-1547) usreo se na raskošnom obredu u Francuskoj s engleskim kraljem Henrikom VIII. (1491-1547) kako bi potpisali sporazum o miru. Polje je nazvano po veličanstvenoj tkanini od koje su bili izrađeni šatori. (Henrik VIII. imao je nadimak „srdačni kralj“, ali se posljednjih godina svoje vladavine pretvorio u paranoidnog, zajedljivog tiranina.) 1520. g. Ferdinand Magellan (oko 1480-1521). Oplovio oko Južne Amerike (Magelanov tjesnac). Poginuo u sukobu s urođenicima na otoku Mactan. 1521. g. Martin Luther (1483-1546), ekskomuniciran (isključen iz crkvene zajednice na saboru u Wormsu). 1519-1522. g. Portugalci (Magelan u službi Karla V.) oplovljavaju svijet. 1524. g. Portugalac Vasco da Gama (1469-1524), pomorski istraživač. Pozvan iz mirovine kako bi obnovio portugalsku vlast na Istoku. Ubrzo nakon dolaska u Gou razbolio se i dva mjeseca kasnije umro je u Cochinu. Krajnju točku Afrike nazvao „Rt Dobre nade“ prilikom povratka iz Indijskog u Atlantski ocean. 1525. g. Objavljeni su Galenovi (129-199) radovi o ljudskoj anatomiji na izvornom grčkom. 1526. g. Turci pobjeđuju hrvatsko-ugarsku vojsku kralja Ludovika II. u bitki na Mohaču. 1526. g. Paracelsus (1493-1541) predlaže uporabu minerala i otrova u medicini. 1527. g. Karlo V. (1500-1558), sveti rimski car pljačka Rim. 1529. g. Beč je izdržao prvu opsadu Turaka pod Sulejmanom. (Drugu, 1683. spasili su ga od Turaka Poljaci pod vodstvom Jana Sobienskog). 1530. g. Karlo V. daruje otok Maltu vjerskom i vojnom redu hospitalaca (Ivanovci, katolički viteški red osnovan oko 1120. u Jeruzalemu) koji su ga branili od Turaka. Oko 1530. g. uvezen krumpir iz Južne Amerike. 1530. g. Otto Brunfels (1488-1534), otac botanike objavljuje prvi dio djela „Herbarum vivae eicones“ s realističnim crtežima Hansa Weiditza. 1534. g. Španjolski crkveni reformator Ignacije Loyola (1491-1556) osniva isusovački red. God. 1540. red je priznat od pape Pavla III. 1534. g. Henrik VIII. (1491-1547) postaje poglavar Anglikanske crkve. 1534. g. Francuski istraživač Jacques Cartier (1491-1557) plovi rijekom St. Lawrence u Kanadi. 1535. g. Jacopo Benengario da Carpi (1460-1530) piše djelo „Anatomia Carpi“, prvi anatomski priručnik utemeljen na seciranju ljudskog tijela. 1536. g. objavljeno djelo Jeana Calvina (1509-1564), francuski teolog i vodeći protestanski reformator. 1534-1564. g. Michelangelo u Rimu radi na izgradnji bazilike sv. Petra, a u Sikstini slika fresku „Posljednji sud“. 1537. g. Ambroise Pare (1517-1590), oživljava praksu ligatura (vez, zahvat kojim se zaustavlja krvarenje) za liječenje puščanih ozljeda. 1539. g. Ambroise Pare (1517-1590), francuski vojni kirurg usavršio mnoge operativne postupke i uveo nove aparate, među ostalim i proteze (umjetne udove). 1541. g. Osmanlije zauzimaju Mađarsku. 1541. g. Jean Calvin (1509-1564), francuski teolog i protestanski reformator, osniva Reformiranu crkvu u Ženevi. 1541. g. Giambattista Canano (1515-1579, objavljuje crteže svih mišića i njihove veze s kostima. 1542. g. Leonhard Fuchs (1501-1566), objavljuje djelo „Historia stirpium“ imenujući oko 500 biljnih vrsta. 