MALI OGLASI
14.07.2020 | Lukša Lucianović

FELJTON 336 „IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA“ Briga Dubrovčana oko uređenja gradskih zidina, sađenje stabala i drugi komunalni zahvati krajem 19. i početkom 20. stoljeća

Autor: Libero Portal
Foto: Glas Grada
Briga Dubrovčana oko uređenja gradskih zidina, sađenje stabala i drugi komunalni zahvati krajem 19. i početkom 20. stoljeća
Svaki pokazatelj nedovoljne brige o spomenicima kulture u Dubrovniku izazivao je i javnu kritiku preko lokalne štampe

Kad su u svibnju 1904. započeli radovi, piše Ivo Perić, na uklanjanju naknadno izgrađenog zida između Onofrijeve česme i zgrade nekadašnjeg samostana Sv. Klare koji je nagrđivao njenu ljepotu i spomeničku vrijednost, lokalni je list hvalio taj pothvat, ističući da će taj prostor, nakon osamljenja Onofrijeve česme, »izgledati ko da je progledao«. Do tada se oko te česme — navedeno je dalje u tom listu — »nije moglo hoditi radi onog grdećeg zida koji je izgledao prolazniku ko pest u oči«.

 

 

Svaki pokazatelj nedovoljne brige o spomenicima kulture u Dubrovniku izazivao je i javnu kritiku preko lokalne štampe. Poneki put je ta kritika upućivana i u šaljivom tonu. Tako npr. kad se na Onofrijevoj česmi 1906. pojavila trava, lokalni je list, u želji da za to nadležni narede da se ta trava ukloni, na šaljiv način reagirao: »Bilo bi dobro nabaviti par ovčica da popasu travu koja je prilično izrasla na Onofrijevoj česmi«.

Isti je list 1907. kritički ukazivao i na nepovoljno stanje na gradskim zidinama: »Gradske zidine drže se u nepotpunom redu. Trava, različito grmlje pa i smokve niču između kamenja u zidinama, a to bi se moralo dignut da se na taj način ne potkopavaju zidine, koje će se radi toga morati jednom popravljati, a mi se popravljanja najviše bojimo, jer se kod nas ništa ne zna popraviti, već samo nagrditi«.

 

Briga o zasađivanju i uzgoju stabala uz prigradske puteve bila je u Dubrovniku veoma prisutna. Još 1881. općinsko je vijeće prihvatilo ponudu Mata Natali »za gojenje stabala niz put od Gruža«, dodijelivši mu za taj posao naknadu od ukupno 50 fiorina«. 

 

Kad su 1900. uz taj put od Boninova do Gruža bile posađene murve, općina je za tu sadnju platila 225 fiorina. Dešavalo se da su mlada stabla uz puteve bila i oštećivana od pojedinih nesavjesnih osoba. U prosincu 1908. lokalni je list, u vještici pod naslovom »Vandalizam«, zabilježio: »U noći 12. na 13. tek. nepoznati skitači ogulili su svu koru sa uresnih stabala uz državnih put u Gružu, tako da nesretna stabla moraju izginuti, a time i najljepši ures puta«. I po nalogu državnih organa vršeno je sađenje stabala uz državne puteve na dubrovačkom području. Ali, i ta su stabla ponekad oštećivana, o čemu je također lokalni list izvještavao, osuđujući štetočine: »Uz državne puteve posadila je državna vlast svu silu akacija, koje su prikladne za kržljivo tlo, pa kad ne bi bilo barbarizma prirođena nekim ljudima da ruše i razbijaju sve što vide da je lijepo, kroz neko doba vidjeli bismo i uspjeha«.

 

 

 

CRO karticu u prvim danima je zatražilo 1675 ljudi, očekuju rast

 

Sve dosadašnje zahtjeve i izdavanje Cro kartica obrađuje Hrvatska poštanska banka (HPB), za sada jedina aktivno uključena od tri banke koje su do sada potpisale sporazum 

 

Hrvatsku turističku "Cro" karticu do 10. srpnja zatražilo je 1675 građana, izdano ih je 1325, a u idućim ih se danima s obzirom na najave očekuje i više, jer se očekuje i porast broja uključenih pružatelja usluga s popustima, ističu iz Ministarstva turizma.

Sve dosadašnje zahtjeve i izdavanje Cro kartica obrađuje Hrvatska poštanska banka (HPB), za sada jedina aktivno uključena od tri banke koje su do sada potpisale sporazum (HPB, Agram banka i POBA), odnosno od sedam koje su se za to prijavile MINT-u na javni poziv.

