MALI OGLASI
25.09.2020 | Lukša Lucianović

FELJTON 346 IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA Počeci elektrifikacije Grada, predgrađa i prigradskih naselja

Autor: Libero Portal
Foto: Glas Grada
Počeci elektrifikacije Grada, predgrađa i prigradskih naselja
Dana 27. 2. 1897. pročitana je na sjednici dubrovačkog Općinskog vijeća jedna ponuda za elektrifikaciju Dubrovnika

Krajem 19. st. počelo se razmišljati o uvođenju električne struje u našem Gradu i to o izgradnji hidroelektrane blizu izvora Rijeke Dubrovačke ili na potoku Zavrelje u Mlinima, piše Ivo Perić, ali je ta ideja napuštena.  Došlo se do zaključka da se ide na izradu termoelektrane. Dana 27. 2. 1897. pročitana je na sjednici dubrovačkog Općinskog vijeća jedna ponuda za elektrifikaciju Dubrovnika. 

 

Tada je Općinsko vijeće izabralo svoj odbor od 3 vijećnika sa zadatkom da taj odbor prouči uvjete ponude i da o svom stavu podnese izvještaj vijeću. O stavu tog odbora raspravljano je na sjednici Općinskog vijeća 22. 1. 1898. u okviru zasebne, 3. točke zajedničkog dnevnog reda (»Izvješće odbora o električnom rasvjetljenju grada i Gruža«). 

 

Na toj sjednici bio je prisutan i predstavnik bečke tvrtke »Österreichische Eisenbahn Verkehrs Anstalt«. Ponuda te tvrtke glasila je: da će ona — za besplatno joj dodijeljeno zemljište za izgradnju termoelektrane i za godišnju naknadu od 9.000 fiorina— uvesti električnu rasvjetu u Dubrovniku, njegovim predgrađima i u Gružu u svih 314 tada postojećih fenjera, s tim da će električna rasvjeta biti dvostruko jača od petrolejske rasvjete u tim fenjerima, i da će uz to postaviti još i »13 lampada na luk« od »preko 2000 svijeća jakosti«.

 

Odbor je smatrao, ako tvrtka snizi iznos zahtijevane godišnje naknade do moguće granice, da je njena ponuda prihvatljiva. U vijeću se razvija diskusija, na kraju koje je usvojen zaključak: da se ovlašćuje općinska uprava za sklapanje pogodbe, ali da se općinska godišnja naknada toj tvrtki — za 314 rasvjetnih mjesta jakosti »od 16 svijeća« i za »barem 13 lampa na luk« — kreće oko 7.000 fiorina«.

 

Općinska je uprava, na sjednici vijeća od 17. III 1898, izvijestila o svom nastojanju da se pogodba sklopi. Ali, kako navedena tvrtka nije pristala na sniženje općinske godišnje naknade za javnu električnu rasvjetu, općinska je uprava prekinula daljnje pregovore s njom i 2. 9. 1898. sklopila pogodbu sa tvrtkom »Gesellschaft für electrische Industrie«. 

 

Ova je tvrtka tom pogodbom dobila »isključivu koncesiju za javnu i privatnu električnu rasvjetu i za svaku obrtnu uporabu elektriciteta« i to u trajanju od 45 godina. 

 

Dobila je pravo i izgradnje električnog tramvaja. Ali, ako tu izgradnju ne bi mogla ili ne bi htjela poduzeti, to je pravo pripadalo dubrovačkoj općini. Općina se — za 314 fenjera s električnim žaruljama »od 16 normalnih svijeća« i za 13 velikih električnih »lampa« s jačinom »od 12 ampera« — obavezala da će plaćati toj tvrtki oko 7.000 f godišnje. Za izgradnju termoelektrane određeno je zemljište na Batali.

 

1 .jpg Slika predjela Batale iz 1904. g.

 

2. Gruž i Lapad.jpgsss.jpgSlika Batale i električne centrale između dva svjetska rata 

 

 

Pitanje koje se svi pitaju: Kakva će biti sljedeća turistička godina? Evo nekih glasnih razmišljanja

(Autor - Goran Rihelj)

Pitanje koji svi postavljaju i koje svima visi iznad glave “planirajući”, koliko je to moguće, je kakva će biti 2021. turistička godina? Ipak realno nitko još nema točan odgovor, i zna se da se ništa ne zna, ipak evo nekih osobnih glasnih razmišljanja. 