1543. g. Nikola Kopernik (1473-1543), poljski liječnik, matematičar i astronom, zaključuje da se Zemlja okreće oko Sunca. Djelo „O kruženju nebeskih tijela“. 1543. g. Andreas Vesalius (1514-1564) flamanski liječnik objavljuje „O ustrojstvu ljudskog tijela“, prve precizne anatomske crteže ljudskog tijela. (U istraživanjima se služio ukradenim leševima). 1545-1563. g. Tridentski (grad Trent u sjevernoj Italiji) koncil: početak protureformacije. I. (1545-1547); II. (1551-1552); III. (1562-1563). 1546. g. Girolamo Fracastoro (1478-1553) pretpostavlja da su bolesti zarazne i da se šire poput sjemena. 1546. g. Georgius Agricola (pravo ime Georg Bauer, 1494-1555) objavljuje „O prirodi fosila“. 1547. g. Ivan Vasiljevič IV. Grozni (1530-1584) postaje ruski car. (Njegov nadimak odnosi se na njegove okrutnosti prema bojarima koje je želio slomiti svim sredstvima). 1558. g. Umire engl. kraljica Marija Tudor Krvava ili Katolička (1516-1558), na englesko prijestolje dolazi njezina polusestra Elizabeta I. (1533-1603), kćer Anne Boleyn i Henrika VIII. Izjava Elizabete I. engleskoj vojsci kod Tilburyja: „Znam, da imam tijelo slabe i krhke žene, ali imam srce i hrabrost kralja, i to kralja Engleske.“ 1559. g. Donesen duhan u Europu iz Srednje Amerike. 1562. g. Počinje engleska trgovina robljem. (Iz Bristola i Bordeauxa plovili su jedrenjaci u Afriku po robove te ih prevozili u Južnu i Sjevernu Ameriku. Robovi su radili na plantažama pamuka, šećerne trske, duhana i u rudnicima srebra.) 1563 g. Započeo Sedmogodišnji rat između Švedske i Danske 1564. g. Mirom u Troyesu završava rat između Engleske i Francuske. 1565. g. Olovka - „instrument za pisanje koji se je sastojao od komadića olova u drvenim koricama“. 1509. g. Tapete su nastale početkom XVI. stoljeća. Najraniji fragmenti poznati su iz 1509. g. ? g. Najraniji su škripci bili od metala i upotrebljavali su ih kovači i ostali metalski radnici još od XVI. stoljeća (vjerojatno tijekom života M. Držića – nap. D.R.). ? g. Rana povijest ključa za matice nije poznata, ali su se od polovice XVI. st. izrađivale razne pomoćne naprave za rad s vijcima i maticama (vidi gornje objašnjenje u zagradi – D.R.) 1512. g. Teodolit (optički instrument za mjerenje horizontalnih i vertikalnih kutova na daljinu). Crtež ondašnjeg izgleda instrumenta prikazan je u jednom pučkom izdanju iz 1512. 1551. g. Leonard Digges (1515-1559) engleski znanstvenik izumljuje teodolit geodetski instrument za mjerenje kutova. 1545. g. Ascham Roger (1515-1568), engleski znanstvenik objavio popularni traktat o streličarstvu. Hajredin Barbarosa (oko 1482-1546), nadimak „crvena brada“, turskog gusara i otomanskog admiral Khayra ad-Dina pod Sulejmanom I „Veličnanstveni“ (oko 1494-1566). 1576. g. Jean Bodin (1530-1596) objavljuje „Šest knjiga o republici“. 1552. g. Gaspard de Coligny (1519-1572) postaje francuski admiral. Žrtva Bartolomejske noći (24/25 kolovoza 1572). 1553. g. Miguel Servet (oko 1510-1553) tvrdi da krv iz jedne strane srca u drugu odlazi kroz pluća. 