MALI OGLASI
28.08.2020 | Lukša Lucianović

FELJTON BR. 342 IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA Osnivanje „Društva za promicanje interesa Dubrovnika“ (2)

Autor: Libero Portal
Foto: Glas Grada
Osnivanje „Društva za promicanje interesa Dubrovnika“ (2)
Dovršenje i otvaranje parka Gradac očekivalo se s velikim interesom u Dubrovniku

Početkom ovog mjeseca počeo sam pisati o ovom Društvu ali sam prekinuo da bi najavio jednu značajnu obljetnicu iz povijesti hotelijerstva na ovim prostorima - to jest 100 godina od otvaranja prvih hotela u Kuparima.

 

U današnjoj i slijedećim  kolumnama nastavljam pisati o razvoju dubrovačkog turizma krajem 19. i početkom 20. st. – odnosno o početku rada „Društva za promicanje interesa Dubrovnika“ koje je počelo raditi i prije nego je dobilo dozvolu za rad. Ono je bilo, slobodno možemo reći, preteča današnjim turističkim zajednicama. Njegov se osnivački odbor, piše Ivo Perić, u ožujku 1898. — obratio općinskoj upravi da mu dozvoli uređenje Gradca, koji bi, nakon tog uređenja, bio otvoren »građanstvu i strancima kao ugodno šetalište i park«'. Općinska je uprava udovoljila tom traženju i radovi su na uređivanju parka Gradac otpočeli već početkom travnja 1898. U planu su zatad bili samo najpotrebniji radovi — prema raspoloživim novčanim sredstvima — a ostali poslovi, kojima bi Gradac bio do kraja uređen kao moderni park, ostavljeni su »za bolje prilike«. 

 

Dva mjeseca kasnije — u lipnju 1898. — Društvo je pristupilo i popravku puta na Dančama. Za popravak tog puta zatražilo je i dobilo općinsku pomoć u iznosu od 500 fiorina. U to vrijeme Društvo je nastojalo da učlani u svoje redove što više članova, jer je članarina bila njegov glavni prihod. Neki su redovni članovi, svojevoljno, u želji da pomognu Društvu, plaćali i više nego što se to od njih tražilo. Takve potporne novčane priloge davali su Društvu i pojedini turisti - gosti dubrovačkihhotela. 

 

U Društvo su se, kao članovi utemeljitelji, učlanile i parobrodarske tvrtke Austrijski Lloyd iz Trsta i Ugarsko-hrvatsko parobrodarsko društvo iz Rijeke.

 

Radovi na izgradnji parka Gradac odvijali su se po planu. Taj posao nije bio lak, što je naglašavano i u jednom onodobnom novinskom napisu: »Priznajmo, da je vilinsko djelo od proste goljeti i mrkjente učiniti udoban park«. Da bi park bio dovršen, Društvo se obraćalo građanstvu za daljnju novčanu pomoć. U jednom takvom pozivu, upućenom u lipnju 1898, Društvo je isticalo da je taj park namijenjen ponajprije građanima Dubrovnika za njihovo »uživanje i odmor« i da Društvo, pretvarajući Gradac u javni park, nastoji da bi »ljudska ruka što primakla onom čaru što je priroda nad Dubrovnikom rasula«. Dovršenje i otvaranje parka Gradac očekivalo se s velikim interesom u Dubrovniku. U brizi oko izgradnje i uređenja tog parka naročito su se isticali M. Šarić i N. Filaus. 

Najzad, 23. VII 1898, uvečer, park je bio svečano otvoren. Svečanost otvaranja parka ./veličali su te večeri dobra rasvjeta i birani program gradske glazbe.

U park Gradac rado su dolazili i građani i turisti. Za svog desetodnevnog boravka u Dubrovniku, u rujnu 1898, pjesnik Ivan Trnski posvetio je tom parku i jedan svoj sonet, koji glasi.

NA GRADCU NOVOM DUBROVAČKOM PERIVOJU

Milota trud je uzpinjat se gore - Uživat razkoš mirisa i hlada,

U zelen zurit nasađenja mlada, - S visine motrit zidine i dvore.

