MALI OGLASI
02.10.2020 | Lukša Lucianović

FELJTON 347 IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA Počeci elektrifikacije Grada, predgrađa i prigradskih naselja

Autor: Libero Portal
Foto: Glas Grada
Počeci elektrifikacije Grada, predgrađa i prigradskih naselja
Izgradnja termoelektrane na Batali započela je u svibnju 1900. Uporedo su otada počeli i ostali poslovi na izgradnji razvodne mreže

Ovo je treći nastavak na temu kako je u Dubrovnik došla struja i to u pisanju Iva Perića.

U travnju 1899. boravila je u Dubrovniku državna komisija da — u duhu tadašnjih propisa — »pregleda i odobri plan za električnu ' rasvjetu grada, predgrađa i Gruža«. Izgradnja termoelektrane na Batali započela je u svibnju 1900. Uporedo su otada počeli i ostali poslovi na izgradnji razvodne mreže. Napokon, kad je sve bilo dovršeno, u nedjelju navečer, 1. VI 1901, zasvijetlile su prvi put električne žarulje u gradu i na Pilama. Bio je to početak električne javne rasvjete u Dubrovniku. Inače, upotreba električne energije započela je u dubrovačkom kraju nešto ranije: najprije za internu rasvjetu u »Hotelu Imperial« (od 1897) i za pogone mlinskih žrvnjeva u Jelićevu žitnom mlinu »Marija« u Mlinima (od 1898). I »Hotel Imperial« i mlin »Marija« dobivali su električnu energiju iz vlastitih električnih centrala.

Nakon uvođenja javne rasvjete u gradu i na Pilama nastavljeni su pripremni radovi i oko uvođenja javne rasvjete na Pločama i u Gružu. Prema planu »Elinova« predstavništva u Dubrovniku (»Elin« je skraćeni naziv tvrtke »Gesellschaft fiir electrische Industrie«), a o čemu se raspravljalo i na »seoskom zboru« za Gruž i Lapad i na sjednici dubrovačkog Općinskog vijeća od 5. IX 1901. U Gružu i Lapadu je trebalo postaviti 55 fenjera s električnom rasvjetom. Javna električna rasvjeta u Gružu i Lapadu puštena je u rad 16. X 1901. Pojedini su građani — u dogovoru s »Elinom« — uvađali električno osvjetljenje i u svoje privredne objekte, kao i u svoje stanove. Nastajala je potreba da termoelektrana tvrtke »Elin« na Batali radi i danju. Njen rad i danju započeo je 5. VI 1905..

Dubrovčani su se često žalili da je električna struja slaba i »da se večernje svjetiljke više puta udunu prije zemana«. O poboljšanju javne rasvjete (postavljanjem novih rasvjetnih mjesta i postavljanjem sijalica veće rasvjetne jačine) raspravljalo se i na sjednicama Općinskog vijeća. 

Na sjednici od 22. X 1911. raspravljalo se i o ponudi Društva za električni obrt iz Beča za poboljšanje javne rasvjete na dubrovačkom gradskom i prigradskom području. To je društvo nudilo »izmjenu« dotadašnjih »221 polunoćnih i 221 cjelonoćnih žarulja sa ugljenim nitima od 16 svijeća sa žaruljama sa kovnim nitima od 40 svijeća« i iste »uzdržavati u porabi« za godišnju naknadu od 1300 kruna. 

S obzirom na to da — prema mišljenju Gradske munjare iz Zagreba — »žarulje od 16 svijeća sa ugljenim nitima troše isto toliko struje, koliko i žarulje sa kovnim nitima od 50 svijeća«, Općinsko je vijeće prihvatilo prednju ponudu za rok od tri godine s tim »da nove žarulje sa kovnim nitima moraju imati jakost od 50 svijeća1. 

Što se tiče daljnje brige oko poboljšanja javne električne rasvjete u Dubrovniku i na dubrovačkom prigradskom području, Općinsko je vijeće ovlastilo općinsku upravu da u tom pravcu djeluje »po svojoj uviđavnosti».