1557. g. U matematiku uveden znak jednakosti (=). 1559. Matteo Realdo Colombo (1516-1559) smatra da plućna vena provodi krv, ane zrak, kako se prije mislilo. 1562. g. Gabriele Fallopio (1523-1562) talijanski anatom, opisuje jajnike, maternicu i cjevčice koji ih povezuje. 1564. g. Julius Caesar Aranzi (1530-1589) otkriva da se krv majke i ploda ne miješaju. Martin Agricola (1486-1556) njemački humanist, skladatelj i glazbeni teoretičar. William Tyndale (oko 1494-1536), engleski humanistički znanstvenik koji je vjerovao da bi ljudi trebali moći čitati Bibliju na materinskom jeziku. Amerigo Vespucci (1454-1512), firetinski trgovac, pomorac i pustolov. Opisao svoja putovanja u Novi svijet. Po njegovom imenu novi kontinent nazvan je „Amerika“. 1540-1541. g. Gonzalo Pizzaro (oko 1506-1548) plovi niz rijeku Amazonu u bezuspješnoj potrazi za El Doradom. Španjolski osvajač. Polubratu Franciscu Pizzaro-u pomogao u španjolskoj pobjedi nad Inkama. 1532. g. Francisco Pizzaro (oko 1475-1541) susreće u Cajamarci u Peruu cara Inka, Atahualpu. Španjolski istraživač i konkistador. Osvajač Perua. 1534. g. Sv. Franjo Ksaverski ( 1506-1552), španjolski misionar i svećenik. Zajedno sa Sv. Ignacijem Loyolom i još petoricom osoba osnivaju jezgru Družbe Isusove ili isusovaca. 1539. g. Hernando de Soto (oko 1496-1542) pristao na obalu Floride. Španjolski konkistador, istraživač i guverner Kube za vrijeme cara Karla V. NAPOMENA: Imena europskih kraljeva i kraljica iz vremena M. Držića, ako nisu sa nekim važnim povijesnim pojmom ili događajem povezani, smatrao sam da ih nije potrebno navoditi. Također sam naveo nekoliko imena dva puta, ako su u različitim godina objavili ili otkrili nešto važno. NAJZNAMENITIJE OSOBE IZ DRŽIĆEVOG DOBA U m j e t n i c i (slikari, grafičari, kipari...): SANDRO BOTTICELLI oko 1445 – 1510. ALBRECHT DURER 1471 – 1528. MICHELANGELO BUONARROTI 1475 – 1564. RAFAEL (RAFFAELLO SANTI) 1483 – 1520. TIZIAN VECELLIO oko 1490 – 1576. LEONARDO DA VINCI 1452 – 1519. PIETER BRUEGEL, MLAĐI oko 1564 – 1637/8. BENBENUTO CELLINI 1500 – 1571. PIETRO TORRIGIANO 1471 – 1528. VITTORE CARPACCIO 1455/6 - 1525/6. ANDREA PALLADIO 1508 – 1580. GIORDANO BRUNO 1548 – 1594. ANTONIO ALLEGRI CORREGIO oko 1489 – 1534. JACOPO ROBUSTI TINTORETTO 1518 – 1594. JACOPO PALMA, STARIJI oko 1480 – 1528. JACOPO PALMA, MLAĐI 1544 – 1628. PAOLO VERONESE 1480 – 1588. CORNELIS FLORIS 1514 – 1575. FRANS FLORIS (Frans de Vriendt) 1516 – 1570. ANDREA SOLARI ? – oko 1522. CRISTOFORO SOLARI (Il Gobbo) 1460 – 1527. FIORENZO DI LORENZO oko 1445 – 1525. JACOPO SANNAZZARO 1456 – 1530. BENEDETTO CARPACCIO oko 1520 – 1560? UGO DA CARPI oko 1480 – 1532. AGOSTINO CARRACCI 1557 – 1602. LODOVICO CARRACCI 1555 – 1619. S k l a d a t e lji: GIOVANNI PALESTRINA oko 1525 – 1594. WILLIAM BYRD 1543 – 1623. CLAUDIO MONTEVERDI 1567 – 1643. prevoditelji, historičari, filozofi MIGUEL DE CERVANTES 1547 – 1616. EDMUND SPENSER 1552 – 1599. WILLIAM SHAKESPEARE 1564 – 1616. LODOVICO ARIOSTO 1474 – 1533. PIETRO ARETINO 1492 – 1556. HANS ARNDT 1555 – 1621. ROGER ASCHAM 1515 – 1568. LOUIS DE CAMOES 1524 – 