MALI OGLASI
20.05.2020 | Lukša Lucianović

FELJTON BR 328 „Iz povijesti dubrovačkog turizma“ Turistički promet krajem 19. i početkom 20. stoljeća (11)

Autor: Libero Portal
Foto: Glas Grada
Turistički promet krajem 19. i početkom 20. stoljeća (11)
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća iseljavanje iz Dalmacije u daleke prekomorske zemlje zauzelo je velike i sve više rastuće razmjere

U prošlim feljtonima smo pisali kako je u to vrijeme (1894.) osnovano  „Društvo za promicanje narodno-gospodarskih interesa Dalmacije u Beču te kako je to društvo raspolagalo  uglavnom novčanim sredstvima, koja je dobivalo od članarine. Njegovi članovi utemeljitelji, piše Ivo Perič, plaćali su jednokratni članski ulog od 4000 kruna, članovi potpomagatelji plaćali su 50 kruna godišnje, redovni članovi 10 kruna, a članovi suradnici 2 krune. U pravilima tog društva bilo je navedeno da će se ono nastojati staviti pod pokroviteljstvo »koje visoke ličnosti«. Njegov pokrovitelj postao je prijestolonasljednik Franz Ferdinand. Godine 1903. to je društvo imalo ukupno 223 člana (20 članova utemeljitelja, 18 članova potpomagatelja, 172 redovna člana i 13 članova suradnika). Među članovima utemeljiteljima bili su, pored ostalih, Austrijski Lloyd, Zemaljski odbor dalmatinski, Splitska i Zadarska općina, splitska Trgovačko-obrtnička komora, grof Ivan Harrach (major izvan službe, komornik) iz Beča, Aleksandar König (veliki industrijalac) iz Beča, Ivan Chlumecky (ministar izvan službe) iz Beča, Dimitrije Luxardo (veliki industrijalac) iz Zadra. U upravnom odboru tog društva nalazilo se 1903. i nekoliko Dalmatinaca, pretežno narodnih zastupnika u Dalmatinskom saboru ili u Carevinskom vijeću (Vicko Ivčević, Ante Vuković, Juraj Biankini, Virgil Perić, Lovro Borčić, Radoslav Kvekić, Pero Klaić, Ante Šupuk7 Među članovima utemeljiteljima i među članovima potpomagateljima nije bilo ni Dubrovačke općine, ni dubrovačke Trgovačko-obrtničke komore. Upadno je, također, da je među redovnim članovima i članovima suradnicima bilo vrlo malo Dubrovčana. Očito, Dubrovčani nisu pridavali ozbiljnije značenje tom društvu.

Glavni osnivač i predsjednik Društva za promicanje narodno-gospodarskih interesa Dalmacije u Beču, Ivan Harrach, nastojao je tim društvom »preći iz stepena zagovaranja i pokušaja u stvaranje privrednih izvora Ali, nije uspio.

 

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća iseljavanje iz Dalmacije u daleke prekomorske zemlje zauzelo je velike i sve više rastuće razmjere. Na to iseljavanje djelovali su razni čimbenici: ovdašnji gradovi kao slabo razvijeni privredni centri nisu mogli prihvatiti sve viškove radne snage sa sela; velik broj dalmatinskih poljoprivrednika bio je još i tada, u pogledu vlasnosti nad zemljom koju su obrađivali, u položaju kolona i kmetova, pa im je, ako su se iseljavali, mogućnost zarade u tuđini pružala izglede da otkupe tu zemlju; pojedini mladi ljudi odlazili su u tuđinu, pored ostalog, i za to da bi izbjegli trogodišnju službu u austrijskoj vojsci budući da poslije pet provedenih godina na radu u tuđini nisu bili smatrani vojnim bjeguncima; otvaranje novih ili proširenje postojećih rudnika i tvornica i u južnoj i u sjevernoj Americi, izgradnja puteva i željezničkih pruga, kao i drugi poslovi, trebali su radnu snagu i ta ju je potreba masovno privlačila; štetne posljedice »vinske klauzule«, kao i filoksera koja je uništavala dalmatinske vinograde, posebno su djelovale na pojačano iseljavanje iz Dalmacije.

 

 

 

Goran Rihelj: Iz svake krize proizađe i nešto dobro.

