Za riječ značaj može se reći da pripada novijem sloju hrvatskog leksika, a još davno je rečeno da znači isto što i karakter
Dr.Marko Samardžija, poznati jezikoslovac s Filozofskog fakulteta u Zagrebu u knjizi jezičnih savjeta Govorimo hrvatski, ponukan pogrešnom uporabom riječi značaj u sredstvima javnog informiranja, objavio je prilog na tu temu koji ,neznatno skraćen, donosimo u nastavku.
"Značenje riječi, poznato je, nije statična kategorija, nego se s vremenom i prema prilikama može promijeniti, bilo da se proširi ili da se suzi, iako svaku takvu promjenu leksička norma ne mora prihvatiti. Tako onda može nastati raskorak između jezičnog propisa i jezične prakse. Takva je riječ značaj.
Za riječ značaj može se reći da pripada novijem sloju hrvatskog leksika, a još davno je rečeno da znači isto što i karakter. Upravo zbog toga svog značenja iz nje su izvedene riječi značajnik – 'čovjek čvrsta karaktera', značajka – 'karakteristika' i značajnost – 'karakternost'. Već potkraj XIX. stoljeća riječ značaj se počinje preklapati s riječi značenje,a onda je u međudobi to novije značenje potpuno prevladalo, pa se govori i piše da npr. neka odlika ima velik državni ili presudan politički značaj umjesto značenje, a tek iznimno veli se za nekoga da je čovjek izuzetna značaja.
Bez obzira na to je li do ovakve značenjske "raspodjele" riječi značaj došlo zbog unutarnjih potreba hrvatskoga jezika ili je ona tzv. značenjski srbizam, govornicima hrvatskog jezika može se preporučiti dvoje: prvo, svaki put kad htjednu uporabiti riječ karakter neka se sjete da za nju hrvatski jezik ima svoju dobru zamjenu – riječ značaj, i drugo, da svaki put kad htjednu uporabiti riječ značaj provjere može li se ona zamijeniti riječima važnost, vrijednost ili značenje".
Dobro je znati pa i pridržavati se savjeta našega znanstvenika.
K.T.
.jpg)
.jpg)
.jpg)
3.jpg)