Elektrifikacija Dubrovnika, njegovih predgrađa i prigradskih naselja imala je veliko značenje i sa stajališta daljnjeg razvoja turizma. Ona je, pored ostalog, imala odraza i na unapređivanje lokalnog prigradskog prometa, jer je omogućila i uvođenje električnog tramvaja.

 

Kakva će biti sljedeća turistička godina? Evo nekih glasnih razmišljanja

Pitanje koje se svi postavljaju

(Autor - Goran Rihelj)

Nastavak iz prošlog broja

No, kao ključni izazovi za cijelu turističku industriju istaknula su se dva važna faktora, kao što sam spomenuo u uvodu: brzo testiranje i mjerenje temperature pri ulazu i države i destinacije.

Upravo te dvije teme dominiraju globalnim narativom u turističkoj industriji, kao pripremu za sezonu 2021. godine. Kao što smo znamo, turizam neće stati, ali izazov je kako pripremiti protokole za masovnu kontrolu pri ulasku u države.

Upravo su prošli tjedan član američkog Senata za trgovinu, znanost i promet, Marija Cantwell iz Washingtona i senator Rick Scott s Floride, predstavili prijedlog zakonodavstva kojim se predlaže da Uprava za sigurnost prometa u Americi (TSA) provodi provjere temperature na postojećim aerodromskim kontrolnim točkama u kako bi se povećala sigurnost putničkog zračnog prometa usred pandemije COVID-19.

Inače, Uprava za sigurnost prijevoza (TSA) odgovorna je za zaštitu nacije osiguravanjem sigurnog putovanja. TSA to radi s raznim kontrolnim točkama u zračnim lukama, željezničkim inspekcijama i patrolama podzemne željeznice. Stvoren nakon terorističkih napada 11. rujna 2001., TSA naporno radi na održavanju ravnoteže između slobode putovanja i sigurnosti za sve.

Provjere temperature u zračnoj luci provodile bi se korištenjem inovativne, beskontaktne tehnologije termo-kamera sposobne za automatski pregled velikog broja putnika koji prolaze kroz postojeće TSA kontrolne točke. Jednostavan je i neinvazivan, a takvi su se sustavi već pokazali učinkovitima za identificiranje zaraženih pojedinaca i ublažavanje širenja COVID-19 u drugim zemljama.

– Kako se naše gospodarstvo ponovno otvara i Amerikanci počinju putovati više, moramo učiniti sve da putovanje bude sigurno”, rekao je senator Rick Scott te dodao kako se mora osigurati i zaštita potrošača od nelojalnih taktika određivanja cijena zrakoplovnih kompanija. “Ovaj će zakon omogućiti provjeru temperature, a istovremeno osigurava fleksibilnost zračnih prijevoznika s kupcima koji se razbole nakon kupnje leta. Ako putnici ne smiju letjeti zbog vrućice, zrakoplovne tvrtke morat će surađivati s klijentom kako bi besplatno prebacile ili otkazale let“, ističe Scott.

Provedba takvih programa za provjeru temperature velikog volumena zapravo već traje u nekim američkim zračnim lukama, no ne i sve zračne luke, što se ovim zakonom želi postići. Prema podacima Međunarodnog udruženja zračnog prometa (IATA), preko 140 zemalja i teritorija širom svijeta već je implementiralo protokole za provjeru temperature u zračnim lukama, uključujući osam od deset najvećih svjetskih zrakoplovnih tržišta, a SAD i Njemačka su jedina zadržavanja .

Ako se zakon usvoji, mogao bi igrati glavnu ulogu u obnovi povjerenja javnosti prema zračnom prometu dok pandemija i dalje traje. Nedavno izvješće IATA-e pokazalo je da je 80 posto anketiranih putnika reklo da će provjere temperature učiniti da se osjećaju sigurnije tijekom putovanja, a one zemlje koje su već uvele sustave termalnog zaslona doživjele su relativni povrat u zračnom prometu. 

Izvršna potpredsjednica američkog udruženja za putovanja Tori Emerson Barnes izjavila je iako zaštita zdravlja mora i dalje biti prioritet, putovanje bi trebalo biti moguće s čvrstim protokolima. 