Globalno turistički sektor u vrijeme pandemije koronavirusa, a uoči sljedeće turističke godine, ima dva velika izazova da se pokuša vratiti povjerenje globalnih putnika: brzo testiranje i mjerenje temperature pri ulazu i države i destinacije. No krenimo prvo redom. 

Turizam je ostvario pet puta veći gubitak nego usred globalne ekonomske i financijske krize, govore podaci UNWTO-a, a predviđaju kako će oporavak trajati dvije do četiri godine. Realno, pravi oporavak turističkog sektora, počinje tek kada se pronađe lijek ili cjepivo za koronavirus. Tek tada možemo pričati o početku oporavka, uz razne izmjene i nove navike ,koji će sigurno trajati više godina, da bi se vratili na isti broj putovanja prije epidemije. 

Hoće li turizam stati? Neće! Ljudi će i dalje putovati. Kao što smo vidjeli i ove godine, turizam se pokazao žilaviji nego što je itko očekivao. Čak i u globalnoj zdravstvenoj krizi. Jedno je sigurno, sljedeća sezona će biti bolja nego ova, bit će prisutan last minute, ali bit će i puno organiziranija i strukturirana. Naravno, ako se stanje s koronavirusom dramatično ne pogorša, što ne bi trebalo, barem prema današnjim saznanjima o istom.

Tijekom zime i jeseni ljudi će doslovno prihvatiti “novo normalno” tj. činjenicu da moramo živjeti s koronavirusom neko vrijeme, a život, poslovanje pa tako i turizam moraju krenuti dalje. 

Percepcija sigurnosti i komunikacija, kao i posložen zdravstveni sustav – biti će jedna od najtraženijih valuta i među glavnim motivom dolaska. Opet Hrvatska kao primarno autodestinacija ima tu prednost, iako će se do tada zračni promet stabilizirati, kao i blizina emitivnih tržišta. Svakako jači fokus treba staviti na tržišta Češke, Poljske i Slovačke

PUNO VEĆI FOKUS TREBA USMJERITI PREMA TRŽIŠTIMA ČEŠKE I POLJSKE

No vratimo se na sigurnost i komunikaciju. Igrati na kartu “corona free” je bio u startu, a biti će i dalje promašaj za sve koji krenu tim putem, samo se sjetimo primjera Crne Gore ili Dubrovnika. Nitko ne može garantirati 100% zaštitu, nego se treba okrenuti komunikaciji kao što je napravila Turska, koja je najbolje od svih država na svijetu pokazala kako treba komunicirati u vrijeme koronavirusa. Da, moramo živjeti dalje, pa tako i turizam mora dalje, ali poduzeli smo sve preduvjete da vas zaštitimo i da brzo reagiramo kada se pojavi novooboljeli – je mantra koju moramo slijediti. Svakako pogledajte video i način komunikacije Turske ove ljetne sezone, a koji se nalazi u donjem linku.

TURSKA KAO NAJBOLJI PRIMJER KAKO TREBA KOMUNICIRATI I ISPRIČATI PRIČU 

Također, ne smijemo biti “prokleti” da zaradimo svaku kunu danas, a da sutra sve stane. Jednostavno moramo paziti na distancu, na svim razinama. Pustimo Stožer, ove sezone kao i danas, sasvim je svima jasno kako moramo držati distancu i kako se moramo pridržavati svih epidemioloških mjera. Makse i rukavice moraju biti obavezen, a kontolana stroga i dosljedna od strane županisjkih stožera. Ne treba nam Stožer da nam to kaže ili predloži. Ove godine smo, iako je sezona bila van svih očekivanja, imali dobru sezonu, no nažalost bili smo “bahati” te popustili pred kraj i tako si zatvorili vrata. Čast pozitivinim primjerima. Dobra sezona, sukladno okvirima i najavama, no ostaje žal, što nije potrajala duže. Svakako nije bila odlična, što se stalno imputira. Moramo biti svjesni kako nije bilo predsezone, kao ni trenutno posezone, kako su troškovi iznimno narasli, te kako je u konačnici prodajna cijena smještaja bila puno niža. I toga moramo biti svjesni. Da nema mjere Vlade RH koja drži zaposlenost u turističkom sektoru do kraja ove godine, cijela priča bi bila totalno drugačija.

