MALI OGLASI
18.09.2020 | Lukša Lucianović

FELJTON 345 IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA Počeci elektrifikacije grada, predgrađa i prigradskih naselja

Autor: Libero Portal
Foto: Glas Grada
Počeci elektrifikacije grada, predgrađa i prigradskih naselja
U 19. stoljeću javna se rasvjeta uspostavlja i u predgrađima (Pile, Ploče) i u prigradskim naseljima (Gruž, Lapad)

U starom Dubrovniku za dugo nije bilo javne ulične rasvjete. Tek u zadnjem deceniju 18. stoljeća, u oporuci Dubrovčanina Mata Androvića od 10. 8. 1893. — kako je utvrdio Zdravko Šundrica — (a zapisao Ivo Peri u svojoj knjizi „Razvitak turizma u Dubrovniku i okolici)  govori se o uspostavljanju te rasvjete. Andrović je oporučno odredio da se dio njegove ostavštine upotrebi »za postavljanje 20 fenjera na ulje na uglove ulica na Placi s jedne i s druge strane i za plaćanje čovjeka, koji će o njima voditi brigu«. 

 

U 19. stoljeću javna se rasvjeta uspostavlja i u predgrađima (Pile, Ploče) i u prigradskim naseljima (Gruž, Lapad). U gradu i predgrađima bilo je godine 1821. — 45, a 1862. — 4: fenjera. Od 1870, umjesto ulja, upotrebljava se kao rasvjetno gorivo — petrolej. 

 

Broj fenjera se povećavao tako da ih je već 1872. na gradskom i prigradskom području bilo ukupno 174 i to: »u gradu 105, na Pilama 31, na Pločama 20, u Gružu 12 i na Lapadu 6«.

 

Godine 1886. duž Place i pred Kneževim dvorom bila su postavljena 32 nova fenjera na gvozdenim stubovima. Ti su novi fenjeri prvi put zasvijetlili 2. 2. 1886. uveče. 

 

U jednom svom napisu, a u povodu te inovacije, Mato Natali je hvalio odluku dubrovačke općine kojom se »staro rasvjetljenje« na Placi i pred Dvorom »zamijenilo s novijem«. Ali, ukazivao je na potrebu »da se svakako premjesti oni stup što je posađen baš u srijedi pred svodovima kneževog dvora«, jer da je tu »svačijem oku neprijatan« budući da je Knežev dvor »veličanstveno starinsko djelo« koje »ne trpi nikakva nesklada«. Takva reagiranja u interesu poštivanja sklada između starog, što postoji, i novog, što se stvara, imala su u Dubrovniku važnu ulogu.

 

Građani su pokatkad ukazivali i na potrebu bolje rasvjete. Tako su se npr. 1894. žalili »na slabu rasvjetu koli po gradu toli i putem koji vodi u Gruž«. Navodili su uz to da se svi fenjeri u gradu »udune prije ponoća«.U ferale je svaki dan ulijevana određena količina petroleja. To je činio za to posebno plaćeni radnik — »užigač ferala«. On je, kad se spusti noć, upaljivao ferale, koji su potom svijetlili »dok je bilo petrolja«.

 

U Dubrovniku je u zadnjem desetljeću 19. stoljeća započelo i nastojanje da se uvede električna rasvjeta. Lokalni je list u vezi s tim, u prvoj polovici prosinca 1894. informirao: »Kako čujemo dolazi ovijeh dana iz Beča jedan inžinir s naročitom misijom da prouči snagu vode kod mlina u Rijeci, te da spremi osnovu, kako bi se i do našega grada dovela električna svjetlost. Valjda ćemo i to brzo dočekati«. Nedugo potom, početkom siječnja 1895, lokajni je list obavještavao da će općinski načelnik, Frano Gondola, predložiti općinskom vijeću donošenje zaključka »da se u gradu uvede električno svijetlo«, a da će se električna struja moći dobivati s potoka u Mlinima«.