Dakle, korištenjem inovativne, beskontaktne tehnologije termo-kamera mogući je automatski pregled velikog broja putnika, bez kontakt i stvaranje gužvi. 

Također, na tržištu već postoje veliki uređaji, koji dezinficiraju osobu koja prođe kroz njih, no radi se o skupim rješenjima te ih je potrebno jako puno kako bi mogli podnijeti relativno brzu protočnost turista. No, idealno je za hotele i restorane, ako naravno postoji računica.

S druge strane, veliki problem je što se na rezultate testiranja na covid19 predugo čeka. No, do sljedeće sezone se i možda pronađe rješenje i za taj izazov. 

Naime, kako je objavila izraelska vlada, tvrtka Nanoscent razvila je test na koronavirus koji traje samo 30-ak sekundi. Iako se još ne zna točna cijena testa, ako se isti nakon testiranja pokaže uspješnim, to bi bio pravi game changer. Također, i mnoge druge tvrtke pokušavaju doći do efikasnog rješenja, kao u slućaju izraelske tvrtke, kako bi se rezultati testiranja dobili što prije. 

Uz brze testove kao i beskontaktne tehnologije za mjerenje temperature, stvari bi se znatno poboljšale te dobile povjerenje kako putnika, tako i država za otvaranje granica. 

Uz već spomenutu komunikaciju, sigurnosne protokole u destinacijama, turizam bi dobio održivu platformu da danji razvoj, usprkos koronavirusu. Ljudi će i dalje putovati, a koje će se promjene biti to još nitko točno ne zna. Sljedeće godine će dominirat individualni dolasci, last minute, a fokus će biti na dodatnom sadržaju i kvaliteti. Kvaliteta, a ne kvantiteta. Upravo se ove godine još jednom pokazalo kako kvalitetni smještaji imaju puno bolju popunjenost. Fokus na manje individualne programe, ne mase, kao i opet kvalitetne programe. Tu je prilika i za putničke agencije. Treba će se puno više potruditi oko gosta i u komunikaciji , pogotovo prije dolaska tj. u prodaji. Fokus i imerativ će biti i na direktnom bookingu, a za to nam je potreban kvalitetni, drugačiji i autentičan sadržaj ili storyteeling. Ove godine se napokon pokazala i sinergija struke, te su do jučerašnji “konkurenti” postali partneri te dnevno razmjenjivali informacije i podržavali se. Ova nova navika nadam se kako će ostati za stalno.

– 30 godina smo radili da se vratimo na turističke rezultate iz ’89. godine… sada ćemo 30 godina raditi da se vratimo na rezultate iz 2019. godine… a da jednom pokušamo krenuti naprijed, a da ne gledamo unazad možda bismo nešto i postigli… ovako smo osuđeni na ponavljanje istih grešaka. To je naša realnost, naglasio je u jednom svojem glasnom razmišljanju Zoran Pejović, iz Paradox Hospitalityja, konzultantske tvrtke za hotelski menadžment. 

Također, tehnologija će isto tako igrati važnu ulogu. Jednostavno, ritam će moći pratiti sami oni koji su se uhvatili u koštac s digitalizacijom. 

-Mislim da će u vremenu poslije Covida tehnologija odigrati ključnu ulogu u održavanju konkurentnosti na tržištu. Jednostavno, prolazimo kroz svojevrsni reset sustava. Ovo je prilika za sve turističke objekte da preispitaju interne procese, poslože tzv. tech stack, rade na automatizaciji itd. Tko kvalitetom, tehnologijom, pristupom ne održi korak s trendovima, puno teže će se oporaviti. I zato vjerujem kako je upravo sada pravo vrijeme za posvetiti se adaptaciji za ono što nam dolazi u budućnosti, istaknuo je Marko Mišulić iz Rentlio-a u nedavnom intervjuu.

