FELJTON 347 IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA Počeci elektrifikacije Grada, predgrađa i prigradskih naselja

Ovo je treći nastavak na temu kako je u Dubrovnik došla struja i to u pisanju Iva Perića.

U travnju 1899. boravila je u Dubrovniku državna komisija da — u duhu tadašnjih propisa — »pregleda i odobri plan za električnu ' rasvjetu grada, predgrađa i Gruža«. Izgradnja termoelektrane na Batali započela je u svibnju 1900. Uporedo su otada počeli i ostali poslovi na izgradnji razvodne mreže. Napokon, kad je sve bilo dovršeno, u nedjelju navečer, 1. VI 1901, zasvijetlile su prvi put električne žarulje u gradu i na Pilama. Bio je to početak električne javne rasvjete u Dubrovniku. Inače, upotreba električne energije započela je u dubrovačkom kraju nešto ranije: najprije za internu rasvjetu u »Hotelu Imperial« (od 1897) i za pogone mlinskih žrvnjeva u Jelićevu žitnom mlinu »Marija« u Mlinima (od 1898). I »Hotel Imperial« i mlin »Marija« dobivali su električnu energiju iz vlastitih električnih centrala.

Nakon uvođenja javne rasvjete u gradu i na Pilama nastavljeni su pripremni radovi i oko uvođenja javne rasvjete na Pločama i u Gružu. Prema planu »Elinova« predstavništva u Dubrovniku (»Elin« je skraćeni naziv tvrtke »Gesellschaft fiir electrische Industrie«), a o čemu se raspravljalo i na »seoskom zboru« za Gruž i Lapad i na sjednici dubrovačkog Općinskog vijeća od 5. IX 1901. U Gružu i Lapadu je trebalo postaviti 55 fenjera s električnom rasvjetom. Javna električna rasvjeta u Gružu i Lapadu puštena je u rad 16. X 1901. Pojedini su građani — u dogovoru s »Elinom« — uvađali električno osvjetljenje i u svoje privredne objekte, kao i u svoje stanove. Nastajala je potreba da termoelektrana tvrtke »Elin« na Batali radi i danju. Njen rad i danju započeo je 5. VI 1905..

Dubrovčani su se često žalili da je električna struja slaba i »da se večernje svjetiljke više puta udunu prije zemana«. O poboljšanju javne rasvjete (postavljanjem novih rasvjetnih mjesta i postavljanjem sijalica veće rasvjetne jačine) raspravljalo se i na sjednicama Općinskog vijeća. 

Na sjednici od 22. X 1911. raspravljalo se i o ponudi Društva za električni obrt iz Beča za poboljšanje javne rasvjete na dubrovačkom gradskom i prigradskom području. To je društvo nudilo »izmjenu« dotadašnjih »221 polunoćnih i 221 cjelonoćnih žarulja sa ugljenim nitima od 16 svijeća sa žaruljama sa kovnim nitima od 40 svijeća« i iste »uzdržavati u porabi« za godišnju naknadu od 1300 kruna. 

S obzirom na to da — prema mišljenju Gradske munjare iz Zagreba — »žarulje od 16 svijeća sa ugljenim nitima troše isto toliko struje, koliko i žarulje sa kovnim nitima od 50 svijeća«, Općinsko je vijeće prihvatilo prednju ponudu za rok od tri godine s tim »da nove žarulje sa kovnim nitima moraju imati jakost od 50 svijeća1. 

Što se tiče daljnje brige oko poboljšanja javne električne rasvjete u Dubrovniku i na dubrovačkom prigradskom području, Općinsko je vijeće ovlastilo općinsku upravu da u tom pravcu djeluje »po svojoj uviđavnosti».

Elektrifikacija Dubrovnika, njegovih predgrađa i prigradskih naselja imala je veliko značenje i sa stajališta daljnjeg razvoja turizma. Ona je, pored ostalog, imala odraza i na unapređivanje lokalnog prigradskog prometa, jer je omogućila i uvođenje električnog tramvaja.

Kakva će biti sljedeća turistička godina? Evo nekih glasnih razmišljanja

Pitanje koje se svi postavljaju

(Autor - Goran Rihelj)

Nastavak iz prošlog broja

No, kao ključni izazovi za cijelu turističku industriju istaknula su se dva važna faktora, kao što sam spomenuo u uvodu: brzo testiranje i mjerenje temperature pri ulazu i države i destinacije.