 

 

Predstavljen priručnik „Briga o gostu s invaliditetom“

 

Turistička zajednica grada Zaprešića nastavlja s aktivnostima projekta Druga perspektiva, u sklopu kojeg je danas održana edukacija i predstavljanje priručnika „Briga o gostima s invaliditetom“ Centra za odgoj i obrazovanje Zagreb. Tom prigodom predstavljen je priručnik „Briga o gostu s invaliditetom“.

 

Priručnik je namijenjen ugostiteljima, iznajmljivačima, ali i drugim djelatnicima u turističkoj industriji koji žele unaprijediti svoju uslugu adekvatnim pristupom gostima s tjelesnim invaliditetom, intelektualnim teškoćama, autizmom,  oštećenjem sluha i oštećenjem vida.

 

„Ideju je iznjedrio projektni tim naše škole koji intenzivno promišlja o tome što je potrebno osobama s invaliditetom. Ono po čemu je ovaj priručnik specifičan jest to što smo uspjeli spojiti edukacijsku rehabilitaciju i ugostiteljstvo i turizam. Dok smo pripremali sadržaj, pričali smo s osobama s invaliditetom i učili od njih što i kako. Upravo njihovo iskustvo tijekom korištenja usluga u turizmu i ugostiteljstvu bilo nam je od iznimne važnosti.„ istaknula je Đana Baftiri, ravnateljica SŠ Centar za odgoj i obrazovanje i napomenula da je priručnik namijenjen i učenicima ugostiteljskih škola koji tek trebaju izaći na tržište rada. 

 

„Ima dosta pozitivnih primjera u pristupu osobama s invaliditetom, no to se najviše vidi na lokacijama gdje se svakodnevno krećemo, točnije, gdje nas ljudi već poznaju. Dalje od tih lokacija, na žalost nije takva situacija. Moja poruka ugostiteljima i turističkim djelatnicima jest da nam prilaze bez straha i bez posrednika." podijelio je svo iskustvo Martin Frković, osoba s invaliditetom, a koji je sudjelovao u snimanju edukativnih video materijala i pripremi sadržaja priručnika.

 

Ovaj priručnik napravljen je s ciljem da to promijeni. Priručnik objedinjuje detaljne upute kako se ponašati prema gostu s tjelesnim invaliditetom, gostu s intelektualnim teškoćama, gostu s poremećajem iz spektra s autizma i gostu s oštećenjem sluha te gostu s oštećenjem vida. Maja Postoglu, socijalna pedagoginja Centra za odgoj i obrazovanje, okupljene je upoznala s praktičnim savjetima kako se ophoditi s gostima s različitim vrstama invaliditeta, a prikazani su i video materijali s uputama.

 

„Osobe s invaliditetom su oko nas, ali su izolirane jer mi ne pristupamo njima. Zbog čega su još izoliraniji i to je nešto što moramo promijeniti. Problem je što u obrazovnom planu nema ove tematike i budući ugostitelji nisu educirani kako pristupati gostima s invaliditetom. I to trebamo mijenjati." Istaknula je Katarina Osipov, učiteljica stručnih predmeta za konobare. 

 

Direktor Turističke zajednice grada Zaprešića Toni Ganjto istaknuo je kako je ovo tek početak brojnih aktivnosti koje su u planu u sklopu projekta Druga perspektiva kojim žele osvijestiti javnost o drugačijoj perspektivi putovanja i stvaranja doživljaja koji moraju biti omogućeni i dostupni svim osobama bez obzira na njihova fizička ograničenja i invaliditet. 

 

„Projektom želimo usmjeriti pažnju na važnost ideje odgovornog turizma, ali i povezivanja lokalne zajednice, kulture, turizma i svih davatelja usluga kako bi uspješno sagledali sve perspektive onih koji koriste naše usluge, putuju i žele se vratiti bogatiji za nove doživljaje. Pozivamo sve zainteresirane subjekte, druge turističke zajednice, kao i ustanove i institucije koje su povezane s navedenom tematikom da nam se pridruže u stvaranju drugačije perspektive putovanja za osobe s invaliditetom, ali i one na nacionalnoj razini koja za cilj ima ugraditi i kvalitetnije pozicionirati ovu temu u nacionalnu strategiju turizma za sljedeće razdoblje." zaključio je Ganjto.