Iako već s terena čujem narativ kako će sad mnogi zaustaviti mnoga ulaganja i podizanje kvalitete, pod prizmom, da naredne dvije godine moraju vratiti izgubljeno ove godine. To je svakako loš potez, jer upravo sada je vrijeme za podizanje kvalitete i digitalizaciju.Parafrazirajući izjavu Pejovića, jesmo li nešto napokon naučili iz ove krize? Nadam se da jesmo i da ćemo se napokon okrenuti budućnosti i novoj turističkoj paradigmi. Povijest ne možemo promijeniti, no budućnost je u našim rukama. Kao i uvijek, sve je na nama samima.

Nema više prodaje same od sebe i trebat će imati živaca za borbu iz dana u dan. Svakako je dobro da svi imaju pripremljeno više raznih scenarija, kako bi u slučaju zatvaranju ili otvaranju novih tržišta, mogli odmah reagirati. Morati ćemo biti spremni za intenzivne promijene, kao i ove godine. Zaključno smatram kako će sljedeće godine biti dobra sezona, bolja nego ova svakako, sukladno trenutnim okvirima.

Turizma će biti sigurno, samo je pitanje kakvog i koliko. 

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji
Glas Grada - Tiskana izdanja
Glas Grada 813
Glas Grada 812
Glas Grada 811
Glas Grada 810
Glas Grada 809
Glas Grada 808
Glas Grada 807
Glas Grada 806
Glas Grada 805
Glas Grada 804
Glas Grada 803
Glas Grada 802
Glas Grada 801
GLAS GRADA 800
Glas Grada 799
Glas Grada 798
Glas Grada 797
Glas Grada 196
Glas Grada 795
Glas Grada 794
Glas Grada 793
Glas Grada 792
Glas Grada 791
Glas Grada 790
Glas Grada 789
Glas Grada 788
Glas Grada 787
Glas Grada 786
Glas Grada 785
Glas Grada 784
Glas Grada 783
Glas Grada 782
Glas Grada 781
Glas Grada 780
Glas Grada 779
Glas Grada 778
Glas Grada 777
Glas Grada 776
Glas Grada 775
Glas Grada 774
GLAS GRADA 773
Glas Grada 772
Glas Grada 771
Glas Grada 770
Glas Grada 769
Glas Grada 768
Glas Grada 767
Glas Grada 766
Glas Grada 765
Glas Grada 764
Glas Grada 763
GLAS GRADA 762
Glas Grada 761
Glas Grada 760
Glas Grada 759
Glas Grada 758
Glas Grada 757
Glas Grada 756
Glas Grada 755
Glas Grada 754
Glas Grada 753
Glas Grada 752
Glas Grada 751
GLAS GRADA 750
Glas Grada 749
Glas Grada 748
GLAS GRADA 747
GLAS GRADA 746
GLAS GRADA 745
GLAS GRADA 743/744
GLAS GRADA 742
Glas Grada 741
Glas Grada 740
Glas Grada 739
Glas Grada 738
Glas Grada 737
Glas Grada 736
Glas Grada 735
Glas Grada 734
Glas Grada 733
Glas Grada 732
Glas Grada 731
Glas Grada 730
Glas Grada 729
Glas Grada 728
Glas Grada 727
Glas Grada 726
Glas Grada 725
Glas Grada 724
Glas Grada 723
Glas Grada 722
Glas Grada 721
Glas Grada 720
Glas Grada 718/719
Glas Grada 717
Glas Grada 716
Glas Grada 715
Glas Grada 714
Glas Grada 713
Glas Grada 712
Glas Grada 711
Glas Grada 710
Glas Grada 709
Glas Grada 708
Glas Grada 707
Glas Grada 706
Glas Grada 705
Glas Grada 704
Glas Grada 703
Glas Grada 702
Glas Grada 701
Glas Grada 700
Glas Grada 699
Glas Grada 698
Glas Grada 697
Glas Grada 696
Glas Grada 695
Glas Grada 694
Glas Grada 693
Glas Grada 692