Upravo te dvije teme dominiraju globalnim narativom u turističkoj industriji, kao pripremu za sezonu 2021. godine. Kao što smo znamo, turizam neće stati, ali izazov je kako pripremiti protokole za masovnu kontrolu pri ulasku u države.

Upravo su prošli tjedan član američkog Senata za trgovinu, znanost i promet, Marija Cantwell iz Washingtona i senator Rick Scott s Floride, predstavili prijedlog zakonodavstva kojim se predlaže da Uprava za sigurnost prometa u Americi (TSA) provodi provjere temperature na postojećim aerodromskim kontrolnim točkama u kako bi se povećala sigurnost putničkog zračnog prometa usred pandemije COVID-19.

Inače, Uprava za sigurnost prijevoza (TSA) odgovorna je za zaštitu nacije osiguravanjem sigurnog putovanja. TSA to radi s raznim kontrolnim točkama u zračnim lukama, željezničkim inspekcijama i patrolama podzemne željeznice. Stvoren nakon terorističkih napada 11. rujna 2001., TSA naporno radi na održavanju ravnoteže između slobode putovanja i sigurnosti za sve.

Provjere temperature u zračnoj luci provodile bi se korištenjem inovativne, beskontaktne tehnologije termo-kamera sposobne za automatski pregled velikog broja putnika koji prolaze kroz postojeće TSA kontrolne točke. Jednostavan je i neinvazivan, a takvi su se sustavi već pokazali učinkovitima za identificiranje zaraženih pojedinaca i ublažavanje širenja COVID-19 u drugim zemljama.

– Kako se naše gospodarstvo ponovno otvara i Amerikanci počinju putovati više, moramo učiniti sve da putovanje bude sigurno”, rekao je senator Rick Scott te dodao kako se mora osigurati i zaštita potrošača od nelojalnih taktika određivanja cijena zrakoplovnih kompanija. “Ovaj će zakon omogućiti provjeru temperature, a istovremeno osigurava fleksibilnost zračnih prijevoznika s kupcima koji se razbole nakon kupnje leta. Ako putnici ne smiju letjeti zbog vrućice, zrakoplovne tvrtke morat će surađivati s klijentom kako bi besplatno prebacile ili otkazale let“, ističe Scott.

Provedba takvih programa za provjeru temperature velikog volumena zapravo već traje u nekim američkim zračnim lukama, no ne i sve zračne luke, što se ovim zakonom želi postići. Prema podacima Međunarodnog udruženja zračnog prometa (IATA), preko 140 zemalja i teritorija širom svijeta već je implementiralo protokole za provjeru temperature u zračnim lukama, uključujući osam od deset najvećih svjetskih zrakoplovnih tržišta, a SAD i Njemačka su jedina zadržavanja .

Ako se zakon usvoji, mogao bi igrati glavnu ulogu u obnovi povjerenja javnosti prema zračnom prometu dok pandemija i dalje traje. Nedavno izvješće IATA-e pokazalo je da je 80 posto anketiranih putnika reklo da će provjere temperature učiniti da se osjećaju sigurnije tijekom putovanja, a one zemlje koje su već uvele sustave termalnog zaslona doživjele su relativni povrat u zračnom prometu. 

Izvršna potpredsjednica američkog udruženja za putovanja Tori Emerson Barnes izjavila je iako zaštita zdravlja mora i dalje biti prioritet, putovanje bi trebalo biti moguće s čvrstim protokolima. 

Dakle, korištenjem inovativne, beskontaktne tehnologije termo-kamera mogući je automatski pregled velikog broja putnika, bez kontakt i stvaranje gužvi. 

Također, na tržištu već postoje veliki uređaji, koji dezinficiraju osobu koja prođe kroz njih, no radi se o skupim rješenjima te ih je potrebno jako puno kako bi mogli podnijeti relativno brzu protočnost turista. No, idealno je za hotele i restorane, ako naravno postoji računica.

S druge strane, veliki problem je što se na rezultate testiranja na covid19 predugo čeka. No, do sljedeće sezone se i možda pronađe rješenje i za taj izazov. 

