MALI OGLASI
28.04.2020 | Mate Uzinić

NEDJELJA DOBROG PASTIRA Kradljivac i razbojnik nasuprot Dobrom pastiru

Autor: Libero Portal
Foto: Glas Grada
Kradljivac i razbojnik nasuprot Dobrom pastiru
4. vazmena nedjelja

Slika pastira koji predvodi svoje stado bila je uobičajena slika koju su istočni narodi upotrebljavali za svoje političke i vjerske vođe. Tako je to bilo i u Izraelu u kojemu se, međutim, kao osobit pastir naroda izdvajao sam Gospodin. Gospodin se u vršenju svoje pastirske uloge služio i ljudima, izabirući one koji će vršiti pastirsku službu u njegovom ime. Neki od njih su to činili dobro, neki manje, a neki posve loše, uopće se ne brinući za narod i njegovo dobro, nego za same sebe. Proroci su dizali svoj glas protiv onih koji su to činili. Svoju kritiku loših pastira koji su iznevjerili svoje poslanje su pretvorili i navještaj Božjegobećanja da će on sam ponovo doći i pasti svoje stado. Bio je to navještaj Mesije ili Krista.

 

Mi kršćani vjerujemo da su se ta obećanja ostvarila u Isusa iz Nazareta. U prvoj Crkvi koja nastaje u okrilju židovskog naroda to je bio važan navještaj. Jedna od prvih ispovijesti vjere Crkve u Isusa, koju je prva Crkva stavila u Petrova usta na dan Pedesetnice i koju smo danas čuli kao prvo čitanje,glasi: „Pouzdano neka znade sav dom Izraelov da je toga Isusa kojega vi razapeste Bog učinio i Gospodinom i Kristom.“

 

Ono „kojega vi razapeste“ je ono što su učinili ljudi – dakle ne samo židovski narod nego čovječanstvo kao takvo – na Božju ponudu u Isusu. Ono „Bog (ga) učini Gospodinom i Kristom“ je ono što je učinio Bog, a on ga, kako ispovijedamo i slavimo ovih dana, nije ostavio u grobu, nego ga je učinio pobjednikom nad smrću. Ovdje se, zapravo, radi o sukobu dviju potpuno različitih koncepcija. Jedna je okrenuta sebi i svojim sebičnim interesima. Budući da je bila podložna političkim intrigama i smicalicama, ova koncepcija je rezultirala Isusovom smrću. Druga je stavljena u službu drugoga. Kao takva nije podložna nikakvim ovozemaljskim interesima, nego joj je jedini pokretač nesebična ljubav koja se konkretizira u služenju. Najveći znak tog služenja je, kako će Isus reći na jednom drugom mjestu, dati život za svoje prijatelje. 

 

Razlike između ovih dviju koncepcija će Isus u današnjem evanđeoskom ulomku opisati različitim terminima. Onu koncepciju koja ga je poslala u smrt, ali koja nije samo uzrok njegove smrti nego i tolikih drugih nevinih u kojima i s kojima on pati, on naziva terminima „kradljivac i razbojnik.“ U ozračju Ivanovog evanđelja pod pojmom „kradljivci“ se mogu razumjeti religiozne vođe Isusovog vremena koje su svoju poziciju koristile samo za svoje vlastite interese, a nije ih bilo briga za narodom i njegovim interesima. Pojam „razbojnici“ bi se mogao odnositi na one koji su u narodnom oslobođenju bili zagovornici oružane pobune. Njihov predstavnik je Baraba za kojega će njegov narod izmoliti oprost od Pilata, tražeći da se Isusa razapne. I za jedne i za druge vrijedi da ne ulaze na vratanego drugdje preskaču. Prvi to čine jer su skloni prijetvornosti i licemjerju, a drugi jer su nasilnici. Oni ne poznaju ovce, a ni ovce njih. I jedni i drugi dolaze da ukradu, zakolju i pobiju. Na pameti im je samo vlastiti interes.