 

 

Akcija „Tjedan odmora vrijedan“ kreće u listopadu

Tjedan odmora vrijedan je akcija Ministarstva turizma i sporta i Hrvatske turističke zajednice koja će se održati u tjednu od 16. do 25. listopada 2020. godine te koja za cilj ima usmjeriti interes za domaća putovanja te podići razinu turističke aktivnosti u razdoblju izvan ljetnih mjeseci.

 

Kroz akciju Tjedan odmora vrijedan omogućit će se građanima Hrvatske i svima zainteresiranima da posjete i upoznaju različite dijelove Hrvatske po 50 posto nižim cijenama na brojne turističke usluge; od smještaja, prijevoza, znamenitosti pa sve do ugostiteljskih usluga i različitih doživljaja.

 

 
„Ovaj projekt predstavlja inicijativu kojom želimo našim građanima predstaviti sve ljepote i bogatstvo ponuda koje Hrvatska ima i nudi tijekom čitave godine. U ovoj korona turističkoj godini veliki doprinos turističkom prometu dali su domaći turisti, a naša želja je da domaći turisti u ostatku ove godine, ali i u godinama ispred nas, čine sve značajniji dio potražnje te da istražuju brojne ponude diljem našeg kontinenta i obale. U tjednu odmora vrijednom tijekom listopada nudit će se brojne promotivne ponude koje će se objediniti na jednom mjestu, a namjera nam je ovu akciju nastaviti te održavati redovito tijekom većeg dijela godine" istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac povodom najave akcije „Tjedan odmora vrijedan".


 
U tijeku su prijave poslovnih subjekata koji će svoje ponude nuditi na web stranici izrađenoj upravo za ovu akciju – tjedanodmoravrijedan.hr, a koja će za korisnike usluga biti uskoro aktivna. Za sudjelovanje u akciji mogu se prijaviti svi poslovni i privatni subjekti iz turističkog sektora poput hotela, privatnih iznajmljivača, turističkih agencija, restorana, barova, nacionalnih parkova i parkova prirode, muzeja, galerija, prijevoznika, rent-a-cara, iznajmljivača plovila te subjekata zdravstvenog i liječilišnog turizma.


 
„Riječ je o projektu koji za cilj ima poticanje domaćeg turističkog prometa u razdobljima pred i posezone te u kojem sudjeluju pružatelji usluga u turizmu koji će tijekom promotivnog tjedna kreirati vrlo atraktivne i cjenovno dostupnije ponude za sve hrvatske građane. Upravo je domaće tržište u ovoj izazovnoj godini dalo snažan doprinos u postignutim rezultatima s visokim udjelom od 20 posto u ukupno ostvarenim noćenjima. Vjerujem da će projekt biti vrlo dobro prihvaćen i u narednim godinama te da će pozitivno utjecati na povećanje turističke potrošnje unutar zemlje", izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.


 
Prema podacima iz sustava eVisitor tijekom 2019. godine domaći turisti ostvarili su 2,4 milijuna turističkih dolazaka te 13,8 milijuna noćenja, odnosno oko 12 posto ukupnih dolazaka i noćenja u 2019. godini. U dosadašnje dijelu turističke 2020. godine, prema trenutnim podacima iz sustava eVisitor, domaći turisti ostvarili su 1,3 milijuna dolazaka te 9,6 milijuna noćenja, odnosno oko 20 posto ukupnih turističkih dolazaka i noćenja u 2020. godini.

 

 

AirBaltic najavio letove prema dvije destinacije u Hrvatskoj u postsezoni

Nacionalni prijevoznik Latvije, AirBaltic jučer je objavila kako će od ovog tjedna nuditi letove prema čak 37 destinacija u Europi, uključujući Dubrovnik i Split. 

