MALI OGLASI
14.08.2020 | Lukša Lucianović

FELJTON 340 „IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA“ 100 godina od otvaranja prvih hotela u Kuparima: Početak organiziranog turizma u Župi Dubrovačkoj

Autor: Libero Portal
Foto: Glas Grada
100 godina od otvaranja prvih hotela u Kuparima: Početak organiziranog turizma u Župi Dubrovačkoj
U jednom izvještaju iz 1931. godine hotel „Kupari“ se spominje kao hotel sa 190 soba, u kojima je bilo smješteno 325 ležaja

U svojoj knjizi „Kupari kod Dubrovnika“ Ljubo Mihić piše kako su prvi objekt – hotel „Štrand“ izgradili Kuparima Česi svojim kapitalom i to 1919./1920. g. U hotelu je bilo 80 ležajeva. Projektant tog objekta je bio arhitekt Zima. Iste godine izgrađeni su depandansi „Grand“ i „Kisela“.

 

 

U jednom izvještaju iz 1931. godine hotel „Kupari“ se spominje kao hotel sa 190 soba, u kojima je bilo smješteno 325 ležaja. Ovaj hotel imao je vlastite lijepo uređene parkove i plaže. Ovo je bio jedan od najvećih hotela, u to doba, na našem primorju. Zbog lijepog prirodnog smještaja posjećivala ga je bogata klijentela. Posjeta je zavisila i od cijena, koje su bile umjerene, jer je kompletan dnevni pansion stajao od 65—92 dinara po osobi. Turizam nije više bio ograničen samo na Dubrovnik. Zahvatio je i sva naseljena mjesta Dubrovačke rivijere.

 

 

Na razvoj turizma djelovala je i velika svjetska ekonomska kriza koja je trajala skoro od 1929. do 1935. godine. Koliko je to djelovalo, općenito na turizam pa tako i na Kuparividi se iz sljedećeg:

Konferencija turističkih organizacija i drugih interesenata Zetskebanovine, sazvana od strane kraljevske banke u Cetinju, a održana u Dubrovniku 3. i 4. lipnja  1931. godine, zaključila je, među ostalim,slijedeće:

da je broj stranih gostiju u stagnaciji, koja prelazi u opadanje, te da je broj domaćih posjetitelja iz godine u godinu sve manji
da je zimska  sezona u potpunom zastoju, iako ima povoljne uvjete za razvoj.
da se donese odluka da se ne dozvoli konačenje turista po privatnim sobama.
 

 

Ovo pokazuje koliko je turizam u Kuparima i drugim mjestima  bio pogođen svjetskom ekonomskom krizom od 1929—1931. godine.

Da bi se zadržao nivo ugostiteljskih usluga od strane države date su mnoge povlastice pa su mnoga ugostiteljska poduzeća bila oslobođena davanja raznih davanja kao što su porezi , prirezi i takse. 

 

 

Tih godina preuređen je i nadograđen hotel „Kupari, pa je hotel dobio dodatnih 100 kreveta i nekoliko novih salona  i prostora za razonodu svojih gostiju.

 

 

Dakle, i povrh ovih mjera u 1931. godini preko zime zatvoreni su neki hoteli. Kriza je očigledno najviše pogodila ugostiteljstvo i turizam.

 

 

U 1934. godini, za dalji razvoj turizma u Kuparima i unapređenje hotelijerstva, veliku zaslugu imaju Čehoslovaci, osnivači hotelskog društva »Kupari«, kojim su tada upravljali. Šira javnost unapređenje turizma smatrala je od općeg interesa, pa se javlja želja za turističkim razvojem.

 

 

Kupari su malo lijepo primorsko mjesto za koje mnogi nisu znali, a u kome su izgrađeni smještajni kapaciteti, čiji se broj stalno povećavao. Za to se može zahvaliti blizini Dubrovnika, odakle su došli prvi tranzitni turisti i postali stalni gosti.