No vratimo se na komunikaciju. Ove godine, iako je bila nova i izvanrenda situacija, cijeli sustav zakazao s komunikacijom, kako prema terenu tako i prema van. Iako se kasnije, komunikacija i informacija podigla na relativno solidan nivo, i dalje je iz dana u dan, eskalirao neki novi problem. Kasnio je prijevod svih važnih informacija na stranom jeziku, kasnile su preporuke, kao i po meni promašena marketinška kampanja HTZ-a koji je i dalje prodavao “sunce i more”. 

Naravno, kako kampanje HTZ-a imaju doseg i vidljivost, no hvaliti se kako su isključivo spomenute kampanje zaslužne za “uspjeh” ove sezone je stvarno pretjerano. No to je neka druga tema za širu raspravu. Da iskoristim priliku i za pohvalu HTZ-a, koji je upravo pokrenuo odličnu suradnju s platformom Nautical Channel, u kojoj kroz 20 emisija iz Hravtske, se promovira nautički turizam. 

PROMOCIJA HRVATSKE KAO SIGURNE I POŽELJNE NAUTIČKE DESTINACIJE NA NAUTICAL CHANNELU

No, zbog loše i spore reakcije sustava s ključnim informacijama, pogotovo na engleskom jeziku, u pomoć su uskočili iz privatnog sektora.Tako se pojavila Viber zajednica kao informativni krizni turistički stožer za strane turiste , te je HUT pokrenuo web stranicu Corona Region Tracker, koja je epidemiološki mapirala Hrvatsku po regijama. Za sljedeću sezonu, upravo država mora osigurati jednu takvu mapu, koja će davati trenutku lisku iz svake županije i svih gradova pojedinačno, a ne regije. 

Kasnije je i EU reagirala s odličnom platformom Re-open EU. Trenutno EK predlaže pravedniji pristup zatvaranju granica, zajedničke kriterije kao i mapiranje regija tj. zajednički kriteriji i pragovi država članica za uvođenje ograničenja putovanja na razini EU, a kako bi se izbjegli problemi i političke igre koje su dominirale ove godine, pogotovo prema Hrvatskoj. Treba i pohvaliti MUP kada je na granicama uvedena posebna ulazna traka za strance koji su prijavili preko sustava EnterCroatia, kao i spomenutu EnterCroatia platformu. 

Dakle komunikacija će biti ključna. I moramo se dobro pripremiti i posložiti cijeli sustav, od javnog do privatnog sektora, kako nacionalno tako i destinacijski. Ove godine je stvarno bila izvanredna situacija, ne viđena u novijoj povijesti, tako da smo imali kako grešaka tako i dobrih stvari u operativnosti i komunikaciji. No moramo si priznati gdje smo pogriješili i te iste greške ispraviti. Jedino tako možemo ići naprijed. Također, i ova godina je pokazala kako jednostavno mora postojati sinergija i dijalog između javnog i privatnog sektora, naravno primarno s ciljem tržišnog razvoja. Kao i uvijek za tango su potrebni dvoje. Nova ministrica turizma i sporta je napravila prvi pravi korak, sjela sa strukom i otvoreno razgovara. Što je prvi preduvjet za krenuti naprijed. Također, ove godine su se vidjele sve mane sustava, tko je iskočio, a tko zakazao. 

Zaključno, jasna i transparenta komunikacija će igrati ključnu ulogu. Ove godine smo puno tog naučili, što je bilo dobro, a što krivo, sada imamo popravni i moramo stvari tj. komunikaciju postaviti da bude svim jasna i dostupna na jednom mjestu, a ne da su ključne informacije nalaze na više kanala. Pogotovo za strane turiste. 

Bolnice, protokoli, testiranja, spremnost zdravstvenog sustava, percepcija sigurnosti….