Divota zriet je puklo u šir more - Odmarajuć se tuj od dnevnog rada,

Te gledajuć sunce, gdje no tonut pada - Gdje mjesečina morem sja do zore.

Tuj šetat, sidjet eto ti miline - A hvalit valja svemu začetnika,

Ljepote množca liepe domovine! - I zdravlju eto svete zadušbine,

Pa čast vam to je vrlih naprednika - I prava dika slavnog Dubrovnika!«

 

 

1 .JPG Fontana, koju je dao izraditi moj pra dundo Nikola Mihanović (po majčinoj strani) nalazila se prvodobitno u parku Gradac a onda preseljena u park na Pilama gdje se i danas nalazi.

 

2 _n.jpgPark Gradac – nekad

 

3.pngIvan Trnski

 

 

Hrvatska privatna aviokompanija, Trade Air, povećava svoju flotu.

 

Kroz 10tak dana u bazu ove aviokompanije u zagrebačkoj zračnoj luci sletjet će treći Airbus A320, javljaju iz Croatian Aviation.

 

Novi zrakoplov je opremljen sa 180 kožnih sjedala, a kompanija ga u periodu od dvije godine planira obojiti u svoj prepoznatljiv livery. Do tada će nositi oznake (naljepnice) Trade Aira na repu i trupu zrakoplova. 

Trade Air s ovim novim zrakoplovom imat će u svojoj floti tri A320 te 1 zrakoplov tipa F100. U najmu još ima zrakoplov tipa L410 koji je baziran u osječkoj zračnoj luci odakle se obavljaju domaći PSO letovi.

Inače, Trade Air povezuje Lijepu našu u sklopu PSO programa.

• Osijek – Zagreb – Osijek,
• Osijek – Pula – Osijek,
• Osijek – Rijeka – Osijek,
• Pula – Split – Pula,
• Rijeka – Split – Dubrovnik – Split – Rijeka

Važna je za naglasiti kako linije Trade Aira prometuju kroz cijelu godinu, i u ljetnom i u zimskom redu letenja

Trade Air prometuje i na charter linijama iz Ljubljane prema čak 10 destinacija u Grčkoj: Rhodos, Karpathos, Samos, Kos, Preveza, Kefalonia, Zakynthos, Heraklion, Santorini i Corfu. Što se tiče Hrvatske, iz Ljubljane postoji jedna charter linija, prema Zračnoj luci Dubrovnik.

 

 

 

U dosadašnjem dijelu kolovoza ostvareno gotovo 18 milijuna noćenja

 

Prema prvim preliminarnim podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te nautičkom charteru, u Hrvatskoj je u dosadašnjem dijelu kolovoza (od 1. do 23. kolovoza) ostvareno oko 2,3 milijun dolazaka i 17,6 milijuna noćenja, što je 67 posto lanjskog rezultata ostvarenog u istom razdoblju u pogledu pokazatelja turističkih noćenja.

 Pritom je najviše noćenja u istom razdoblju ostvareno u Istri (4,3 milijuna noćenja), na Kvarneru (3,5 milijuna noćenja), Splitsko-dalmatinskoj (3,4 milijuna noćenja), Zadarskoj (3,2 milijuna noćenja), Šibensko-kninskoj (1,4 milijuna noćenja), Dubrovačko-neretvanskoj (999 tisuća noćenja) i Ličko-senjskoj županiji (636 tisuća noćenja).