1580. ANNIBALE CARO 1507 – 1566. DIANE COMTESSE 1499 – 1566. JOHN FLORIO 1553 – 1625. PAOLO GIOVIO 1483 – 1552. LUIS DE GONGORA 1561 – 1627. LUIS DE GRANADA 1504 – 1588. FRANCESCO GUICCIARDINI 1483 – 1540. JOHN HEYWOOD 1497 – 1580. LUIS DE LEON 1527 – 1591. LOPE DE VEGA 1562 – 1635. JOHN LYLY 1554 – 1606. MICHEL EYQUEM DE MONTAIGNE 1533 – 1592. FRANCOIS REBALAIS 1494 – 1553. GEORG ROLLENHAGEN 1542 – 1609. FRANCISCO SA DE MIRANDA 1480 – 1558. PHILIP SIDNEY 1554 – 1586. TANSILIO LUIGI 1510 – 1568. TORQUATO TASSO 1544 – 1595. CHRISTIERN PEDERSEN 1480 – 1554. JEAN CALVIN 1509 – 1564. FERNANDO ALVAREZ DE TOLEDO 1507 – 1582. WALTER sir RALEIGH oko 1552 – 1618. BALDASSARE CASTIGLIONE 1478 – 1529. A r h i t e k t i: MICHELANGELO BUONARROTI 1475 – 1564. ANDREA PALLADIO 1508 – 1580. BALDASSARE PERUZZI 1481 – 1536. JUAN DE HERRERA oko 1530 – 1597. G a s t r o n o m: BARTOLOMEO SCAPPI 1500 – 1577. (najpoznatiji talijanski renesansni kuhar) Z n a n s t v e n i c i: (u različitim disciplinama) FRANCIS BACON (1561-1626), engl. državnik; otac suvremene znanstvene metodologije. TYCHO BRAHE (1546-1601), danski astronom, poznat po usavršavnju astronomskih instrumenata. LEONARDO DA VINCI (1452-1519), talijanski umjetnik, glazbenik, botaničar, matematičar, arhitekt. Brojni su njegovi izumi ali nisu napredovali dalje od planova na papiru. GALILEO GALILEJ (1564-1646), talijanski matematičar i astronom. Vodeći znanstvenik svoga doba. WIILLIAM GILBERT (1544-1603) liječnik, izučavao minerale i Zemljin magnetizam. FRANCOIS RABELAIS (1494?-1553), francuski pripovjedač i liječnik. Naknadno studira arheologiju, botaniku i arhitekturu. Njegovo životno djelo je fantastično-satirični roman u 5 knjiga o „Gargantui i Pantagruelu“. MICHEL DE EYQUEM MONTAIGNE (1533-1592), francuski filozof. BARTOLOMEO EUSTACHI (oko 1500-1574), talijanski utemeljitelj ljudske anatomije. (Eustahijeva cijev povezuje uho s grlom radi uravnoteženja tlakova na bubnjiću). HIERONYMUS FABRICIUS (1537-1619), talijanski kirurg i anatom. Pionirski rad na venama utro je put spoznajama o optoku krvi. GABRIELE FALLOPPIO (1523-1562), talijanski anatom. Smatra se jednim od najboljih u XVI. st. (Fallopijeve tube – jajovodi – koji jajnike povezuje s maternicom). GERARDUS MERCATOR (1512-1594), flamanski geolog, kartograf i izrađivač instrumenata. God. 1541. izradio prvi globus, a 1569. prvu navigacijsku kartu svijeta s geografskom širinom i dužinom. JOHN NAPIER (1550-1617), izmislio logaritme, popularizirao uporabu decimalne točke (zareza). Eksperimentirao s uporabom umjetnog gnojiva te je konstruirao ratne strojeve. PARACELSUS (1493-1541), interesirao se za alkemiju, astrologiju, medicinu, psihologiju i toksikologiju. Bio je plodan pisac no na glasu kao nadmen (bahat). MIGUEL SERVET (1511-1553), španjolski teolog, kartograf, liječnik i humanist. FAUST VRANČIĆ (1551-1617), školovao se u Ugarskoj, a studije je završio u Padovi i Veneciji. Njegova knjiga „Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina“ sa 49 bakropisa. Najpoznatiji Vrančićev izum „Leteći čovjek“ (Homo