Sljedeće godine spremnost, ozbiljnost i pripremljenost zdravstvenog sustava igrati će također jednu od ključnih uloga. Blizina bolnica, osiguran smještaj u slučaju pojave korone, covid turističke ambulante, brzo testiranje u destinacijama, jasni protokoli, broj raspiratora, police osiguranja za otkazivanje putovanja, sufinanciranje troškova testiranja itd… Tu svakako vidim našu prednost, samo sustav ovaj put, pogotovo na terenu puno bolje moramo posložiti, kao i internu i vanjsku komunikaciju. Na sreću, ovaj put imamo vremena biti spremni. Bez obzira na sve, puno smo naučili ove godine. Nadam se kako ćemo to i primijeniti na terenu i za pripremu turističke 2021. godine.

No, kao ključni izazovi za cijelu turističku industriju istaknula su se dva važna faktora, kao što sam spomenuo u uvodu: brzo testiranje i mjerenje temperature pri ulazu i države i destinacije.

Upravo te dvije teme dominiraju globalnim narativom u turističkoj industriji, kao pripremu za sezonu 2021. godine. Kao što smo znamo, turizam neće stati, ali izazov je kako pripremiti protokole za masovnu kontrolu pri ulasku u države.

Upravo su prošli tjedan član američkog Senata za trgovinu, znanost i promet, Marija Cantwell iz Washingtona i senator Rick Scott s Floride, predstavili prijedlog zakonodavstva kojim se predlaže da Uprava za sigurnost prometa u Americi (TSA) provodi provjere temperature na postojećim aerodromskim kontrolnim točkama u kako bi se povećala sigurnost putničkog zračnog prometa usred pandemije COVID-19.

Inače, Uprava za sigurnost prijevoza (TSA) odgovorna je za zaštitu nacije osiguravanjem sigurnog putovanja. TSA to radi s raznim kontrolnim točkama u zračnim lukama, željezničkim inspekcijama i patrolama podzemne željeznice. Stvoren nakon terorističkih napada 11. rujna 2001., TSA naporno radi na održavanju ravnoteže između slobode putovanja i sigurnosti za sve.

Provjere temperature u zračnoj luci provodile bi se korištenjem inovativne, beskontaktne tehnologije termo-kamera sposobne za automatski pregled velikog broja putnika koji prolaze kroz postojeće TSA kontrolne točke. Jednostavan je i neinvazivan, a takvi su se sustavi već pokazali učinkovitima za identificiranje zaraženih pojedinaca i ublažavanje širenja COVID-19 u drugim zemljama.

– Kako se naše gospodarstvo ponovno otvara i Amerikanci počinju putovati više, moramo učiniti sve da putovanje bude sigurno”, rekao je senator Rick Scott te dodao kako se mora osigurati i zaštita potrošača od nelojalnih taktika određivanja cijena zrakoplovnih kompanija. “Ovaj će zakon omogućiti provjeru temperature, a istovremeno osigurava fleksibilnost zračnih prijevoznika s kupcima koji se razbole nakon kupnje leta. Ako putnici ne smiju letjeti zbog vrućice, zrakoplovne tvrtke morat će surađivati s klijentom kako bi besplatno prebacile ili otkazale let“, ističe Scott.

Provedba takvih programa za provjeru temperature velikog volumena zapravo već traje u nekim američkim zračnim lukama, no ne i sve zračne luke, što se ovim zakonom želi postići. Prema podacima Međunarodnog udruženja zračnog prometa (IATA), preko 140 zemalja i teritorija širom svijeta već je implementiralo protokole za provjeru temperature u zračnim lukama, uključujući osam od deset najvećih svjetskih zrakoplovnih tržišta, a SAD i Njemačka su jedina zadržavanja .

Ako se zakon usvoji, mogao bi igrati glavnu ulogu u obnovi povjerenja javnosti prema zračnom prometu dok pandemija i dalje traje. Nedavno izvješće IATA-e pokazalo je da je 80 posto anketiranih putnika reklo da će provjere temperature učiniti da se osjećaju sigurnije tijekom putovanja, a one zemlje koje su već uvele sustave termalnog zaslona doživjele su relativni povrat u zračnom prometu. 