Opet se iskreno veselimo gostima

 

Kako se popuštaju mjere i otvaraju granice, tako se budi i nada te napokon imamo i malo pozitivne u našem turizmu. Nakon kiše, uvijek dolazi sunce

Prvi gosti su stigli na Jadran! Prvo iz Slovenije, a sada i iz Češke. 

Tako je pred nekoliko dana u dnevniku Češke televizije objavljen prilog o prvim češkim turistima koji su nakon otvaranja granica stigli u Hrvatsku, točnije na Makarsku rivijeru. Uz uživo javljanje iz Hrvatske, češki turisti su pozvali svoje sugrađane da dođu u Hrvatsku. 

A ova vijest se širi društvenim mrežama kao da smo pronašli lijek za koronavirus. I to je odlična vijest, jer opet se iskreno veselimo gostima.

 

 

Opet se veselimo gostima, željno ih dočekujemo, napokon se gosti opet osjećaju dobrodošlim. Nisu više samo broj, nego imaju ime i prezime. Napokon ih dočekujemo s iskrenim osmjehom na licu i široko otvorenim rukama. 

Činjenica je da smo ih u nazad više godina samo brojali kao na traci i vodili se samo brojkama. Gledali smo kvantitetu, a ne kvalitetu. Gledali smo kratkoročno, iz godine u godinu, a ne dugoročno.

A u tome smo izgubili sami sebe, izgubio se draž turizma, izgubio se onaj domaćinski osjećaj. Možda najbolje opisuje cijelu dosadašnju situaciju poznata negativna krilatica našeg turizma: "Samo nam pošaljite novce, ne morate niti doći.”

 

Bilo smo nervozi jer gosti traže i očekuju puno za svoj novac ( osim sunca i mora ), postali su zahtjevni, malo troše, žale se na cijene, pale klime itd.. – jednostavno nije nam bilo stalo do izvedbe kvalitete niti jesmo li ispunili njihova očekivanja, ili čak i nadmašili. Matra je bila kao prije i kod većine poslodavaca u turizmu: "Ako nećeš raditi za tu plaću i uvijete, ima na burzi desetke tisuća ljudi koji će raditi umjesto tebe.” Dok je potražnja za sezonskim poslom bila velika, prvenstveno iz Slavonije, ta mantra je prolazila, no kada su se otvorile granice i ljudi rekli dosta, tada se situacija dramatično promijenila.

 

Tako i u turizmu. Bila je velika potražnja, iz godine u godinu smo imali rekordnu turističku sezonu, te nas je siguran prihod uljuljao ili "umrtvio”. Nismo se trudili niti baviti razvojem turizma, nego nam se on realno događao iz godine u godinu. Čak se nismo pobrinuli niti za bazičnu infrastrukturu te iz godine u godinu imamo probleme s manjkom parkinga, izlijevanjem kanalizacijom pri jačoj kiši ili ispuštanjem iste u more gdje se osim našim gostiju i mi kupamo ( resursa od kojeg živimo ), preopterećenim sustavom opskrbe električne energije itd… Iako smo znali da takav turizam nije održiv, nismo se previše obazirali, jer živjeti od rente i ići linijom manjeg otpora, je uvijek lakše nego se baviti izazovima. Naravno čast pozitivnim primjerima, no koji nisu pravilo, nego iznimka.

Sam turizam nije dovoljna, ako nema dodane vrijednosti, nije održiv i ako se s istim ne bavimo kroz strateški razvoj. Ove godine smo to osjetili na najgori mogući način.

 

 

Međusobno poštovanje i formula 1+1=3

 

Iako nisam a priori pristalica kako je kupac kralj baš uvijek u pravu, osobno smatram kako u turizmu mora biti međusobno poštovanje. Gost, kao i kada mi putujemo pa zamijenimo uloge, mora poštovati naš način i kulturu življenja, no da bi to postigli, prvo mi moramo poštivati sami sebe. Našu povijest, identitet, kulturu i način življenja, naš prostor. Poštuj sam sebe, kako bi nas poštivali i drugi. Poštujmo našu namirnicu koja ubrana ili proizvedena na lokalnom području. Ispričajmo im priču: Vidite gore uz brdo onu staru kuću? E tamo vam živi barba Ivo koji je ujutro ubrao ovu rajčicu koju sada jedete. S ponosom kažite kako je ova riba na roštilju, ulovio domaći ribar rano jutros. Budimo prvo mi ponosni na našu kulturu i način života.