Ostale banke će se, kako kažu iz MINT-a za Hinu, priključivati sukladno svojim mogućnostima i poslovnim odlukama, dok se poslodavci, obrtnici, samozaposleni, slobodna zanimanja i poljoprivrednici mogu uključiti s uplatom do 2.500 kuna na tu karticu za svoje radnike, ali i sami sebi, što im je i neoporezivo.

 

Svaka fizička osoba može zatražiti karticu, koristiti je svugdje i cijele godine

S obzirom da se kartice ne izdaju tvrtkama već građanima, bilo da zahtjev predaju u dogovoru s poslodavcima koji su odlučili isplatiti taj neoporezivi dio primitka, ili samostalno, iz MINT-a ne mogu govoriti o tome koje su se tvrtke odlučile isplatiti takvu naknadu svojim zaposlenicima. Navode da kod gotovo svih dosad izdanih kartica uplaćuju poslodavci.

Iznose i da je najviše kartica do sada zatraženo i izdano u Zagrebu, pri čemu važnim napominju da građani mogu slobodno otvoriti račun u banci i zatražiti Cro karticu, kojom mogu plaćati u cijeloj Hrvatskoj i cijele godine.

 

DO 2500 KN GODIŠNJE HPB prva banka koja će izdavati Cro kartice, naručili ih 40.000 

"Plaćanje usluga Hrvatskom turističkom karticom moguće je u svim ugostiteljskim objektima koji pružaju usluge pripremanja hrane i točenja pića (restorani, kafići, fast food itd.), u svim vrstama smještaja (hoteli, kampovi, pansioni, privatni iznajmljivači itd.) koji prihvaćaju plaćanje putem bankovnih kartica (pos uređaji), za usluge chartera (iznajmljivanje brodova) te za plaćanje ostalih usluga na području RH putem turističkih agencija (paket aranžmani, izleti, itd.)", naglašavaju iz MINT-a.

 

Raste broj pružatelja usluga s popustima

 

Za razliku od drugih, hrvatskom turističkom karticom mogu se ostvariti popusti u ugostiteljstvu i turizmu, koji se očekuju od pružatelja usluga, čiji se broj polako povećava, što pokazuju zasebne web stranice te kartice, na kojima se u zadnjih dan-dva s jednog zadarskog restorana ukupan broj pružatelja usluga s popustima od 10 do 20 posto povećao na osam.

Od toga je sedam u regiji Dalmacija - do 12. srpnja to su dva restorana i kamena kuća za smještaj u Zadru te četiri hotela u Podstrani, Makarskoj, Dubrovniku i Vrane/Pakoštane, a novost je i jedna ponuda u regiji Kontinentalna Hrvatska, hotela u Orahovici.

 

POTICANJE DOMAĆEG TURIZMA: CRO kartice kreću od 1. srpnja: Moći će se plaćati i smještaj kod privatnih iznajmljivača 

 

Pružatelji usluga ne moraju potpisivati nikakav poseban ugovor za Cro karticu, niti se prijavljivati da ju žele prihvaćati. Sami odlučuju koliki će popust dati, a ako žele, svoju ponudu s popustima mogu pokazati na promotivnoj web stranici.

 

Očekivanja od Cro kartice za ovu godinu zbog koronakrize ipak nisu velika. 

"Krenulo se unatoč svemu, sve pružatelje usluga koji se prijave istaknut ćemo na webu kako bi korisnici mogli vidjeti gdje mogu ostvariti najbolje uvjete za potrošnju, i vjerujemo da će ih, kao i kartica, u idućima danima biti više", zaključuju iz MINT-a.

 

 

 

EasyJet se vraća u Dubrovnik, Zadar i Pulu

 

EasyJet će se dodatno vratiti u Dubrovnik, Zadar i Pulu, no u znatno reduciranom obliku, s vrlo malo destinacija i malim brojem tjednih letova u odnosu na sezonu 2019, ističu stručnjaci s portala Croatian Aviation

Kompanija će pokrenuti 12 međunarodnih linija prema 3 spomenute zračne luke, ne uključujući Split u koje EasyJet leti od početka srpnja ove godine.

Linije prema Dubrovniku

• Amsterdam – Dubrovnik, od 23. srpnja, dva puta tjedno, četvrtkom i nedjeljom, od 28. srpnja četiri puta tjedno, utorkom, četvrtkom, subotom i nedjeljom,
• Edinburgh – Dubrovnik, od 21. srpnja, dva puta tjedno, utorkom i subotom,
• Manchester – Dubrovnik, od 22. srpnja, dva puta tjedno, srijedom i subotom,
• Napulj – Dubrovnik, od 20. srpnja, dva puta tjedno, ponedjeljkom i petkom.