Izvršna potpredsjednica američkog udruženja za putovanja Tori Emerson Barnes izjavila je iako zaštita zdravlja mora i dalje biti prioritet, putovanje bi trebalo biti moguće s čvrstim protokolima. 

Dakle, korištenjem inovativne, beskontaktne tehnologije termo-kamera mogući je automatski pregled velikog broja putnika, bez kontakt i stvaranje gužvi. 

Također, na tržištu već postoje veliki uređaji, koji dezinficiraju osobu koja prođe kroz njih, no radi se o skupim rješenjima te ih je potrebno jako puno kako bi mogli podnijeti relativno brzu protočnost turista. No, idealno je za hotele i restorane, ako naravno postoji računica.

S druge strane, veliki problem je što se na rezultate testiranja na covid19 predugo čeka. No, do sljedeće sezone se i možda pronađe rješenje i za taj izazov. 

Naime, kako je objavila izraelska vlada, tvrtka Nanoscent razvila je test na koronavirus koji traje samo 30-ak sekundi. Iako se još ne zna točna cijena testa, ako se isti nakon testiranja pokaže uspješnim, to bi bio pravi game changer. Također, i mnoge druge tvrtke pokušavaju doći do efikasnog rješenja, kao u slućaju izraelske tvrtke, kako bi se rezultati testiranja dobili što prije. 

Uz brze testove kao i beskontaktne tehnologije za mjerenje temperature, stvari bi se znatno poboljšale te dobile povjerenje kako putnika, tako i država za otvaranje granica. 

Uz već spomenutu komunikaciju, sigurnosne protokole u destinacijama, turizam bi dobio održivu platformu da danji razvoj, usprkos koronavirusu. Ljudi će i dalje putovati, a koje će se promjene biti to još nitko točno ne zna. Sljedeće godine će dominirat individualni dolasci, last minute, a fokus će biti na dodatnom sadržaju i kvaliteti. Kvaliteta, a ne kvantiteta. Upravo se ove godine još jednom pokazalo kako kvalitetni smještaji imaju puno bolju popunjenost. Fokus na manje individualne programe, ne mase, kao i opet kvalitetne programe. Tu je prilika i za putničke agencije. Treba će se puno više potruditi oko gosta i u komunikaciji , pogotovo prije dolaska tj. u prodaji. Fokus i imerativ će biti i na direktnom bookingu, a za to nam je potreban kvalitetni, drugačiji i autentičan sadržaj ili storyteeling. Ove godine se napokon pokazala i sinergija struke, te su do jučerašnji “konkurenti” postali partneri te dnevno razmjenjivali informacije i podržavali se. Ova nova navika nadam se kako će ostati za stalno.

– 30 godina smo radili da se vratimo na turističke rezultate iz ’89. godine… sada ćemo 30 godina raditi da se vratimo na rezultate iz 2019. godine… a da jednom pokušamo krenuti naprijed, a da ne gledamo unazad možda bismo nešto i postigli… ovako smo osuđeni na ponavljanje istih grešaka. To je naša realnost, naglasio je u jednom svojem glasnom razmišljanju Zoran Pejović, iz Paradox Hospitalityja, konzultantske tvrtke za hotelski menadžment. 

Također, tehnologija će isto tako igrati važnu ulogu. Jednostavno, ritam će moći pratiti sami oni koji su se uhvatili u koštac s digitalizacijom. 

-Mislim da će u vremenu poslije Covida tehnologija odigrati ključnu ulogu u održavanju konkurentnosti na tržištu. Jednostavno, prolazimo kroz svojevrsni reset sustava. Ovo je prilika za sve turističke objekte da preispitaju interne procese, poslože tzv. tech stack, rade na automatizaciji itd. Tko kvalitetom, tehnologijom, pristupom ne održi korak s trendovima, puno teže će se oporaviti. I zato vjerujem kako je upravo sada pravo vrijeme za posvetiti se adaptaciji za ono što nam dolazi u budućnosti, istaknuo je Marko Mišulić iz Rentlio-a u nedavnom intervjuu.