„Nakon odličnog dosadašnjeg dijela kolovoza u kojem smo ostvarili 67 posto lanjskog turističkog prometa očekuje nas rujan za kojeg u ovom trenutku od strane naših partnera, prije svega iz zemalja na čijem popisu nismo uvršteni na tzv. „crvenu listu", imamo vrlo dobre najave. Realizacija daljnjeg turističkih prometa ovisit će o epidemiološkoj slici unutar zemlje, a na nama je da se svi i dalje ponašamo odgovorno i pridržavamo propisanih mjera te smanjimo broj zaraženih osoba kako bi vratili povjerenje određenih zemlja s obzirom da se liste revidiraju svaka dva tjedna. Zajedno s našim predstavništvima nastavljamo plasirati informacije prema inozemnim medijima, ali i prema najvažnijim partnerima i agentima posebno na tržištu Austrije, Njemačke, Italije i Slovenije, kojima prikazujemo epidemiološku situaciju u zemlji prema županijama. Ovaj vikend bilježimo trend većeg odljeva turista iz Austrije i Slovenije, dok gosti iz Njemačke u velikom broju nastavljaju svoj boravak u hrvatskim destinacijama. Iako smo na tržištu Velike Britanije stavljeni na popis rizičnih zemalja, u dubrovačku i splitsku zračnu luku na dnevnoj osnovi pristižu letovi s novim britanskim turistima. Također, i ovim putem apeliramo na turističke zajednice da sukladno našoj prošlotjednoj preporuci zajedno sa turističkim subjektima na svom području osiguraju testiranje na korona virus svim zainteresiranim turistima kako bi im se omogućio što duži i nesmetani boravak u našoj zemlji", izjavio jedirektor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, nadodavši kako je iza nas najintenzivniji dio turističke godine, ali i za ukupne turističke rezultate vrlo važna posezona.

 

U dosadašnjem dijelu kolovoza najviše je turističkih noćenjaostvareno s tržišta Njemačke, njih oko 4,3 milijuna što predstavlja 90 posto lanjskog rezultata. Zatim slijedi domaće tržište s kojeg je ostvareno 3,3 milijuna noćenja što je rezultat na razini lanjskog u istom razdoblju, tržišteSlovenije s kojeg je ostvareno 2,6 milijuna noćenja što je 94 posto lanjskog rezultata te tržištePoljske s kojeg je ostvareno 1,8 milijuna noćenja što predstavlja rast od 5 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

 

Gledajući po destinacijama, u dosadašnjem dijelu kolovoza najviše je noćenja ostvareno u Viru, Rovinju, Medulinu, Poreču, Crikvenici, Umagu, Malom Lošinju, Novalji, Splitu i Puli.

 

Dodajmo kako je tijekom posljednjeg vikenda (od 21. do 23. kolovoza) u Hrvatskoj ostvareno više od200 tisuća dolazaka i 1,8 milijuna noćenja, dok je u dosadašnjem dijelu godine u Hrvatskoj ostvareno6,5 milijuna dolazaka i više od 44 milijuna noćenja što je 53 posto lanjskog rezultata u istom razdoblju mjereno noćenjima.

 

 

POPULARNI GOOD FOOD FESTIVAL OVE GODINE KONCEM RUJNA

 

Turistička zajednica grada Dubrovnika i ove godine organizira sedmi po redu Good Food Festival, gastronomsko događanje za sve ljubitelje dobre hrane, koji će se ove godine održati od 24. do 27. rujna 2020.

Zbog epidemiološke situacije, umjesto uobičajenog termina krajem listopada, Good Food Festival će se održati krajem rujna, kako bi se koristio prostor na otvorenom, a u skladu s propisanim mjerama. 

Ovogodišnji program uključivat će tradicionalni Tjedan restorana s festivalskim menijima, posebnu ponudu doručaka, gastro ture, vinokušnje, slatku festivalsku ponudu, radionice u Deši, festivalski ljetni kino program, Barbaq u Dubrovačkoj pivovari te ostala gastro događanja. 

Poznato je da je gastronomija snažan motiv dolaska turista u Dubrovnik, a s obzirom na najave letova s raznih tržišta u tom razdoblju, očekujemo dobar odaziv na ovogodišnjem Good Food Festivalu.