volans) konstrukcija je padobrana za koji se pretpostavlja da je iskušan. ZNAMENITI HRVATI(CE) IZ DRŽIĆEVOG DOBA MARKO MARULIĆ 1450 – 1524. BERNARDIN FRANKOPAN 1453 – 1530. PETAR BERISLAVIĆ 1475 – 1520. HANIBAL LUCIĆ oko 1485 – 1553. NIKOLA JURIŠIĆ oko 1490 – 1545. JULIJE KLOVIĆ 1498 – 1578. NIKOLA NALJEŠKOVIĆ oko 1500 – 1587. NIKOLA ŠUBIĆ ZRINSKI oko 1508 – 1566. MATIJA VLAČIĆ ILIRIK 1520 – 1575. FRANE PETRIĆ 1529 – 1597. MATIJA AMBROZ GUBEC oko 1548 – 1573. FAUST VRANČIĆ 1551 – 1617. CVIJETA ZUZORIĆ 1552 – 1648. PETAR HEKTOROVIĆ 1487 – 1572. MIKŠA PELEGRINOVIĆ oko 1500 – 1562. MAVRO (ČAVČIĆ) VETRANOVIĆ 1482 – 1576. PETAR ZORANIĆ 1508 – prije 1569. PASKOJE MILIČEVIĆ oko 1440 – 1516. PRIMOŽ TRUBAR 1508 – 1586. NIKOLA DIMITROVIĆ oko 1510 – 1553. FRAN TRANKVIL ANDREIS 1490 – 1571. MATEJ ANDREIS 1480 – prve pol. XVI. st. DINKO RANJINA 1536 – 1607. ANTUN SASIN BRATOSALJIĆ prije 1518 – 1595. ZNAČAJNI DOGAĐAJI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI TIJEKOM ŽIVOTA MARINA DRŽIĆA (1508-1567) 1516-1522. g. Gradi se Sponza (Carinarnica) prema nacrtima Paskoja Miličevića. 1517. g. Nikola Božidarević (oko 1460 – oko 1518) slika glasoviti poliptih u crkvi na Dančama. 1520. g. Jak potres. Počela se graditi zavjetna crkva sv. Spasa, završena 1528 godine. 1520. g. Počela se graditi zavjetna crkva sv. Spasa. Završena 1528. godine. 1522. g. U Dubrovniku se nalaze prvi trgovci iz Perzije. 1525. g. U Gružu se podiže brodogradilište i ono postaje važnom lukom. 1526. g. Kuga u Dubrovniku. (Najstrašnija je bila 1348. Procjenjuje se da je umrlo 7000 ljudi na području Dubrovačke Republike). 1526. g. Poslije poraza hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika II. na Mohaču, Dubrovčani priznaju suverenitet turskog sultana. 1531. g. Skupina bogatih dubrovačkih trgovaca odvojila se od matične bratovštine Antunina i osnovala svoju bratovštinu Lazarina. 1535. g. U napadu španjolskog kralja Karla V. na Tunis sudjeluje i dubrovačka mornarica. Pri tom je stradalo 15 dubrovačkih galeona (velikih galija) s posadom. 1538-1540. g. Rat I. svete lige (Španjolska, Venecija, Austrija, papa) protiv Turske. Dubrovnik zadržava neutralni status, ali trguje s obje zaraćene strane. 1539. g. Tvrđava Revelin dobiva današnji izgled. Izgrađena prema točno određenom i odobrenom modelu i nacrtima vojnog inženjera Antuna Ferramolina iz Bergama. 1540. g. Uspostavila se državna javna bolnica „Domus Christi“. 1541. g. Ratni pohod španjolskog kralja Karla V. na Alžir. Sudjelovali i dubrovački brodovi s posadom pretežno sa otoka Lopuda. Jako nevrijeme potopilo 130 kršćanskih brodova. Na tragediju dubrovačkih pomoraca Antun Pasko Kazali (1815-1894) pjesnik i prevoditelj napisao je 1857. g. dramski spjev „Trista Vica udovica“. 1543. g. Vlada gradi žitnicu „Rupe“. 1551. g. Uređen je zbornik „Odredbe o pomorskom pravu prema običajima grada Dubrovnika“. 1552. g. rodila se Cvijeta Zuzorić pjesnikinja. Poznata po svojoj umnosti i ljepoti. 