 

 

U 1937. godini u Kuparima se nalazi jedan od najvećih hotela na Jadranskom primorju koji je ostvario 25.000 noćenja, od toga 22.000 noćenja stranih turista. Turizam se ovdje ne bi razvio do te mjere da se Kupari ne nalaze blizu Dubrovnika. Tako se utjecaj Dubrovnika na razvoj turizma svoje okoline tada a i danas vidno ističe, piše Ljubo Mihić u svojoj knjizi „Kupari kod Dubrovnika“ tiskano 1973. g. u Kuparima

Napomena; čini mi se kako Ljubo Mihić nije svoj tekst dao lektorirati pa su mnoge rečenice nedorečene ili nerazumljive. Njegova knjiga tiskana je na srpskom jeziku a ja sam ga uz pomoć „Googlaprevoditelja“ preveo na hrvatski jezik.

 

 

 

ACI ostvario prihod veći od 70 milijuna kuna


Prema nerevidiranim rezultatima poslovanja, Adriatic Croatia International Club za djelatnost marina d.d. (ACI) je u prvih šest mjeseci 2020. ostvario 72,9 milijuna HRK prihoda, dok je EBITDA za isto razdoblje iznosila 21,4 milijuna HRK. 

Objavljeni podaci pokazuju da je poslovanje najvećeg sustava marina na Mediteranu, usprkos globalnoj pandemiji COVID-19 koja je utjecala na ukupno gospodarstvo te cijelu nautičku i turističku sezonu, financijski stabilno. Da je proteklo razdoblje za ACI bilo relativno uspješno, svjedoči i podatak o ulaganjima slijedom ranije preuzetih obveza i pokrenutih investicija, u ukupnom iznosu od 28,5 milijuna HRK. 

Prvu polovinu poslovne 2020. obilježilo je poslovanje u prilagođenim uvjetima zbog epidemije COVID-19. Poslovanje marina i dalje se odvija po posebnom režimu, uz poštivanje svih preporuka i mjera na lokalnoj i nacionalnoj razini. Sukladno poslovanju u novim, promijenjenim uvjetima, ACI je tijekom lipnja omogućio povoljnije uvjete za nautičare u sve 22 marine diljem Jadrana. 

To je rezultiralo ostvarivanjem prihoda od 51,8 milijuna HRK za usluge godišnjeg veza, što je gotovo na razini ostvarenog prihoda u razdoblju od siječnja do lipnja 2019., koje je iznosilo 51,9 milijuna HRK.

„Uzimajući u obzir sve objektivne okolnosti u kojima se odvijalo poslovanje ACI-ja, svjesni značajnog utjecaja događanja u poslovnoj 2020. na gospodarstvo i turističku industriju, možemo reći da smo zadovoljni ostvarenim rezultatima u prvom polugodištu 2020. prema kojima bilježimo prihod od preko 70 milijuna HRK. Uz očuvanje radnih mjesta i zdravlja zaposlenika, glavni ciljevi za drugi dio 2020. su nam održavanje stabilne financijske pozicije Društva te prilagodba poslovanja novim uvjetima na tržištu.", poručio jeKristijan Pavić, predsjednik Uprave društva ACI d.d. 

Kao vodeća nautička tvrtka, ACI d.d. je nositelj razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj te upravljaju s 22 marine koje broje preko 5.800 vezova. 

Na poslovanje ACI marina značajno utječu i koncesijski ugovori koji u većini marina traju do 2030. jer je produljenje koncesijskog razdoblja preduvjet za daljnju realizaciju dugoročnih investicijskih ulaganja Društva, ali i za širenje lepeze usluga, podizanje njihove kvalitete te ostvarivanje značajno boljih poslovnih rezultata. „Imajući na umu važnost nautičkog segmenta za hrvatski turizam, ACI sa svojim partnerima ustraje na kvalitetnoj i sadržajnoj nautičkoj ponudi te daljnjem razvoju i prilagodbi usluga za sve domaće i strane nautičare koji za odmor odabiru hrvatsku obalu", zaključuje Pavić. 

