28.02.2017 | Kultura
Kroz jezičnu prizmu predstavljena dubrovačka renesansna književnost
U okviru programa Mjeseca hrvatskoga jezika održano je predavanje dr. sc. Sanje Vulić pod nazivom “Jezična previranja u dubrovačkoj renesansnoj književnosti” u ponedjeljak, 27. veljače, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. U svom izlaganju Vulić je stavila naglasak na analizu gramatičkih i leksičkih značajka jezika dubrovačkih renesansnih književnika te je usporedila taj jezik s različitim hrvatskim arhaičnim štokavskim i novoštokavskim sustavima. 
Predavačica je istaknula kako je renesansno doba bilo vrijeme intenzivnih promjena u jeziku te kako je dubrovački govor u to doba još u znatnoj mjeri sadržavao značajke arhaične štokavštine na svim jezičnim razinama, a mnoge od tih značajka sukladne su čakavskima. Također pokazala je koje novoštokavske inovacije u to doba počinju postupno narušavati taj sustav, brže ili sporije, te kako se to stanje odrazilo u jeziku renesansnih autora, jer su promjene organskoga idioma utjecale na jezik pisaca, osobito u onim elementima u kojima pojedine jezične realizacije nisu uvjetovane versifikacijskim potrebama. Iznesene postavke Vulić je potkrijepila velikim brojem primjera iz različitih djela dubrovačkih renesansnih autora. Sljedeće predavanje u sklopu Mjeseca hrvatskoga jezika održat će dr. sc. Josip Lisac pod nazivom “Držićev jezik i leksikografija njegova doba” u petak, 3. ožujka, u 18 sati u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Ovim predavanjima Dubrovačke knjižnice ujedno se priključuju i programu obljižavanja „450. godina smrti Marina Držića (1567. – 20017.)“.
Predavačica je istaknula kako je renesansno doba bilo vrijeme intenzivnih promjena u jeziku te kako je dubrovački govor u to doba još u znatnoj mjeri sadržavao značajke arhaične štokavštine na svim jezičnim razinama, a mnoge od tih značajka sukladne su čakavskima. Također pokazala je koje novoštokavske inovacije u to doba počinju postupno narušavati taj sustav, brže ili sporije, te kako se to stanje odrazilo u jeziku renesansnih autora, jer su promjene organskoga idioma utjecale na jezik pisaca, osobito u onim elementima u kojima pojedine jezične realizacije nisu uvjetovane versifikacijskim potrebama. Iznesene postavke Vulić je potkrijepila velikim brojem primjera iz različitih djela dubrovačkih renesansnih autora. Sljedeće predavanje u sklopu Mjeseca hrvatskoga jezika održat će dr. sc. Josip Lisac pod nazivom “Držićev jezik i leksikografija njegova doba” u petak, 3. ožujka, u 18 sati u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Ovim predavanjima Dubrovačke knjižnice ujedno se priključuju i programu obljižavanja „450. godina smrti Marina Držića (1567. – 20017.)“.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? 
.jpg)
.jpg)
.jpg)
3.jpg)