1557. g. Tvrđava sv. Ivan dobiva današnji izgled. Od sredine XIV. do početka XVI. stoljeća naziva se razdobljem renesanse (preporod, obnova). Nastaje novi pogled na umjetnost, kulturu, znanost koji se „rađaju“ u Italiji (Petrarca i Boccaccio predvode u književnosti), odakle se uticaj renesanse širi na ostale europske države. Tijekom XVI. stoljeća popularne su kazališne družine koje izvode predstave na otvorenom, poznate kao „commedia dell' arte“. U predstavama glavnu riječ vode likovi (najčešće sluge) koji su istovremeno lukavi, duhoviti, drski, proždrljivi, lažovi, spletkari. Pošto se radi o komediji sve završava manje-više sretno. I u sljedećim desetljećima uticaj renesanse je relativno dosta jak, sve do pred kraj XVI. stoljeća kad se pojavljuje novi umjetnički pravac – barok. Razdoblje renesanse karakterizira prije svega obnavljanjem općeg duha, buđenjem i procvatom nove umjetnosti nadahnuta antičkom estetitkom jednostavnih i jasnih oblika, razvojem znanosti, književnosti i filozofije. Popis navedenih imena dovoljno govori o genijalnim ljudima i njihovim djelima na koje je uticala renesansa i koji su ostavili neizbrisiv trag u povijesti čovječanstva. Naravno, da je taj popis znatno duži, ali ostale značajne osobe nisu živjeli u razdoblju Držićevog života, što je meni bio limit prilikom odabira. Na razvoj renesanse u Italiji i općenito širenje znanja znatno je diprinio pronalazak Gutenbergovog (oko 1400-1468) tiskarskog stroja 1450., ali uticala su i dva važna povijesna događaja: pad Carigrada (Konstantinopolja) 1453. i najsmrtonosnija bolest toga vremena – kuga ili „crna smrt“ koja se je pojavila 1347. i ubila između 25 i 40 milijuna ljudi u Europi, ali to je posebna povijesna tema. (Izvor: „Povijest znanja“, str. 144-146. „Mozaik knjiga“, 2005.) Nadam se, da će dubrovački školarci, mlađi i stariji, ali i odrasli barem nešto zapamtiti od navedenih povijesnih zanimljivosti koji su se dogodili na raznim stranama svijeta, te imena znamenitih osoba koje su živjele kraće ili dulje vrijeme tijekom Držićevog doba. „Šlag“ sam ostavio za kraj, a to su Držićeve misli, po mom izboru, iz različitih njegovih književnih djela. (Izvor: „Velika enciklopedija aforizama“ – Prosvjeta - Zagreb, 1977.) Čovjek valja za sto ljudi, a sto ne valjaju za jednoga.“ (tema: čovjek); „Pitomi s divljijem i ne imaju što činiti.“ (tema: društvenost); „Nije ga bit junak s mačem u ruci, er su ti većekrat ali ubijeni ali su ih pune tamnice.“ (tema: hrabrost); „Tko pjanu i mahnitu vjeruje, pjano i mahnito čini i govori.“ (tema: karakter); „Lakomosti, uzrok si od svijeh zala.“ (tema: lakomost); „Zli glasi i nezvani dohode....“ (tema: nesreća); „Dinar u mladom djetetu bjesni kao zli duh u inspiritanu (opsjednutu) čovjeku.“ (tema: novac); „Prijatelji od današnje dobi, dokle im se manestra, dotle te ljube; kad nije veće što manestrat, i ne znaju te.“ (tema: prijatelj); „Ubog ni sebi nije dobar, ni drugomu.“ (tema: siromaštvo); „Teško onomu domu gdje se staraški glas ne čuje i gdje staraški štap ne vlada.“ (tema: starost); „Pri zlatu se gubi dobrota.“ (tema: zlato, odnosno bogatstvo); „Iz zlijeh usta ne more nego zla riječ izit.“ (tema: zlo).