Povratak u Pulu

• Amsterdam – Pula, od 22. srpnja, dva puta tjedno, srijedom i subotom,
• London Luton – Pula, od 25. srpnja, jednom tjedno, subotom,
• Basel – Pula, od 25. srpnja, jednom tjedno, subotom,
• Berlin – Pula, od 25 srpnja, jednom tjedno, subotom.

Linije prema Zadru

• Amsterdam – Zadar, od 26. srpnja, dva puta tjedno, utorkom i subotom,
• Basel – Zadar, od 25. srpnja, tri puta tjedno, ponedjeljkom, četvrtkom i subotom,
• Berlin – Zadar, od 25. srpnja, jednom tjedno, subotom,
• London Luton – Zadar, od 25. srpnja, dva puta tjedno, srijedom i subotom.

Izvor: Croatian Aviation

 

 

Hrvatska, pa tako i Dubrovnik, među najtraženijim destinacijama

na francuskom tržištu

 

Hrvatska je među najtraženijim inozemnim turističkim destinacijama na tržištu Francuske govore podaci MisterFly-a, jednog od najvećih francuskih online distributera specijaliziranih za prodaju aviokarata, najam vozila i hotelski smještaj.

Brojni upiti opće i stručne javnosti koji nam svakodnevno pristižu dokaz su da je slika Hrvatske u Francuskoj i dalje vrlo dobra. Hrvatska odlično kotira na ljestvici zemalja koje zbog iznimnih prirodnih ljepota, gostoljubivosti i povoljne epidemiološke situacije svakako vrijedi posjetiti“, izvijestila je direktorica Predstavništva HTZ-a u Francuskoj Danijela Mihalić Đurica, naglasivši kako je već sada primjetan trend porasta rezervacija za iduću godinu s obzirom da su mnogi francuski organizatori putovanja svojim klijentima omogućili besplatnu odgodu rezervacija, kao i i najave novih aviolinija s francuskog tržišta za posezonu.

Naime, prema novom planu letenja za rujan i listopad, Air France s pariškog aerodroma Charles de Gaulle najavljuje letove za Dubrovnik i Zagreb. 

Do kraja rujna Air France planira uspostaviti 50 posto uobičajenog programa letenja, a do kraja listopada 60 posto.

 

Francuska spada među ona tržišta s kojih veći priljev gostiju očekujemo u ovom glavnom ljetnom dijelu sezone, posebice u kolovozu kada se među Francuzima tradicionalno najviše koriste godišnji odmori i to ponajprije u tradicionalno najpopularnijim regijama za Francuze, dubrovačkoj i splitskoj regiji“istaknuo je direktor HTZ-a KristjanStaničić.

 

Britanski The Guardian o odmoru u Hrvatskoj

 

Tržište s kojeg se također tek očekuje veći priljev gostiju je i Velika Britanija.

Tako britanski The Guardianu u svojem članku naslova Croatia thissummerthree areas to visit without the crowds navodi kako se Hrvatska za turiste otvorila još u svibnju te kako je zbog manjka gužvi 2020. godina idealna za opuštajući odmor s naglaskom na dalmatinske otoke Lastovo, Mljet i Kornate, nacionalne parkove Sjeverni Velebit, Paklenica i Risnjak, a izdvojeni su i Park prirode Lonjsko polje te Konavle.

Autor: HrTurizam.hr 14/07/2020 

 

Mađarska uvrstila Hrvatsku na „zelenu listu“ zemalja

 

Prema najnovijoj klasifikaciji stranih zemalja koju je donijela mađarska vlada, Hrvatska je svrstana u zelenu kategoriju što znači da mađarski državljani koji ljetuju u Hrvatskoj nemaju obavezu karantene ni predočenja testa na korona virus po povratku u svoju zemlju, izvijestila je direktorica Predstavništva HTZ-a u Mađarskoj Ivana Herceg, naglasivši kako su sve države svrstane u tri kategorije i to crvenu, žutu i zelenu.

„Mađarsko tržište ulazi u naših top 10 emitivnih tržišta i vjerujem da će vijest o svrstavanju Hrvatske u zelenu kategoriju dodatno potaknuti naše mađarske goste da svoj odmor provedu upravo u našoj zemlji. U dosadašnjem dijelu srpnja Mađari su u Hrvatskoj ostvarili gotovo 30 tisuća dolazaka i više od 150 tisuća noćenja što je otprilike 45 posto rezultata ostvarenog u istom razdoblju prošle rekordne godine",izjavioje direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, napomenuvši kako najviše Mađara trenutno boravi u Viru, Crikvenici, Rovinju, Rabu i Krku.

