FELJTON 353: IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA O kafanskom životu u starom Dubrovniku (2)
Nastavljam prenositi članak iz prošlog broja „O kafanskom životu u starom Dubrovniku“ autora Josipa Luetića tiskano u časopisu Dubrovnik 1974. g.
Osim državne dubrovačke javne kavane »Prid Dvorom«, u kojoj je kao poslovođa bio zaposlen Anđelo Colambo, utvrdio sam da su još trojica kavanara imali svoje »birtige od kafe«. To su bili Viče Marinović, Ante Olivieri i Niko Sardela (Sardela). Kao i ona državna, tako su i te privatne kavane bile smještene u starom dijelu grada Dubrovnika. Međutim, sigurno je da je u Dubrovniku bilo još kavana, ali o tome nisam našao podataka u arhivskoj građi koju sam proučavao. Za to razdoblje registrirao sam samo te četiri kavane u Gradu i onu petu u Gružu. Izvan dubrovačkog gradskog područja postojala je jedna kavana u Cavtatu i jedna u Rijeci dubrovačkoj.
Iz svojih veoma oskudnih arhivskih zabilježaka nisam mogao doznati kako su bili uređeni lokali tih »butiga od kafe« niti se može nešto pobliže doznati o sadržaju usluga .u njima, osim onoga što je ovdje na početku navedeno. U tim javnim prostorijama najviše su se sastajali trgovca, trgovčići, »butigijeri«, obrtnici, zanatlije, pomorci (svih kategorija tog zanimanja) i stranci (napose strani pomorci), ali isto tako i bogati građani i dubrovačka vlastela. U njima se, 'kao i u kavanama po svijetu, dosta kartalo i igralo neke igre za novac. Neke su kavane imale i posebno opremljenu prostoriju (»statua di Bigliardo«) u kojoj je bio smješten biljar (billard-bigliardo.. Iz ovih arhivskih zabilježaka nisam mogao utvrditi kakvi su bili dubrovački biljari. Da li su Dubrovčani igrali biljar s tri ili više kugala, kakve su bile te kugle, i stolovi za biljar, da li su stolovi bili pokriveni običnom domaćom rašomili uvezenim suknom — sve su to pitanja na koja odgovore nisam mogao još pronaći. Za razdoblje zadnje decenije 18. i prvih godina 19. stoljeća (prema službenim arhivskim spisima) nešto sam više doznao o kartanju i hazardiranju u igrama u tim dubrovačkim kavanama (ne razumijem se u kartanje pa o detaljima tih igara ne mogu ništa reći).
Utvrdio sam da se u starim dubrovačkim kavanama kartalo na više načina; registrirao sam ove igre i nazive kartanja: dvadesetijedan(»Vent'un«), »Sans voir«, »Bassetta«, »Faraone«, Treseta (»Tresette«), »Ombers«, »Gdliet«, »Roverscina«, »Chinola«, Tombola, »II quintigliod'ombres«, »II Wisik«. Kako se iz ovog nabrajanja može vidjeti, Dubrovčani su imali na raspolaganju velik izbor kartaških igara.
|
Prve kafane kod nas i u svijetu
Kafana je javni ugostiteljski prostor u kojem ljudi provode vrijeme u razgovoru, čitanju novina i časopisa, slušanju glazbe, uz kavu, pića, slastice i sl. Prve kavane, u kojima se ispijala samo kava, otvorene su u Meki u XV. st., potom potkraj XVI. st. u Egiptu (Kairu), Siriji te po cijelom Osmanskom Carstvu (u Carigradu 1517). Zahvaljujući venecijanskim trgovcima kava je 1615. iz Meke dovezena u Europu pa su potkraj XVII. st. otvorene i prve kavane u europskim i sjevernoameričkim gradovima: u Veneciji 1645., Londonu 1652., Marseilleu 1659., Parizu 1689., Hamburgu 1675., Beču 1683., New Yorku 1669., Bostonu 1691. te Philadelphiji 1700. U Veneciji i danas postoji Il Caffè Florian na Trgu sv. Marka koja je utemeljena 1720., a u Rimu Caffè Greco, iz 1760., u koju su svojedobno navraćali J. W. Goethe, F. Liszt, R. Wagner, G. G. Byron, N. V. Gogolj i F. Mendelssohn. Prvu kavanu u Oxfordu, Coffee House, otvorio je 1650. turski Židov Jacob (otud i današnji naziv Jacobs kava), a jednu od najstarijih kavana u Londonu 1688. vlasnik osiguravajućega društva Edward Lloyd. Čuvene su bile kavane Pariza Café Procope (1689), u koju su navraćali Voltaire, J.-J. Rousseau i D. Diderot kao i političari J.-P. Marat, M. de Robespierre i G. Danton, Café de la Paix, sastajalište rojalista, i kavana Frontini, sastajalište republikanaca. Parišku kavanu TortoniStendhal je smatrao »središtem civilizacije«. Zur blauen Flasche prva je kavana Beča, a otvorio ju je vojni tumač Georg Franz Kolschitzky nakon poraza osmanske vojske 1683. Kavane u SAD-u bile su slične gostionicama, a imale su i sobe za privatna i javna okupljanja. God. 1771. u bostonskoj kavani Green Dragon bila je organizirana pobuna poznata kao Boston Tea Party u kojoj je začet američki pokret za neovisnost, dok je u Merchant’s Coffee House osnovana Bank of New York (1784).
U našoj zemlji prve kafane otvorene su u Zagrebu sredinom 19. st. a u Dubrovniku kafana Dubravka 1836. g. i jedna je od najstarijih kafana u svijetu gdje se u istom prostoru neprekidno odvija kafanska djelatnost. |
Kafana na Pilama na mjestu gdje je danas poslovnica sportske kladionice
Kafana „Dubravka“ na Pilama otvorena 1836. g. jedna je od najstarijih kafana u svijetu koja neprestano od otvaranja do danas vodi kafansko poslovanje.