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji
Glas Grada - Tiskana izdanja
Glas Grada 797
Glas Grada 196
Glas Grada 795
Glas Grada 794
Glas Grada 793
Glas Grada 792
Glas Grada 791
Glas Grada 790
Glas Grada 789
Glas Grada 788
Glas Grada 787
Glas Grada 786
Glas Grada 785
Glas Grada 784
Glas Grada 783
Glas Grada 782
Glas Grada 781
Glas Grada 780
Glas Grada 779
Glas Grada 778
Glas Grada 777
Glas Grada 776
Glas Grada 775
Glas Grada 774
GLAS GRADA 773
Glas Grada 772
Glas Grada 771
Glas Grada 770
Glas Grada 769
Glas Grada 768
Glas Grada 767
Glas Grada 766
Glas Grada 765
Glas Grada 764
Glas Grada 763
GLAS GRADA 762
Glas Grada 761
Glas Grada 760
Glas Grada 759
Glas Grada 758
Glas Grada 757
Glas Grada 756
Glas Grada 755
Glas Grada 754
Glas Grada 753
Glas Grada 752
Glas Grada 751
GLAS GRADA 750
Glas Grada 749
Glas Grada 748
GLAS GRADA 747
GLAS GRADA 746
GLAS GRADA 745
GLAS GRADA 743/744
GLAS GRADA 742
Glas Grada 741
Glas Grada 740
Glas Grada 739
Glas Grada 738
Glas Grada 737
Glas Grada 736
Glas Grada 735
Glas Grada 734
Glas Grada 733
Glas Grada 732
Glas Grada 731
Glas Grada 730
Glas Grada 729
Glas Grada 728
Glas Grada 727
Glas Grada 726
Glas Grada 725
Glas Grada 724
Glas Grada 723
Glas Grada 722
Glas Grada 721
Glas Grada 720
Glas Grada 718/719
Glas Grada 717
Glas Grada 716
Glas Grada 715
Glas Grada 714
Glas Grada 713
Glas Grada 712
Glas Grada 711
Glas Grada 710
Glas Grada 709
Glas Grada 708
Glas Grada 707
Glas Grada 706
Glas Grada 705
Glas Grada 704
Glas Grada 703
Glas Grada 702
Glas Grada 701
Glas Grada 700
Glas Grada 699
Glas Grada 698
Glas Grada 697
Glas Grada 696
Glas Grada 695
Glas Grada 694
Glas Grada 693
Glas Grada 692
Glas Grada 691
Glas Grada 690
Glas Grada 689
Glas Grada 688
Glas Grada 687
Glas Grada 686
Glas Grada 685
Glas Grada 684
Glas Grada 683
Glas Grada 682
Glas Grada 681
Glas Grada 680
Glas Grada 679
Glas Grada 678
Glas Grada 677.