 

Onu koncepciju koja ga je učinila Gospodinom i Kristom, Isus opisuje terminima pastir ovaca i vrata ovcama. Pastir ovaca je onaj tko ulazi na vrata, koji poznaje ovce i one poznaju njega. On ih izvodi i pred njima ide. I one idu za njim. On nema skrivenih interesa. Njegov govor je iskren, život dosljedan. Taj pastir je Isus. On je dobar pastir koji nije došao da pogubi, nego da spasi. I služeći u ljubavi došao je da dade život za one koji su mu povjereni. On je i vrata ovaca. To je u dvostrukom smislu. Prvi je da spriječi ulazak onim koji su kradljivci i razbojnici. Drugi, još važniji, je da dade život ovcama, izvodeći ih na sočne pašnjake i dobre izvore. No da bi oni koji su njegovi i koji mu pripadaju i koje on pozna bolje negoli oni sami sebe, došli ondje gdje će imati život u izobilju,trebaju slušati njegov glas i ići za njim. Dapače, još i više trebaju kroz njega prolaziti. On je vrata ovcama. Kroz njega prolaziti znači prihvaćati njegov koncept i svoj životusklađivati s tim konceptom.

 

Da je ovo, slušati Isusov glas i ići za Isusom i kroz njega prolaziti, lakše reći  negoli izvršiti pokazuje primjer već druge i treće generacije kršćana. Nismo ni mi, kršćani kasnijih generacija, po tom pitanju ništa bolji. Njima, a i nama, se obraća ulomak iz Prve Petrove poslanice koji nam je danas ponuđen kao drugo čitanje. O čemu se radi? Radi se o tome da je kršćanstvo sa svojom porukom evanđelja Isusa Krista prodrlo u sve društvene slojeve rimskog društva. To društvo je robovlasničko. Kršćanska poruka je prihvaćena i od robova i od njihovih gospodara. I traži promjenu. I to je izvor sukoba koji nastaju u kršćanskoj zajednici u kojoj robovlasnici ne bi mijenjali ništa, a robovi bi željeli promijeniti sve. 

 

Današnji ulomak, koji kršćanima za primjer stavlja „Krista(koji) je trpio za (nas) i ostavio (nam) primjer da (idemo )stopama njegovim; … koji grijeha ne učini nit mu usta prijevaru izustiše; … koji na uvredu nije uvredom uzvraćao i mučen nije prijetio, prepuštajući to Sucu pravednom“, odgovor je i jednima i drugima. I istovremeno su Isus i njegov primjer trajan kriterij ponašanja Crkve i kršćana u životu političke zajednice. Kad je riječ o Crkvi kao instituciji, onda nam taj kriterij poručuje da Crkva nije poslana donositi političke odluke i propisivati na koji će se način regulirati politički odnosi. Citirat ću američkog predsjednika Johna F. Kennedyja koji je s pravom rekao: „Kao predsjednik Sjedinjenih Država, neću primati naređenja ni od kakvog pape, kardinala, biskupa ili svećenika… Ako papa pokuša utjecati na mene kao predsjednika , morat ću mu reći da je to posve nečuveno.“ Crkva je pozvana uvijek i ponovo iznositi svoja temeljna načela, a ne propisivati kakvi trebaju biti politički sustavi. Crkva, međutim, kao zajednice vjernika uvijek i ponovo ima pravo pozivati i upozoravati svoje vjernike kršćane, ali i sve druge koji se bave politikom i s kojima kršćani dijele suživot u političkoj zajednici u kojoj su izjednačeni i s pravima i s dužnostima, da su dužni izbjegavati dvije krajnosti. Prva krajnost – u kojoj možemo prepoznati kradljivce – je dapolitičke sustave koristimo za svoje sebične interese, ne vodeći se jedinim interesom koji bi trebao animirati svakoga tko se bavi politikom, a taj interes je opće dobro. Druga krajnost – u kojoj možemo prepoznati razbojnike iz evanđelja – koju su i kršćani, ali i svi drugi dužni izbjegavati jer su joj posljedice uvijek pogubne ne samo za one protiv koga je usmjerena, nego i one koji se njom služe – nije zaludu primijećeno još od Francuske revolucije da „revolucija jede svoju djecu“ – je ona da se političke sustave pokušava promijeniti nasilnim sredstvima.  