 

Britanski The Times i The Sun nominirale Hrvatsku za najbolju destinaciju na svijetu

 

 Hrvatska je uvrštena u izbor za prestižnu nagradu Best Country award2020 koju popularne britanske novine The Times & The Sunday Times i The Sun dodjeljuju najboljoj zemlji na svijetu. U užem izboru nagrade koja se ove godine dodjeljuje po osmi put, Hrvatska se našla u društvu najboljih svjetskih destinacija i to Francuske, Turske, SAD-a, Dubaija, Italije, Španjolske, Portugala, Grčke i Tajlanda.

„Izuzetno smo ponosni na ovu nominaciju kojom smo učvrstili poziciju koju naša zemlja uživa na britanskom tržištu, a ujedno potvrdili da naše pojačane marketinške aktivnosti u Velikoj Britaniji daju odlične rezultate. Pozivam sve ljubitelje Hrvatske da iskoriste priliku i daju glas Hrvatskoj, koja je apsolutno zaslužila naći se na ovako važnoj listi“, istaknuo je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

 

Glasovanje će trajati do kraja listopada, a o konačnom pobjedniku odlučuju čitatelji koji mogu glasovati putem idućeg linka i tako ujedno sudjelovati u nagradnoj igri u kojoj se mogu osvojiti ekskluzivne nagrade poput boravka na Barbadosu i u Dominikanskoj Republici. Osim u kategoriji najbolje zemlje, može se glasovati u 12 ostalih kategorija poput najboljeg grada, aviokompanije i turoperatora.

Dodjela nagrade održat će se u studenom i to najvjerojatnije virtualnim putem, s obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju. Podsjetimo, TheTimes & The Sunday Times trenutno su najprodavanije tiskane novine u Velikoj Britaniji koje dnevno čita gotovo tri milijuna ljudi, dok je TheSun jedna od najpopularnijih novina s mjesečnim dosegom od preko 37 milijuna čitatelja.

 

U dosadašnjem dijelu kolovoza ostvareno 70 posto lanjskog rezultata ostvarenog u istom razdoblju

 

Prema prvim preliminarnim podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te nautičkom charteru, u Hrvatskoj je u dosadašnjem dijelu kolovoza (od 1. do 9. kolovoza) ostvareno više od 1 milijun dolazaka i 7.2 milijuna noćenja što je oko 70 posto lanjskog rezultata ostvarenog u istom razdoblju. Samo tijekom posljednjeg vikenda (od 7. do 9. kolovoza) u Hrvatskoj ostvareno više od 323.000 dolazaka i 2.3 milijuna noćenja.

 

Loši podaci za Dubrovačko – neretvansku županiju

 

Pritom je najviše noćenja u istom razdoblju ostvareno u Istri (1.7 milijuna noćenja), na Kvarneru (1.4 milijuna noćenja), Splitsko-dalmatinskoj (1.3 milijuna noćenja), Zadarskoj (1.3 milijuna noćenja), Šibensko-kninskoj (578.000 noćenja), Dubrovačko-neretvanskoj (392.000 noćenja) i Ličko-senjskoj županiji (271.000 noćenja).  

U dosadašnjem dijelu kolovoza najviše je turističkih dolazaka ostvareno s tržišta Njemačke, njih oko 225.000 što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 6 posto. Zatim slijedi domaće tržište s kojeg je ostvareno 178.000 dolazaka što predstavlja rast od 18 posto, tržište Slovenije s kojeg je ostvareno 133.000 dolazaka što predstavlja rast od 10 posto te tržište Poljske s kojeg je ostvareno 109.000 dolazaka što predstavlja rast od 16 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Gledajući po destinacijama, u dosadašnjem dijelu kolovoza najviše je dolazaka ostvareno u destinacijama Rovinj, Poreč, Medulin, Crikvenica, Umag, Split, Dubrovnik, Zadar, Pula i Novalja.