Glas Grada 676
Glas Grada 675
Glas Grada 674
Glas Grada 673
Glas Grada 672
Glas Grada 671
Glas Grada 670
Glas Grada 669
Glas Grada 668
Glas Grada 666/7
Glas Grada 665
Glas Grada 664
Glas Grada 663
Glas Grada 662
Glas Grada 661
Glas Grada 660
Glas Grada 659
Glas Grada 657
Glas Grada 656
Glas Grada 655
Glas Grada 654
Glas Grada 653
Glas Grada 652
Glas Grada 651
Glas Grada 650
Glas Grada 649
Glas Grada 648
Glas Grada 647
Glas Grada 646
Glas Grada 645
Glas Grada 644
Glas Grada 643
Glas Grada 642
Glas Grada 641
Glas Grada 640
Glas Grada 639
Glas Grada 638
Glas Grada 637
Glas Grada 636
Glas Grada 635
Glas Grada 634
Glas Grada 633
Glas Grada 632
Glas Grada 631
Glas Grada 630
Glas Grada 629
Glas Grada 628
Glas Grada 627
Glas Grada 626
Glas Grada 625
Glas Grada 624
Glas Grada 623
Glas Grada 622
Glas Grada 621
Glas Grada 620
Glas Grada 619
Glas Grada 618
Glas Grada 617
Glas Grada 616
Glas Grada 614 / 615
Glas Grada 613
Glas Grada 612
Glas Grada 611
Glas Grada 610
Glas Grada 609
Glas Grada 608
Glas Grada 607
Glas Grada 606
Glas Grada 605
Glas Grada 604
Glas Grada 603
Glas Grada 602
Glas Grada 601
Glas Grada 600
Glas Grada 599
Glas Grada 598
Glas Grada 597
Glas Grada 596
Glas Grada 595
Glas Grada 594
Glas Grada 593
Glas Grada 592
Glas Grada 591
Glas Grada 590
Glas Grada 589
Glas Grada 588
Glas Grada 587
Glas Grada 586
Glas Grada 585
Glas Grada 584
Glas Grada 583
Glas Grada 582
Glas Grada 581
Glas Grada 580
Glas Grada 579
Glas Grada 578
Glas Grada 577
Glas Grada 576
Glas Grada broj 575
Glas Grada 574
Glas Grada 573
Glas Grada 572
Glas Grada 571
Glas Grada 570
Glas Grada 569
Glas Grada 568
Glas Grada 567
Glas Grada 566
Glas Grada 565
Glas Grada 564
Glas Grada 562-563
Glas Grada 561
Glas Grada 560
Glas Grada 559
Glas Grada 558
Glas Grada 557
Glas Grada 556
Glas Grada 555
Glas Grada 554
Glas Grada 553
Glas Grada novi broj
Glas Grada 551
Glas Grada 550
Glas Grada 549
Glas Grada 548
Glas Grada 547
Glas Grada 546
Glas grada 545
Glas Grada 544
Glas Grada 543
Glas Grada 542
Glas Grada 541
Glas Grada 540
Glas Grada 539
Glas Grada 538
Glas Grada 537
Glas Grada 535 / 536
Glas Grada 534
Glas Grada 533
Glas Grada 532
Glas Grada 531
Glas Grada 530
Glas Grada 529
Glas Grada 528
Glas Grada 527
Glas Grada 526
Glas Grada 525
Glas Grada 524
Glas Grada 523
Glas Grada 522
Glas Grada 521
Glas Grada 520
Glas Grada 519
Glas Grada 518
Glas Grada 517
Glas Grada 516
Glas Grada 515
Glas Grada 514
Glas Grada broj 513
Glas Grada 512
Glas Grada 510/511
Glas Grada 509
Glas Grada 508
Glas Grada 507
Glas Grada 506
Glas Grada 505
Glas Grada 496
Glas Grada 497
Glas Grada 498
Glas Grada 499
Glas Grada 500
Glas Grada 502
Glas Grada 504
Glas Grada broj 503
Nazad Naprijed