 

Ne događa se to da se, bilo jednom bilo drugom krajnošću,zanesemo i mi koji u Crkvi imamo posebno poslanje i koji su izborom „od ljudi za ljude“ pozvani drugima ne samo govoriti o Isusu i njegovom putu svojim riječima, nego ga i slijediti svojim životom. Papa, mi biskupi, svećenici i posvećene osobe,trebamo biti primjer nasljedovanja Dobrog pastira, sami se ponašajući kao dobri pastiri i čuvajući se uvijek od prisutne opasnosti da se pretvorimo u „kradljivce“, one kojima je interes napasati samo sebe ili „razbojnike“ koji imaju neke druge interese i planove, a čemu smo posljednjih godina nažalost također bili svjedoci. 

 

Danas je Nedjelja Dobrog pastira i 57. Svjetski dan molitve za zvanja. Pridružimo se ovoj molitvi za zvanja za svenas koji već jesmo pastiri. Molimo za papu Franju, za svoga biskupa i sve biskupe, svoga župnika i sve svećenike, za sve posvećene osobe. Molimo i za svoje političare, ali i svog supružnika i sebe, za svoje roditelje, učitelje i profesore, sve druge kojima je Bog dao odgovornosti u Crkvi i društvu, a tim i pastirsku službu.  Molimo i za buduća duhovna zvana, ali i sva druga zvanja, osobito za one koji su pozvani na brak, obitelj i roditeljstvo. Neka ta naša molitva bude naš doprinos onoj želji koju je papa Franjo iznio u svojoj ovogodišnjoj poruci za ovu nedjelju, a njegova je želja „da Crkva nastavi promicati zvanja pomažući svakom pojedinom vjerniku da uzmogne u vlastitome srcu sa zahvalnošću otkriti poziv koji mu Bog upućuje, smoći hrabrosti reći 'da Bogu, nadvladati sav napor vjerom u Krista i, na kraju, svoj život učiniti pjesmom hvale za Boga, za braću i sestre i za čitav svijet. Neka nas Djevica Marija prati i zagovara.“ (Iz poruke pape Franje za 57. Svjetski dan molitve za zvanja)