 

Sudeći prema novom redu letenja, AirBaltic će prometovati na liniji Riga – Split od ovog petka, 18. rujna, jednom tjedno do kraja mjeseca. Direktni letovi na ovoj liniji najavljeni su čak i u listopadu, također petkom, sve do 23. listopada, kada bi ova linija trebala prestati prometovati za ovu godinu, javljaju iz Croatian Aviation-a.

 

Od 14. rujna, ponovno je uspostavljena veza između dvije zračne luke Riga – Dubrovnik. Letovi bi u postsezoni trebali prometovati jednom tjedno, svakog ponedjeljka, do 19. listopada ove godine.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji
Glas Grada - Tiskana izdanja
Glas Grada 813
Glas Grada 812
Glas Grada 811
Glas Grada 810
Glas Grada 809
Glas Grada 808
Glas Grada 807
Glas Grada 806
Glas Grada 805
Glas Grada 804
Glas Grada 803
Glas Grada 802
Glas Grada 801
GLAS GRADA 800
Glas Grada 799
Glas Grada 798
Glas Grada 797
Glas Grada 196
Glas Grada 795
Glas Grada 794
Glas Grada 793
Glas Grada 792
Glas Grada 791
Glas Grada 790
Glas Grada 789
Glas Grada 788
Glas Grada 787
Glas Grada 786
Glas Grada 785
Glas Grada 784
Glas Grada 783
Glas Grada 782
Glas Grada 781
Glas Grada 780
Glas Grada 779
Glas Grada 778
Glas Grada 777
Glas Grada 776
Glas Grada 775
Glas Grada 774
GLAS GRADA 773
Glas Grada 772
Glas Grada 771
Glas Grada 770
Glas Grada 769
Glas Grada 768
Glas Grada 767
Glas Grada 766
Glas Grada 765
Glas Grada 764
Glas Grada 763
GLAS GRADA 762
Glas Grada 761
Glas Grada 760
Glas Grada 759
Glas Grada 758
Glas Grada 757
Glas Grada 756
Glas Grada 755
Glas Grada 754
Glas Grada 753
Glas Grada 752
Glas Grada 751
GLAS GRADA 750
Glas Grada 749
Glas Grada 748
GLAS GRADA 747
GLAS GRADA 746
GLAS GRADA 745
GLAS GRADA 743/744
GLAS GRADA 742
Glas Grada 741
Glas Grada 740
Glas Grada 739
Glas Grada 738
Glas Grada 737
Glas Grada 736
Glas Grada 735
Glas Grada 734
Glas Grada 733
Glas Grada 732
Glas Grada 731
Glas Grada 730
Glas Grada 729
Glas Grada 728
Glas Grada 727
Glas Grada 726
Glas Grada 725
Glas Grada 724
Glas Grada 723
Glas Grada 722
Glas Grada 721
Glas Grada 720
Glas Grada 718/719
Glas Grada 717
Glas Grada 716
Glas Grada 715
Glas Grada 714
Glas Grada 713
Glas Grada 712
Glas Grada 711
Glas Grada 710
Glas Grada 709
Glas Grada 708
Glas Grada 707
Glas Grada 706
Glas Grada 705
Glas Grada 704
Glas Grada 703
Glas Grada 702
Glas Grada 701
Glas Grada 700
Glas Grada 699
Glas Grada 698
Glas Grada 697
Glas Grada 696
Glas Grada 695
Glas Grada 694
Glas Grada 693
Glas Grada 692
Glas Grada 691
Glas Grada 690
Glas Grada 689
Glas Grada 688
Glas Grada 687
Glas Grada 686
Glas Grada 685
Glas Grada 684
Glas Grada 683
Glas Grada 682
Glas Grada 681
Glas Grada 680
Glas Grada 679
Glas Grada 678
Glas Grada 677.