„Nakon odličnog srpnja u kojem smo ostvarili oko 60 posto lanjskog rezultata, u kolovozu bilježimo još bolje turističke trendove te se trenutno nalazimo na oko 70 posto lanjskog rezultata. Tržišta koja su najbolje reagirala su teritorijalno bliža tržišta za koja su hrvatske destinacije lako dostupne i cestovnim pravcima, poput primjerice Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske. Prema tim tržištima usmjerili smo i svoje promotivne i informativne kampanje cijelo vrijeme komunicirajući da je Hrvatska sigurna i dobro pripremljena turistička destinacija. Također, s povećanjem broja aviolinija intenzivirao se i turistički promet u južnim dijelovima Dalmacije“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice KristjanStaničić, dodavši kako su primjerice Dubrovnik i London trenutno povezani s 44 leta tjedno.

Iako treba pričekati kraj kolovoza za ukupne rezultate, ipak vesele trenutni podaci prvog vikenda u kolovozu koji daju malo optimizma turističkom sektoru. Znamo kako će jesen biti teška te kako se teško može očekivati dobra posezona, jer neme grupa, agencija niti kongresa, tako da trenutno svaka zarađena kuna doslovno život znači. Inače, u srpnju je ostvareno oko 60 posto lanjskog rezultata.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji
Glas Grada - Tiskana izdanja
Glas Grada 808
Glas Grada 807
Glas Grada 806
Glas Grada 805
Glas Grada 804
Glas Grada 803
Glas Grada 802
Glas Grada 801
GLAS GRADA 800
Glas Grada 799
Glas Grada 798
Glas Grada 797
Glas Grada 196
Glas Grada 795
Glas Grada 794
Glas Grada 793
Glas Grada 792
Glas Grada 791
Glas Grada 790
Glas Grada 789
Glas Grada 788
Glas Grada 787
Glas Grada 786
Glas Grada 785
Glas Grada 784
Glas Grada 783
Glas Grada 782
Glas Grada 781
Glas Grada 780
Glas Grada 779
Glas Grada 778
Glas Grada 777
Glas Grada 776
Glas Grada 775
Glas Grada 774
GLAS GRADA 773
Glas Grada 772
Glas Grada 771
Glas Grada 770
Glas Grada 769
Glas Grada 768
Glas Grada 767
Glas Grada 766
Glas Grada 765
Glas Grada 764
Glas Grada 763
GLAS GRADA 762
Glas Grada 761
Glas Grada 760
Glas Grada 759
Glas Grada 758
Glas Grada 757
Glas Grada 756
Glas Grada 755
Glas Grada 754
Glas Grada 753
Glas Grada 752
Glas Grada 751
GLAS GRADA 750
Glas Grada 749
Glas Grada 748
GLAS GRADA 747
GLAS GRADA 746
GLAS GRADA 745
GLAS GRADA 743/744
GLAS GRADA 742
Glas Grada 741
Glas Grada 740
Glas Grada 739
Glas Grada 738
Glas Grada 737
Glas Grada 736
Glas Grada 735
Glas Grada 734
Glas Grada 733
Glas Grada 732
Glas Grada 731
Glas Grada 730
Glas Grada 729
Glas Grada 728
Glas Grada 727
Glas Grada 726
Glas Grada 725
Glas Grada 724
Glas Grada 723
Glas Grada 722
Glas Grada 721
Glas Grada 720
Glas Grada 718/719
Glas Grada 717
Glas Grada 716
Glas Grada 715
Glas Grada 714
Glas Grada 713
Glas Grada 712
Glas Grada 711
Glas Grada 710
Glas Grada 709
Glas Grada 708
Glas Grada 707
Glas Grada 706
Glas Grada 705
Glas Grada 704
Glas Grada 703
Glas Grada 702
Glas Grada 701
Glas Grada 700
Glas Grada 699
Glas Grada 698
Glas Grada 697