 

 

Hrvatska Švicarcima i dalje na popisu sigurnih zemalja

Samo u kolovozu švicarski su turisti kod nas ostvarili približno 140.000 noćenja što je 82 posto lanjskog rezultata u istom razdoblju 

Za razliku od Italije i Austrije, koje su posljednjih dana pooštrile režim za svoje građane koji se vraćaju s ljetovanja u Hrvatskoj, švicarske vlasti Hrvatsku i dalje, u svjetlu prijetnje COVID-a 19,. smatraju sigurnom zemljom. Naša je zemlja, naime, u Švicarskoj uvrštena napopis sigurnih zemalja za realizaciju putovanja,javlja Branimir Tončinić, direktor Predstavništva HTZ-a u Austriji koji pokriva i švicarsko tržište. Švicarsko ministarstvo zdravstva, naime,  ažuriralo je listu rizičnih zemalja pa se tako od 18. kolovoza na toj listi nalaze Albanija, Andora, Aruba, Belgija, Belize, Färòer, Gibraltar, Guam, Indija, Malta, Monako, Namibia te Španjolska uključujući Baleare.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji
Glas Grada - Tiskana izdanja
Glas Grada 808
Glas Grada 807
Glas Grada 806
Glas Grada 805
Glas Grada 804
Glas Grada 803
Glas Grada 802
Glas Grada 801
GLAS GRADA 800
Glas Grada 799
Glas Grada 798
Glas Grada 797
Glas Grada 196
Glas Grada 795
Glas Grada 794
Glas Grada 793
Glas Grada 792
Glas Grada 791
Glas Grada 790
Glas Grada 789
Glas Grada 788
Glas Grada 787
Glas Grada 786
Glas Grada 785
Glas Grada 784
Glas Grada 783
Glas Grada 782
Glas Grada 781
Glas Grada 780
Glas Grada 779
Glas Grada 778
Glas Grada 777
Glas Grada 776
Glas Grada 775
Glas Grada 774
GLAS GRADA 773
Glas Grada 772
Glas Grada 771
Glas Grada 770
Glas Grada 769
Glas Grada 768
Glas Grada 767
Glas Grada 766
Glas Grada 765
Glas Grada 764
Glas Grada 763
GLAS GRADA 762
Glas Grada 761
Glas Grada 760
Glas Grada 759
Glas Grada 758
Glas Grada 757
Glas Grada 756
Glas Grada 755
Glas Grada 754
Glas Grada 753
Glas Grada 752
Glas Grada 751
GLAS GRADA 750
Glas Grada 749
Glas Grada 748
GLAS GRADA 747
GLAS GRADA 746
GLAS GRADA 745
GLAS GRADA 743/744
GLAS GRADA 742
Glas Grada 741
Glas Grada 740
Glas Grada 739
Glas Grada 738
Glas Grada 737
Glas Grada 736
Glas Grada 735
Glas Grada 734
Glas Grada 733
Glas Grada 732
Glas Grada 731
Glas Grada 730
Glas Grada 729
Glas Grada 728
Glas Grada 727
Glas Grada 726
Glas Grada 725
Glas Grada 724
Glas Grada 723
Glas Grada 722
Glas Grada 721
Glas Grada 720
Glas Grada 718/719
Glas Grada 717
Glas Grada 716
Glas Grada 715
Glas Grada 714
Glas Grada 713
Glas Grada 712
Glas Grada 711
Glas Grada 710
Glas Grada 709
Glas Grada 708
Glas Grada 707
Glas Grada 706
Glas Grada 705
Glas Grada 704
Glas Grada 703
Glas Grada 702
Glas Grada 701
Glas Grada 700
Glas Grada 699
Glas Grada 698
Glas Grada 697
Glas Grada 696
Glas Grada 695
Glas Grada 694
Glas Grada 693
Glas Grada 692
Glas Grada 691
Glas Grada 690
Glas Grada 689
Glas Grada 688
Glas Grada 687
Glas Grada 686