Glas Grada 676
Glas Grada 675
Glas Grada 674
Glas Grada 673
Glas Grada 672
Glas Grada 671
Glas Grada 670
Glas Grada 669
Glas Grada 668
Glas Grada 666/7
Glas Grada 665
Glas Grada 664
Glas Grada 663
Glas Grada 662
Glas Grada 661
Glas Grada 660
Glas Grada 659
Glas Grada 657
Glas Grada 656
Glas Grada 655
Glas Grada 654
Glas Grada 653
Glas Grada 652
Glas Grada 651
Glas Grada 650
Glas Grada 649
Glas Grada 648
Glas Grada 647
Glas Grada 646
Glas Grada 645
Glas Grada 644
Glas Grada 643
Glas Grada 642
Glas Grada 641
Glas Grada 640
Glas Grada 639
Glas Grada 638
Glas Grada 637
Glas Grada 636
Glas Grada 635
Glas Grada 634
Glas Grada 633
Glas Grada 632
Glas Grada 631
Glas Grada 630
Glas Grada 629
Glas Grada 628
Glas Grada 627
Glas Grada 626
Glas Grada 625
Glas Grada 624
Glas Grada 623
Glas Grada 622
Glas Grada 621
Glas Grada 620
Glas Grada 619
Glas Grada 618
Glas Grada 617
Glas Grada 616
Glas Grada 614 / 615
Glas Grada 613
Glas Grada 612
Glas Grada 611
Glas Grada 610
Glas Grada 609
Glas Grada 608
Glas Grada 607
Glas Grada 606
Glas Grada 605
Glas Grada 604
Glas Grada 603
Glas Grada 602
Glas Grada 601
Glas Grada 600
Glas Grada 599
Glas Grada 598
Glas Grada 597
Glas Grada 596
Glas Grada 595
Glas Grada 594
Glas Grada 593
Glas Grada 592
Glas Grada 591
Glas Grada 590
Glas Grada 589
Glas Grada 588
Glas Grada 587
Glas Grada 586
Glas Grada 585
Glas Grada 584
Glas Grada 583
Glas Grada 582
Glas Grada 581
Glas Grada 580
Glas Grada 579
Glas Grada 578
Glas Grada 577
Glas Grada 576
Glas Grada broj 575
Glas Grada 574
Glas Grada 573
Glas Grada 572
Glas Grada 571
Glas Grada 570
Glas Grada 569
Glas Grada 568
Glas Grada 567
Glas Grada 566
Glas Grada 565
Glas Grada 564
Glas Grada 562-563
Glas Grada 561
Glas Grada 560
Glas Grada 559
Glas Grada 558
Glas Grada 557
Glas Grada 556
Glas Grada 555
Glas Grada 554
Glas Grada 553
Glas Grada novi broj
Glas Grada 551
Glas Grada 550
Glas Grada 549
Glas Grada 548
Glas Grada 547
Glas Grada 546
Glas grada 545
Glas Grada 544
Glas Grada 543
Glas Grada 542
Glas Grada 541
Glas Grada 540
Glas Grada 539
Glas Grada 538
Glas Grada 537
Glas Grada 535 / 536
Glas Grada 534
Glas Grada 533
Glas Grada 532
Glas Grada 531
Glas Grada 530
Glas Grada 529
Glas Grada 528
Glas Grada 527
Glas Grada 526
Glas Grada 525
Glas Grada 524
Glas Grada 523
Glas Grada 522
Glas Grada 521
Glas Grada 520
Glas Grada 519
Glas Grada 518
Glas Grada 517
Glas Grada 516
Glas Grada 515
Glas Grada 514
Glas Grada broj 513
Glas Grada 512
Glas Grada 510/511
Glas Grada 509
Glas Grada 508
Glas Grada 507
Glas Grada 506
Glas Grada 505
Glas Grada 496
Glas Grada 497
Glas Grada 498
Glas Grada 499
Glas Grada 500
Glas Grada 502
Glas Grada 504
Glas Grada broj 503
Nazad Naprijed