Iako već s terena čujem narativ kako će sad mnogi zaustaviti mnoga ulaganja i podizanje kvalitete, pod prizmom, da naredne dvije godine moraju vratiti izgubljeno ove godine. To je svakako loš potez, jer upravo sada je vrijeme za podizanje kvalitete i digitalizaciju.Parafrazirajući izjavu Pejovića, jesmo li nešto napokon naučili iz ove krize? Nadam se da jesmo i da ćemo se napokon okrenuti budućnosti i novoj turističkoj paradigmi. Povijest ne možemo promijeniti, no budućnost je u našim rukama. Kao i uvijek, sve je na nama samima.

Nema više prodaje same od sebe i trebat će imati živaca za borbu iz dana u dan. Svakako je dobro da svi imaju pripremljeno više raznih scenarija, kako bi u slučaju zatvaranju ili otvaranju novih tržišta, mogli odmah reagirati. Morati ćemo biti spremni za intenzivne promijene, kao i ove godine. Zaključno smatram kako će sljedeće godine biti dobra sezona, bolja nego ova svakako, sukladno trenutnim okvirima.

Turizma će biti sigurno, samo je pitanje kakvog i koliko.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji
Glas Grada - Tiskana izdanja
Glas Grada 813
Glas Grada 812
Glas Grada 811
Glas Grada 810
Glas Grada 809
Glas Grada 808
Glas Grada 807
Glas Grada 806
Glas Grada 805
Glas Grada 804
Glas Grada 803
Glas Grada 802
Glas Grada 801
GLAS GRADA 800
Glas Grada 799
Glas Grada 798
Glas Grada 797
Glas Grada 196
Glas Grada 795
Glas Grada 794
Glas Grada 793
Glas Grada 792
Glas Grada 791
Glas Grada 790
Glas Grada 789
Glas Grada 788
Glas Grada 787
Glas Grada 786
Glas Grada 785
Glas Grada 784
Glas Grada 783
Glas Grada 782
Glas Grada 781
Glas Grada 780
Glas Grada 779
Glas Grada 778
Glas Grada 777
Glas Grada 776
Glas Grada 775
Glas Grada 774
GLAS GRADA 773
Glas Grada 772
Glas Grada 771
Glas Grada 770
Glas Grada 769
Glas Grada 768
Glas Grada 767
Glas Grada 766
Glas Grada 765
Glas Grada 764
Glas Grada 763
GLAS GRADA 762
Glas Grada 761
Glas Grada 760
Glas Grada 759
Glas Grada 758
Glas Grada 757
Glas Grada 756
Glas Grada 755
Glas Grada 754
Glas Grada 753
Glas Grada 752
Glas Grada 751
GLAS GRADA 750
Glas Grada 749
Glas Grada 748
GLAS GRADA 747
GLAS GRADA 746
GLAS GRADA 745
GLAS GRADA 743/744
GLAS GRADA 742
Glas Grada 741
Glas Grada 740
Glas Grada 739
Glas Grada 738
Glas Grada 737
Glas Grada 736
Glas Grada 735
Glas Grada 734
Glas Grada 733
Glas Grada 732
Glas Grada 731
Glas Grada 730
Glas Grada 729
Glas Grada 728
Glas Grada 727
Glas Grada 726
Glas Grada 725
Glas Grada 724
Glas Grada 723
Glas Grada 722
Glas Grada 721
Glas Grada 720
Glas Grada 718/719
Glas Grada 717
Glas Grada 716
Glas Grada 715
Glas Grada 714
Glas Grada 713
Glas Grada 712
Glas Grada 711
Glas Grada 710
Glas Grada 709
Glas Grada 708
Glas Grada 707
Glas Grada 706
Glas Grada 705
Glas Grada 704
Glas Grada 703
Glas Grada 702
Glas Grada 701
Glas Grada 700
Glas Grada 699
Glas Grada 698
Glas Grada 697
Glas Grada 696
Glas Grada 695
Glas Grada 694
Glas Grada 693
Glas Grada 692