Glas Grada 696
Glas Grada 695
Glas Grada 694
Glas Grada 693
Glas Grada 692
Glas Grada 691
Glas Grada 690
Glas Grada 689
Glas Grada 688
Glas Grada 687
Glas Grada 686
Glas Grada 685
Glas Grada 684
Glas Grada 683
Glas Grada 682
Glas Grada 681
Glas Grada 680
Glas Grada 679
Glas Grada 678
Glas Grada 677.
Glas Grada 676
Glas Grada 675
Glas Grada 674
Glas Grada 673
Glas Grada 672
Glas Grada 671
Glas Grada 670
Glas Grada 669
Glas Grada 668
Glas Grada 666/7
Glas Grada 665
Glas Grada 664
Glas Grada 663
Glas Grada 662
Glas Grada 661
Glas Grada 660
Glas Grada 659
Glas Grada 657
Glas Grada 656
Glas Grada 655
Glas Grada 654
Glas Grada 653
Glas Grada 652
Glas Grada 651
Glas Grada 650
Glas Grada 649
Glas Grada 648
Glas Grada 647
Glas Grada 646
Glas Grada 645
Glas Grada 644
Glas Grada 643
Glas Grada 642
Glas Grada 641
Glas Grada 640
Glas Grada 639
Glas Grada 638
Glas Grada 637
Glas Grada 636
Glas Grada 635
Glas Grada 634
Glas Grada 633
Glas Grada 632
Glas Grada 631
Glas Grada 630
Glas Grada 629
Glas Grada 628
Glas Grada 627
Glas Grada 626
Glas Grada 625
Glas Grada 624
Glas Grada 623
Glas Grada 622
Glas Grada 621
Glas Grada 620
Glas Grada 619
Glas Grada 618
Glas Grada 617
Glas Grada 616
Glas Grada 614 / 615
Glas Grada 613
Glas Grada 612
Glas Grada 611
Glas Grada 610
Glas Grada 609
Glas Grada 608
Glas Grada 607
Glas Grada 606
Glas Grada 605
Glas Grada 604
Glas Grada 603
Glas Grada 602
Glas Grada 601
Glas Grada 600
Glas Grada 599
Glas Grada 598
Glas Grada 597
Glas Grada 596
Glas Grada 595
Glas Grada 594
Glas Grada 593
Glas Grada 592
Glas Grada 591
Glas Grada 590
Glas Grada 589
Glas Grada 588
Glas Grada 587
Glas Grada 586
Glas Grada 585
Glas Grada 584
Glas Grada 583
Glas Grada 582
Glas Grada 581
Glas Grada 580
Glas Grada 579
Glas Grada 578
Glas Grada 577
Glas Grada 576
Glas Grada broj 575
Glas Grada 574
Glas Grada 573
Glas Grada 572
Glas Grada 571
Glas Grada 570
Glas Grada 569
Glas Grada 568
Glas Grada 567
Glas Grada 566
Glas Grada 565
Glas Grada 564
Glas Grada 562-563
Glas Grada 561
Glas Grada 560
Glas Grada 559
Glas Grada 558
Glas Grada 557
Glas Grada 556
Glas Grada 555
Glas Grada 554
Glas Grada 553
Glas Grada novi broj
Glas Grada 551
Glas Grada 550
Glas Grada 549
Glas Grada 548
Glas Grada 547
Glas Grada 546
Glas grada 545
Glas Grada 544
Glas Grada 543
Glas Grada 542
Glas Grada 541
Glas Grada 540
Glas Grada 539
Glas Grada 538
Glas Grada 537
Glas Grada 535 / 536
Glas Grada 534
Glas Grada 533
Glas Grada 532
Glas Grada 531
Glas Grada 530
Glas Grada 529
Glas Grada 528
Glas Grada 527
Glas Grada 526
Glas Grada 525
Glas Grada 524
Glas Grada 523
Glas Grada 522
Glas Grada 521
Glas Grada 520
Glas Grada 519
Glas Grada 518
Glas Grada 517
Glas Grada 516
Glas Grada 515
Glas Grada 514
Glas Grada broj 513
Glas Grada 512
Glas Grada 510/511
Glas Grada 509
Glas Grada 508
Glas Grada 507
Glas Grada 506
Glas Grada 505
Glas Grada 496
Glas Grada 497
Glas Grada 498
Glas Grada 499
Glas Grada 500
Glas Grada 502
Glas Grada 504
Glas Grada broj 503
Nazad Naprijed