 

Poštujmo gosta, no poštujmo i sami sebe, kako bi nas poštivali i drugi. Da sve to iziskuje malo više truda i vremena. No to je turizam kakav moramo graditi.

Jer jedino tako možemo imati toliko važnu dodanu vrijednost. A samim time i veću cijenu, kao i održivost. Tada 1+1 nije 2, nego 3 ili 11 kako su davno otpjevali kultni zagrebački hip hop dvojac Tram 11.

 

Opet se veselimo gostima

 

Siguran sam kako će ove godine, svi u turizmu s veseljem dočekati goste, pomno saslušati svaku posebnu ili drugačiju narudžbu van standarda te će se brinuti je li gost zadovoljan i jesmo li ispunili njegova očekivanjima.. Sada sve može, samo dođite. 

Nadam se da će ova navika "novog normalnog” ostati, i da se nećemo vratiti na staro kada se cijela situacija s koronavirusom stabilizira tj. eliminira. Onako kako je i nekad bilo te kako u turizmu uvijek treba i biti.

 

Kako se popuštaju mjere i otvaraju granice, tako se budi i nada te napokon imamo i malo pozitivne u našem turizmu. Nakon kiše, uvijek dolazi sunce

 

Prvi gosti su stigli na Jadran! Prvo iz Slovenije, a sada i iz Češke. 

Tako je u sinoćnjem dnevniku Češke televizije objavljen prilog o prvim češkim turistima koji su nakon otvaranja granica stigli u Hrvatsku, točnije na Makarsku rivijeru. Uz uživo javljanje iz Hrvatske, češki turisti su pozvali svoje sugrađane da dođu u Hrvatsku. 

A ova vijest se širi društvenim mrežama kao da smo pronašli lijek za koronavirus. I to je odlična vijest, jer opet se iskreno veselimo gostima.

 

 

Turistički vodiči poslali prijedloge za rad s

grupama tijekom epidemioloških mjera

 

Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske ( ZDTVH ) uputila je Ministarstvu turizma RH prijedloge za rad s grupama tijekom trajanja epidemioloških mjera.

Preporuke su sastavili kolege iz Društva turističkih vodiča Pula, na čelu s kolegicom, ujedno mikrobiologom, dr. Lorenom Lazarić Stefanović, specijaliziranom za prevenciju bolničkih infekcija. 

 

PRIJEDLOZI ZAJEDNICE DRUŠTAVA TURISTIČKIH VODIČA HRVATSKE ZA RAD S GRUPAMA TIJEKOM TRAJANJA EPIDEMIOLOŠKIH MJERA:

 

1) vodiči maskice za usta na otvorenom ne koriste, osim ako ih vodiči baš moraju koristiti, tada bi uz nošenje maskice bilo uputno nabaviti mikrofon kako ne bi došlo do pretjeranog naprezanja glasnica uslijed manjka zraka pod maskicama dok se govori

2) vodiči se ne rukuju s gostima i zadržavaju 2 m udaljenosti od gostiju.

3) ukoliko bude upita za cjelodnevnim vođenjem preporuka je da turistički vodič lokalac ne ide u autobus nego dočeka grupu vozeći se do slijedeće destinacije po programu vlastitim autom, pod uvjetom da vodič ima u tom trenutku automobil na raspolaganju, ili voditi samo po gradu gdje vodič boravi

4) nositi sa sobom dezinfekcijsko sredstvo za ruke

5) ako je grupa veća od 30 osoba podijeliti grupu na 2 vodiča ako je to moguće ( obzirom na dodatne troškove )

6) organizirati vodstvo grupa po gradovima u jednom smjeru kako se grupe nebi susretale i stvarale gužvu, kraća zadržavanja na punktovima gdje bi se stalo pričati gostima

7) nakon vođenja grupama ne davati slobodno vrijeme da se na kritičnim punktovima ne stvori gužva i više od dozvoljenog broja osoba na okupu- o ovoj točci bi trebalo razgovarati i vidjeti koje su općenito preporuke i od strane Civilnog stožera, Zavoda za javno zdravstvo i turističkog sektora. Ovu točku navodimo kao potrebu za definiranjem pravila ponašanja da sve prethodno poduzeto ne bude uzaludno.