Glas Grada 685
Glas Grada 684
Glas Grada 683
Glas Grada 682
Glas Grada 681
Glas Grada 680
Glas Grada 679
Glas Grada 678
Glas Grada 677.
Glas Grada 676
Glas Grada 675
Glas Grada 674
Glas Grada 673
Glas Grada 672
Glas Grada 671
Glas Grada 670
Glas Grada 669
Glas Grada 668
Glas Grada 666/7
Glas Grada 665
Glas Grada 664
Glas Grada 663
Glas Grada 662
Glas Grada 661
Glas Grada 660
Glas Grada 659
Glas Grada 657
Glas Grada 656
Glas Grada 655
Glas Grada 654
Glas Grada 653
Glas Grada 652
Glas Grada 651
Glas Grada 650
Glas Grada 649
Glas Grada 648
Glas Grada 647
Glas Grada 646
Glas Grada 645
Glas Grada 644
Glas Grada 643
Glas Grada 642
Glas Grada 641
Glas Grada 640
Glas Grada 639
Glas Grada 638
Glas Grada 637
Glas Grada 636
Glas Grada 635
Glas Grada 634
Glas Grada 633
Glas Grada 632
Glas Grada 631
Glas Grada 630
Glas Grada 629
Glas Grada 628
Glas Grada 627
Glas Grada 626
Glas Grada 625
Glas Grada 624
Glas Grada 623
Glas Grada 622
Glas Grada 621
Glas Grada 620
Glas Grada 619
Glas Grada 618
Glas Grada 617
Glas Grada 616
Glas Grada 614 / 615
Glas Grada 613
Glas Grada 612
Glas Grada 611
Glas Grada 610
Glas Grada 609
Glas Grada 608
Glas Grada 607
Glas Grada 606
Glas Grada 605
Glas Grada 604
Glas Grada 603
Glas Grada 602
Glas Grada 601
Glas Grada 600
Glas Grada 599
Glas Grada 598
Glas Grada 597
Glas Grada 596
Glas Grada 595
Glas Grada 594
Glas Grada 593
Glas Grada 592
Glas Grada 591
Glas Grada 590
Glas Grada 589
Glas Grada 588
Glas Grada 587
Glas Grada 586
Glas Grada 585
Glas Grada 584
Glas Grada 583
Glas Grada 582
Glas Grada 581
Glas Grada 580
Glas Grada 579
Glas Grada 578
Glas Grada 577
Glas Grada 576
Glas Grada broj 575
Glas Grada 574
Glas Grada 573
Glas Grada 572
Glas Grada 571
Glas Grada 570
Glas Grada 569
Glas Grada 568
Glas Grada 567
Glas Grada 566
Glas Grada 565
Glas Grada 564
Glas Grada 562-563
Glas Grada 561
Glas Grada 560
Glas Grada 559
Glas Grada 558
Glas Grada 557
Glas Grada 556
Glas Grada 555
Glas Grada 554
Glas Grada 553
Glas Grada novi broj
Glas Grada 551
Glas Grada 550
Glas Grada 549
Glas Grada 548
Glas Grada 547
Glas Grada 546
Glas grada 545
Glas Grada 544
Glas Grada 543
Glas Grada 542
Glas Grada 541
Glas Grada 540
Glas Grada 539
Glas Grada 538
Glas Grada 537
Glas Grada 535 / 536
Glas Grada 534
Glas Grada 533
Glas Grada 532
Glas Grada 531
Glas Grada 530
Glas Grada 529
Glas Grada 528
Glas Grada 527
Glas Grada 526
Glas Grada 525
Glas Grada 524
Glas Grada 523
Glas Grada 522
Glas Grada 521
Glas Grada 520
Glas Grada 519
Glas Grada 518
Glas Grada 517
Glas Grada 516
Glas Grada 515
Glas Grada 514
Glas Grada broj 513
Glas Grada 512
Glas Grada 510/511
Glas Grada 509
Glas Grada 508
Glas Grada 507
Glas Grada 506
Glas Grada 505
Glas Grada 496
Glas Grada 497
Glas Grada 498
Glas Grada 499
Glas Grada 500
Glas Grada 502
Glas Grada 504
Glas Grada broj 503
Nazad Naprijed