Glas Grada 691
Glas Grada 690
Glas Grada 689
Glas Grada 688
Glas Grada 687
Glas Grada 686
Glas Grada 685
Glas Grada 684
Glas Grada 683
Glas Grada 682
Glas Grada 681
Glas Grada 680
Glas Grada 679
Glas Grada 678
Glas Grada 677.
Glas Grada 676
Glas Grada 675
Glas Grada 674
Glas Grada 673
Glas Grada 672
Glas Grada 671
Glas Grada 670
Glas Grada 669
Glas Grada 668
Glas Grada 666/7
Glas Grada 665
Glas Grada 664
Glas Grada 663
Glas Grada 662
Glas Grada 661
Glas Grada 660
Glas Grada 659
Glas Grada 657
Glas Grada 656
Glas Grada 655
Glas Grada 654
Glas Grada 653
Glas Grada 652
Glas Grada 651
Glas Grada 650
Glas Grada 649
Glas Grada 648
Glas Grada 647
Glas Grada 646
Glas Grada 645
Glas Grada 644
Glas Grada 643
Glas Grada 642
Glas Grada 641
Glas Grada 640
Glas Grada 639
Glas Grada 638
Glas Grada 637
Glas Grada 636
Glas Grada 635
Glas Grada 634
Glas Grada 633
Glas Grada 632
Glas Grada 631
Glas Grada 630
Glas Grada 629
Glas Grada 628
Glas Grada 627
Glas Grada 626
Glas Grada 625
Glas Grada 624
Glas Grada 623
Glas Grada 622
Glas Grada 621
Glas Grada 620
Glas Grada 619
Glas Grada 618
Glas Grada 617
Glas Grada 616
Glas Grada 614 / 615
Glas Grada 613
Glas Grada 612
Glas Grada 611
Glas Grada 610
Glas Grada 609
Glas Grada 608
Glas Grada 607
Glas Grada 606
Glas Grada 605
Glas Grada 604
Glas Grada 603
Glas Grada 602
Glas Grada 601
Glas Grada 600
Glas Grada 599
Glas Grada 598
Glas Grada 597
Glas Grada 596
Glas Grada 595
Glas Grada 594
Glas Grada 593
Glas Grada 592
Glas Grada 591
Glas Grada 590
Glas Grada 589
Glas Grada 588
Glas Grada 587
Glas Grada 586
Glas Grada 585
Glas Grada 584
Glas Grada 583
Glas Grada 582
Glas Grada 581
Glas Grada 580
Glas Grada 579
Glas Grada 578
Glas Grada 577
Glas Grada 576
Glas Grada broj 575
Glas Grada 574
Glas Grada 573
Glas Grada 572
Glas Grada 571
Glas Grada 570
Glas Grada 569
Glas Grada 568
Glas Grada 567
Glas Grada 566
Glas Grada 565
Glas Grada 564
Glas Grada 562-563
Glas Grada 561
Glas Grada 560
Glas Grada 559
Glas Grada 558
Glas Grada 557
Glas Grada 556
Glas Grada 555
Glas Grada 554
Glas Grada 553
Glas Grada novi broj
Glas Grada 551
Glas Grada 550
Glas Grada 549
Glas Grada 548
Glas Grada 547
Glas Grada 546
Glas grada 545
Glas Grada 544
Glas Grada 543
Glas Grada 542
Glas Grada 541
Glas Grada 540
Glas Grada 539
Glas Grada 538
Glas Grada 537
Glas Grada 535 / 536
Glas Grada 534
Glas Grada 533
Glas Grada 532
Glas Grada 531
Glas Grada 530
Glas Grada 529
Glas Grada 528
Glas Grada 527
Glas Grada 526
Glas Grada 525
Glas Grada 524
Glas Grada 523
Glas Grada 522
Glas Grada 521
Glas Grada 520
Glas Grada 519
Glas Grada 518
Glas Grada 517
Glas Grada 516
Glas Grada 515
Glas Grada 514
Glas Grada broj 513
Glas Grada 512
Glas Grada 510/511
Glas Grada 509
Glas Grada 508
Glas Grada 507
Glas Grada 506
Glas Grada 505
Glas Grada 496
Glas Grada 497
Glas Grada 498
Glas Grada 499
Glas Grada 500
Glas Grada 502
Glas Grada 504
Glas Grada broj 503
Nazad Naprijed