Glas Grada 691
Glas Grada 690
Glas Grada 689
Glas Grada 688
Glas Grada 687
Glas Grada 686
Glas Grada 685
Glas Grada 684
Glas Grada 683
Glas Grada 682
Glas Grada 681
Glas Grada 680
Glas Grada 679
Glas Grada 678
Glas Grada 677.
Glas Grada 676
Glas Grada 675
Glas Grada 674
Glas Grada 673
Glas Grada 672
Glas Grada 671
Glas Grada 670
Glas Grada 669
Glas Grada 668
Glas Grada 666/7
Glas Grada 665
Glas Grada 664
Glas Grada 663
Glas Grada 662
Glas Grada 661
Glas Grada 660
Glas Grada 659
Glas Grada 657
Glas Grada 656
Glas Grada 655
Glas Grada 654
Glas Grada 653
Glas Grada 652
Glas Grada 651
Glas Grada 650
Glas Grada 649
Glas Grada 648
Glas Grada 647
Glas Grada 646
Glas Grada 645
Glas Grada 644
Glas Grada 643
Glas Grada 642
Glas Grada 641
Glas Grada 640
Glas Grada 639
Glas Grada 638
Glas Grada 637
Glas Grada 636
Glas Grada 635
Glas Grada 634
Glas Grada 633
Glas Grada 632
Glas Grada 631
Glas Grada 630
Glas Grada 629
Glas Grada 628
Glas Grada 627
Glas Grada 626
Glas Grada 625
Glas Grada 624
Glas Grada 623
Glas Grada 622
Glas Grada 621
Glas Grada 620
Glas Grada 619
Glas Grada 618
Glas Grada 617
Glas Grada 616
Glas Grada 614 / 615
Glas Grada 613
Glas Grada 612
Glas Grada 611
Glas Grada 610
Glas Grada 609
Glas Grada 608
Glas Grada 607
Glas Grada 606
Glas Grada 605
Glas Grada 604
Glas Grada 603
Glas Grada 602
Glas Grada 601
Glas Grada 600
Glas Grada 599
Glas Grada 598
Glas Grada 597
Glas Grada 596
Glas Grada 595
Glas Grada 594
Glas Grada 593
Glas Grada 592
Glas Grada 591
Glas Grada 590
Glas Grada 589
Glas Grada 588
Glas Grada 587
Glas Grada 586
Glas Grada 585
Glas Grada 584
Glas Grada 583
Glas Grada 582
Glas Grada 581
Glas Grada 580
Glas Grada 579
Glas Grada 578
Glas Grada 577
Glas Grada 576
Glas Grada broj 575
Glas Grada 574
Glas Grada 573
Glas Grada 572
Glas Grada 571
Glas Grada 570
Glas Grada 569
Glas Grada 568
Glas Grada 567
Glas Grada 566
Glas Grada 565
Glas Grada 564
Glas Grada 562-563
Glas Grada 561
Glas Grada 560
Glas Grada 559
Glas Grada 558
Glas Grada 557
Glas Grada 556
Glas Grada 555
Glas Grada 554
Glas Grada 553
Glas Grada novi broj
Glas Grada 551
Glas Grada 550
Glas Grada 549
Glas Grada 548
Glas Grada 547
Glas Grada 546
Glas grada 545
Glas Grada 544
Glas Grada 543
Glas Grada 542
Glas Grada 541
Glas Grada 540
Glas Grada 539
Glas Grada 538
Glas Grada 537
Glas Grada 535 / 536
Glas Grada 534
Glas Grada 533
Glas Grada 532
Glas Grada 531
Glas Grada 530
Glas Grada 529
Glas Grada 528
Glas Grada 527
Glas Grada 526
Glas Grada 525
Glas Grada 524
Glas Grada 523
Glas Grada 522
Glas Grada 521
Glas Grada 520
Glas Grada 519
Glas Grada 518
Glas Grada 517
Glas Grada 516
Glas Grada 515
Glas Grada 514
Glas Grada broj 513
Glas Grada 512
Glas Grada 510/511
Glas Grada 509
Glas Grada 508
Glas Grada 507
Glas Grada 506
Glas Grada 505
Glas Grada 496
Glas Grada 497
Glas Grada 498
Glas Grada 499
Glas Grada 500
Glas Grada 502
Glas Grada 504
Glas Grada broj 503
Nazad Naprijed