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji
Glas Grada - Tiskana izdanja
Glas Grada 797
Glas Grada 196
Glas Grada 795
Glas Grada 794
Glas Grada 793
Glas Grada 792
Glas Grada 791
Glas Grada 790
Glas Grada 789
Glas Grada 788
Glas Grada 787
Glas Grada 786
Glas Grada 785
Glas Grada 784
Glas Grada 783
Glas Grada 782
Glas Grada 781
Glas Grada 780
Glas Grada 779
Glas Grada 778
Glas Grada 777
Glas Grada 776
Glas Grada 775
Glas Grada 774
GLAS GRADA 773
Glas Grada 772
Glas Grada 771
Glas Grada 770
Glas Grada 769
Glas Grada 768
Glas Grada 767
Glas Grada 766
Glas Grada 765
Glas Grada 764
Glas Grada 763
GLAS GRADA 762
Glas Grada 761
Glas Grada 760
Glas Grada 759
Glas Grada 758
Glas Grada 757
Glas Grada 756
Glas Grada 755
Glas Grada 754
Glas Grada 753
Glas Grada 752
Glas Grada 751
GLAS GRADA 750
Glas Grada 749
Glas Grada 748
GLAS GRADA 747
GLAS GRADA 746
GLAS GRADA 745
GLAS GRADA 743/744
GLAS GRADA 742
Glas Grada 741
Glas Grada 740
Glas Grada 739
Glas Grada 738
Glas Grada 737
Glas Grada 736
Glas Grada 735
Glas Grada 734
Glas Grada 733
Glas Grada 732
Glas Grada 731
Glas Grada 730
Glas Grada 729
Glas Grada 728
Glas Grada 727
Glas Grada 726
Glas Grada 725
Glas Grada 724
Glas Grada 723
Glas Grada 722
Glas Grada 721
Glas Grada 720
Glas Grada 718/719
Glas Grada 717
Glas Grada 716
Glas Grada 715
Glas Grada 714
Glas Grada 713
Glas Grada 712
Glas Grada 711
Glas Grada 710
Glas Grada 709
Glas Grada 708
Glas Grada 707
Glas Grada 706
Glas Grada 705
Glas Grada 704
Glas Grada 703
Glas Grada 702
Glas Grada 701
Glas Grada 700
Glas Grada 699
Glas Grada 698
Glas Grada 697
Glas Grada 696
Glas Grada 695
Glas Grada 694
Glas Grada 693
Glas Grada 692
Glas Grada 691
Glas Grada 690
Glas Grada 689
Glas Grada 688
Glas Grada 687
Glas Grada 686
Glas Grada 685
Glas Grada 684
Glas Grada 683
Glas Grada 682
Glas Grada 681
Glas Grada 680
Glas Grada 679
Glas Grada 678
Glas Grada 677.
Glas Grada 676
Glas Grada 675
Glas Grada 674
Glas Grada 673
Glas Grada 672
Glas Grada 671
Glas Grada 670
Glas Grada 669
Glas Grada 668
Glas Grada 666/7
Glas Grada 665
Glas Grada 664
Glas Grada 663
Glas Grada 662
Glas Grada 661
Glas Grada 660
Glas Grada 659
Glas Grada 657
Glas Grada 656
Glas Grada 655
Glas Grada 654
Glas Grada 653
Glas Grada 652
Glas Grada 651
Glas Grada 650
Glas Grada 649
Glas Grada 648
Glas Grada 647
Glas Grada 646
Glas Grada 645
Glas Grada 644
Glas Grada 643
Glas Grada 642
Glas Grada 641
Glas Grada 640
Glas Grada 639
Glas Grada 638
Glas Grada 637
Glas Grada 636
Glas Grada 635
Glas Grada 634
Glas Grada 633
Glas Grada 632
Glas Grada 631
Glas Grada 630
Glas Grada 629
Glas Grada 628
Glas Grada 627
Glas Grada 626
Glas Grada 625
Glas Grada 624
Glas Grada 623
Glas Grada 622
Glas Grada 621
Glas Grada 620
Glas Grada 619
Glas Grada 618
Glas Grada 617
Glas Grada 616
Glas Grada 614 / 615
Glas Grada 613
Glas Grada 612
Glas Grada 611
Glas Grada 610
Glas Grada 609
Glas Grada 608
Glas Grada 607
Glas Grada 606
Glas Grada 605
Glas Grada 604
Glas Grada 603
Glas Grada 602
Glas Grada 601
Glas Grada 600
Glas Grada 599
Glas Grada 598
Glas Grada 597
Glas Grada 596
Glas Grada 595
Glas Grada 594
Glas Grada 593
Glas Grada 592
Glas Grada 591
Glas Grada 590
Glas Grada 589
Glas Grada 588
Glas Grada 587
Glas Grada 586
Glas Grada 585
Glas Grada 584
Glas Grada 583
Glas Grada 582
Glas Grada 581
Glas Grada 580
Glas Grada 579
Glas Grada 578
Glas Grada 577
Glas Grada 576
Glas Grada broj 575
Glas Grada 574
Glas Grada 573
Glas Grada 572
Glas Grada 571
Glas Grada 570
Glas Grada 569
Glas Grada 568
Glas Grada 567
Glas Grada 566
Glas Grada 565
Glas Grada 564
Glas Grada 562-563
Glas Grada 561
Glas Grada 560
Glas Grada 559
Glas Grada 558
Glas Grada 557
Glas Grada 556
Glas Grada 555
Glas Grada 554
Glas Grada 553
Glas Grada novi broj
Glas Grada 551
Glas Grada 550
Glas Grada 549
Glas Grada 548
Glas Grada 547
Glas Grada 546
Glas grada 545
Glas Grada 544
Glas Grada 543
Glas Grada 542
Glas Grada 541
Glas Grada 540
Glas Grada 539
Glas Grada 538
Glas Grada 537
Glas Grada 535 / 536
Glas Grada 534
Glas Grada 533
Glas Grada 532
Glas Grada 531
Glas Grada 530
Glas Grada 529
Glas Grada 528
Glas Grada 527
Glas Grada 526
Glas Grada 525
Glas Grada 524
Glas Grada 523
Glas Grada 522
Glas Grada 521
Glas Grada 520
Glas Grada 519
Glas Grada 518
Glas Grada 517
Glas Grada 516
Glas Grada 515
Glas Grada 514
Glas Grada broj 513
Glas Grada 512
Glas Grada 510/511
Glas Grada 509
Glas Grada 508
Glas Grada 507
Glas Grada 506
Glas Grada 505
Glas Grada 496
Glas Grada 497
Glas Grada 498
Glas Grada 499
Glas Grada 500
Glas Grada 502
Glas Grada 504
Glas Grada broj 503
Nazad Naprijed