8) ulaziti u zatvorene prostore samo ako nužno i zatraženo od agencije, ukoliko nije cijeli razgled obaviti s otvorenog vanjskog prostora

9) nositi kišobrane i znakove raspoznavanja kako bi gosti u grupi mogli lakše vizualno pratiti smjer svog vodiča koji će paziti da se grupe ne susreću ili previše približe

10) po gradu definirati smjer kretanja grupa, razmake

11) obratiti pozornost na parkinge za autobuse, u Puli, Poreču, naći adekvatno riješenje i označiti smjer kretanja grupa

 

Prilikom ulaska u autobuse, za vodiče-pratitelje:
1) dezinficirati ruke,
2) ne dodirivati prtljagu putnika
3) mikrofon u autobusu bi trebao biti dezinficiran i ne stavljati ga preblizu ustiju, ( što sa spužvicom na mikorofonu? može li biti dobro dezinficirana)

 

Prilikom ulaska i vođenja u zatvorenim prostorima ( muzeji, crkve, galerije ):

1) ulaziti u zatvorene prostore prema preporukama, maksimalno 15 odnosno najviše 20 osoba , u manjim prostorima preporuka je maksimalno 3 osobe, obzirom na preporuke HZJZ i kvadrature prostora
2) prilikom vođenja u zatvorenim prostorima goste podsjetiti da ništa ne dotiču rukama, a pri ulasku u katoličke crkve preporuka je savjetovati gostima da se kreću unutar crkve bez dodirivanja predmeta pa tako ni svete vodice ako je ima na ulazu.

 

Audio sustav ili mikrofon:

1) istražiti mogućnosti audio sustava koji se spaja na mobilne uređaje gostiju- naizgled jedna od jeftinijih varijanti
2) tko može nabaviti neka koristi mikrofon koji će omogučiti dovoljnu udaljenost od gostiju

Informacije gostima o ponašanju prilikom razgleda

 

Preporuka vodičima koji rade s individualcima:
1) osigurati sustav kartične naplate 