Naime, kako je objavila izraelska vlada, tvrtka Nanoscent razvila je test na koronavirus koji traje samo 30-ak sekundi. Iako se još ne zna točna cijena testa, ako se isti nakon testiranja pokaže uspješnim, to bi bio pravi game changer. Također, i mnoge druge tvrtke pokušavaju doći do efikasnog rješenja, kao u slućaju izraelske tvrtke, kako bi se rezultati testiranja dobili što prije. 

Uz brze testove kao i beskontaktne tehnologije za mjerenje temperature, stvari bi se znatno poboljšale te dobile povjerenje kako putnika, tako i država za otvaranje granica. 

Uz već spomenutu komunikaciju, sigurnosne protokole u destinacijama, turizam bi dobio održivu platformu da danji razvoj, usprkos koronavirusu. Ljudi će i dalje putovati, a koje će se promjene biti to još nitko točno ne zna. Sljedeće godine će dominirat individualni dolasci, last minute, a fokus će biti na dodatnom sadržaju i kvaliteti. Kvaliteta, a ne kvantiteta. Upravo se ove godine još jednom pokazalo kako kvalitetni smještaji imaju puno bolju popunjenost. Fokus na manje individualne programe, ne mase, kao i opet kvalitetne programe. Tu je prilika i za putničke agencije. Treba će se puno više potruditi oko gosta i u komunikaciji , pogotovo prije dolaska tj. u prodaji. Fokus i imerativ će biti i na direktnom bookingu, a za to nam je potreban kvalitetni, drugačiji i autentičan sadržaj ili storyteeling. Ove godine se napokon pokazala i sinergija struke, te su do jučerašnji “konkurenti” postali partneri te dnevno razmjenjivali informacije i podržavali se. Ova nova navika nadam se kako će ostati za stalno.

– 30 godina smo radili da se vratimo na turističke rezultate iz ’89. godine… sada ćemo 30 godina raditi da se vratimo na rezultate iz 2019. godine… a da jednom pokušamo krenuti naprijed, a da ne gledamo unazad možda bismo nešto i postigli… ovako smo osuđeni na ponavljanje istih grešaka. To je naša realnost, naglasio je u jednom svojem glasnom razmišljanju Zoran Pejović, iz Paradox Hospitalityja, konzultantske tvrtke za hotelski menadžment. 

Također, tehnologija će isto tako igrati važnu ulogu. Jednostavno, ritam će moći pratiti sami oni koji su se uhvatili u koštac s digitalizacijom. 

-Mislim da će u vremenu poslije Covida tehnologija odigrati ključnu ulogu u održavanju konkurentnosti na tržištu. Jednostavno, prolazimo kroz svojevrsni reset sustava. Ovo je prilika za sve turističke objekte da preispitaju interne procese, poslože tzv. tech stack, rade na automatizaciji itd. Tko kvalitetom, tehnologijom, pristupom ne održi korak s trendovima, puno teže će se oporaviti. I zato vjerujem kako je upravo sada pravo vrijeme za posvetiti se adaptaciji za ono što nam dolazi u budućnosti, istaknuo je Marko Mišulić iz Rentlio-a u nedavnom intervjuu.

Iako već s terena čujem narativ kako će sad mnogi zaustaviti mnoga ulaganja i podizanje kvalitete, pod prizmom, da naredne dvije godine moraju vratiti izgubljeno ove godine. To je svakako loš potez, jer upravo sada je vrijeme za podizanje kvalitete i digitalizaciju.Parafrazirajući izjavu Pejovića, jesmo li nešto napokon naučili iz ove krize? Nadam se da jesmo i da ćemo se napokon okrenuti budućnosti i novoj turističkoj paradigmi. Povijest ne možemo promijeniti, no budućnost je u našim rukama. Kao i uvijek, sve je na nama samima.

Nema više prodaje same od sebe i trebat će imati živaca za borbu iz dana u dan. Svakako je dobro da svi imaju pripremljeno više raznih scenarija, kako bi u slučaju zatvaranju ili otvaranju novih tržišta, mogli odmah reagirati. Morati ćemo biti spremni za intenzivne promijene, kao i ove godine. Zaključno smatram kako će sljedeće godine biti dobra sezona, bolja nego ova svakako, sukladno trenutnim okvirima.

Turizma će biti sigurno, samo je pitanje kakvog i koliko.