Iz ZDTVH ističu kako nisu razradili većinu točaka koje bi se odnosile na turističke pratitelje i eventualne cjelodnevne izlete, no kako će iste napraviti u suradnji sa strukom naknadno.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji
Glas Grada - Tiskana izdanja
Glas Grada 797
Glas Grada 196
Glas Grada 795
Glas Grada 794
Glas Grada 793
Glas Grada 792
Glas Grada 791
Glas Grada 790
Glas Grada 789
Glas Grada 788
Glas Grada 787
Glas Grada 786
Glas Grada 785
Glas Grada 784
Glas Grada 783
Glas Grada 782
Glas Grada 781
Glas Grada 780
Glas Grada 779
Glas Grada 778
Glas Grada 777
Glas Grada 776
Glas Grada 775
Glas Grada 774
GLAS GRADA 773
Glas Grada 772
Glas Grada 771
Glas Grada 770
Glas Grada 769
Glas Grada 768
Glas Grada 767
Glas Grada 766
Glas Grada 765
Glas Grada 764
Glas Grada 763
GLAS GRADA 762
Glas Grada 761
Glas Grada 760
Glas Grada 759
Glas Grada 758
Glas Grada 757
Glas Grada 756
Glas Grada 755
Glas Grada 754
Glas Grada 753
Glas Grada 752
Glas Grada 751
GLAS GRADA 750
Glas Grada 749
Glas Grada 748
GLAS GRADA 747
GLAS GRADA 746
GLAS GRADA 745
GLAS GRADA 743/744
GLAS GRADA 742
Glas Grada 741
Glas Grada 740
Glas Grada 739
Glas Grada 738
Glas Grada 737
Glas Grada 736
Glas Grada 735
Glas Grada 734
Glas Grada 733
Glas Grada 732
Glas Grada 731
Glas Grada 730
Glas Grada 729
Glas Grada 728
Glas Grada 727
Glas Grada 726
Glas Grada 725
Glas Grada 724
Glas Grada 723
Glas Grada 722
Glas Grada 721
Glas Grada 720
Glas Grada 718/719
Glas Grada 717
Glas Grada 716
Glas Grada 715
Glas Grada 714
Glas Grada 713
Glas Grada 712
Glas Grada 711
Glas Grada 710
Glas Grada 709
Glas Grada 708
Glas Grada 707
Glas Grada 706
Glas Grada 705
Glas Grada 704
Glas Grada 703
Glas Grada 702
Glas Grada 701
Glas Grada 700
Glas Grada 699
Glas Grada 698
Glas Grada 697
Glas Grada 696
Glas Grada 695
Glas Grada 694
Glas Grada 693
Glas Grada 692
Glas Grada 691
Glas Grada 690
Glas Grada 689
Glas Grada 688
Glas Grada 687
Glas Grada 686
Glas Grada 685
Glas Grada 684
Glas Grada 683
Glas Grada 682
Glas Grada 681
Glas Grada 680
Glas Grada 679
Glas Grada 678
Glas Grada 677.
Glas Grada 676
Glas Grada 675
Glas Grada 674
Glas Grada 673
Glas Grada 672
Glas Grada 671
Glas Grada 670
Glas Grada 669
Glas Grada 668
Glas Grada 666/7
Glas Grada 665
Glas Grada 664
Glas Grada 663
Glas Grada 662
Glas Grada 661
Glas Grada 660
Glas Grada 659
Glas Grada 657
Glas Grada 656
Glas Grada 655
Glas Grada 654
Glas Grada 653
Glas Grada 652
Glas Grada 651
Glas Grada 650
Glas Grada 649
Glas Grada 648
Glas Grada 647
Glas Grada 646
Glas Grada 645
Glas Grada 644
Glas Grada 643
Glas Grada 642
Glas Grada 641
Glas Grada 640
Glas Grada 639
Glas Grada 638
Glas Grada 637
Glas Grada 636
Glas Grada 635
Glas Grada 634
Glas Grada 633
Glas Grada 632
Glas Grada 631
Glas Grada 630
Glas Grada 629
Glas Grada 628
Glas Grada 627
Glas Grada 626
Glas Grada 625
Glas Grada 624
Glas Grada 623
Glas Grada 622
Glas Grada 621
Glas Grada 620
Glas Grada 619
Glas Grada 618
Glas Grada 617
Glas Grada 616
Glas Grada 614 / 615
Glas Grada 613
Glas Grada 612
Glas Grada 611
Glas Grada 610
Glas Grada 609
Glas Grada 608
Glas Grada 607
Glas Grada 606
Glas Grada 605
Glas Grada 604
Glas Grada 603
Glas Grada 602
Glas Grada 601
Glas Grada 600
Glas Grada 599
Glas Grada 598
Glas Grada 597
Glas Grada 596
Glas Grada 595
Glas Grada 594
Glas Grada 593
Glas Grada 592
Glas Grada 591
Glas Grada 590
Glas Grada 589
Glas Grada 588
Glas Grada 587
Glas Grada 586
Glas Grada 585
Glas Grada 584
Glas Grada 583
Glas Grada 582
Glas Grada 581
Glas Grada 580
Glas Grada 579
Glas Grada 578
Glas Grada 577
Glas Grada 576
Glas Grada broj 575
Glas Grada 574
Glas Grada 573
Glas Grada 572
Glas Grada 571
Glas Grada 570
Glas Grada 569
Glas Grada 568
Glas Grada 567
Glas Grada 566
Glas Grada 565
Glas Grada 564
Glas Grada 562-563
Glas Grada 561
Glas Grada 560
Glas Grada 559
Glas Grada 558
Glas Grada 557
Glas Grada 556
Glas Grada 555
Glas Grada 554
Glas Grada 553
Glas Grada novi broj
Glas Grada 551
Glas Grada 550
Glas Grada 549
Glas Grada 548
Glas Grada 547
Glas Grada 546
Glas grada 545
Glas Grada 544
Glas Grada 543
Glas Grada 542
Glas Grada 541
Glas Grada 540
Glas Grada 539
Glas Grada 538
Glas Grada 537
Glas Grada 535 / 536
Glas Grada 534
Glas Grada 533
Glas Grada 532
Glas Grada 531
Glas Grada 530
Glas Grada 529
Glas Grada 528
Glas Grada 527
Glas Grada 526
Glas Grada 525
Glas Grada 524
Glas Grada 523
Glas Grada 522
Glas Grada 521
Glas Grada 520
Glas Grada 519
Glas Grada 518
Glas Grada 517
Glas Grada 516
Glas Grada 515
Glas Grada 514
Glas Grada broj 513
Glas Grada 512
Glas Grada 510/511
Glas Grada 509
Glas Grada 508
Glas Grada 507
Glas Grada 506
Glas Grada 505
Glas Grada 496
Glas Grada 497
Glas Grada 498
Glas Grada 499
Glas Grada 500
Glas Grada 502
Glas Grada 504
Glas Grada broj 503
Nazad Naprijed