 

„Na nedavno održanom sastanku s vlasnikom tvrtke Vir Sziget, koja se bavi prodajom i iznajmljivanjem nekretnina na otoku Viru, potvrđen je veliki interes mađarskih turista za otok Vir, ali i cijelu Hrvatsku. Ukoliko trenutna epidemiološka situacija ostane nepromijenjena, s mađarskog se tržišta očekuje zadržavanje interesa za putovanjima u hrvatske destinacije", istaknula jeIvana Herceg.

 

Većem dolasku mađarskih turista zasigurno će doprinijeti i boravak jednog od najpoznatijih mađarskih YouTubera Magyarosi Csabae u Hrvatskoj. Csaba je o svom boravku objavio video "S kamperom u Hrvatsku: Kako je sada putovati u inozemstvo?”, koji je do sada pregledan više od 156 tisuća puta te druga dva videa na temu „Život u luksuznom kampu" i „Kakav je sada turizam i kakav je povratak kući iz Hrvatske?" koji su zajedno ostvarili gotovo 200 tisuća pregleda.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji
Glas Grada - Tiskana izdanja
Glas Grada 812
Glas Grada 811
Glas Grada 810
Glas Grada 809
Glas Grada 808
Glas Grada 807
Glas Grada 806
Glas Grada 805
Glas Grada 804
Glas Grada 803
Glas Grada 802
Glas Grada 801
GLAS GRADA 800
Glas Grada 799
Glas Grada 798
Glas Grada 797
Glas Grada 196
Glas Grada 795
Glas Grada 794
Glas Grada 793
Glas Grada 792
Glas Grada 791
Glas Grada 790
Glas Grada 789
Glas Grada 788
Glas Grada 787
Glas Grada 786
Glas Grada 785
Glas Grada 784
Glas Grada 783
Glas Grada 782
Glas Grada 781
Glas Grada 780
Glas Grada 779
Glas Grada 778
Glas Grada 777
Glas Grada 776
Glas Grada 775
Glas Grada 774
GLAS GRADA 773
Glas Grada 772
Glas Grada 771
Glas Grada 770
Glas Grada 769
Glas Grada 768
Glas Grada 767
Glas Grada 766
Glas Grada 765
Glas Grada 764
Glas Grada 763
GLAS GRADA 762
Glas Grada 761
Glas Grada 760
Glas Grada 759
Glas Grada 758
Glas Grada 757
Glas Grada 756
Glas Grada 755
Glas Grada 754
Glas Grada 753
Glas Grada 752
Glas Grada 751
GLAS GRADA 750
Glas Grada 749
Glas Grada 748
GLAS GRADA 747
GLAS GRADA 746
GLAS GRADA 745
GLAS GRADA 743/744
GLAS GRADA 742
Glas Grada 741
Glas Grada 740
Glas Grada 739
Glas Grada 738
Glas Grada 737
Glas Grada 736
Glas Grada 735
Glas Grada 734
Glas Grada 733
Glas Grada 732
Glas Grada 731
Glas Grada 730
Glas Grada 729
Glas Grada 728
Glas Grada 727
Glas Grada 726
Glas Grada 725
Glas Grada 724
Glas Grada 723
Glas Grada 722
Glas Grada 721
Glas Grada 720
Glas Grada 718/719
Glas Grada 717
Glas Grada 716
Glas Grada 715
Glas Grada 714
Glas Grada 713
Glas Grada 712
Glas Grada 711
Glas Grada 710
Glas Grada 709
Glas Grada 708
Glas Grada 707
Glas Grada 706
Glas Grada 705
Glas Grada 704
Glas Grada 703
Glas Grada 702
Glas Grada 701
Glas Grada 700
Glas Grada 699
Glas Grada 698
Glas Grada 697
Glas Grada 696
Glas Grada 695
Glas Grada 694
Glas Grada 693
Glas Grada 692
Glas Grada 691
Glas Grada 690
Glas Grada 689
Glas Grada 688
Glas Grada 687
Glas Grada 686
Glas Grada 685
Glas Grada 684
Glas Grada 683
Glas Grada 682
Glas Grada 681
Glas Grada 680
Glas Grada 679
Glas Grada 678
Glas Grada 677.
Glas Grada 676
Glas Grada 675
Glas Grada 674
Glas Grada 673
Glas Grada 672
Glas Grada 671
Glas Grada 670
Glas Grada 669
Glas Grada 668
Glas Grada 666/7
Glas Grada 665
Glas Grada 664
Glas Grada 663
Glas Grada 662
Glas Grada 661
Glas Grada 660
Glas Grada 659
Glas Grada 657
Glas Grada 656
Glas Grada 655
Glas Grada 654
Glas Grada 653
Glas Grada 652
Glas Grada 651
Glas Grada 650
Glas Grada 649
Glas Grada 648
Glas Grada 647
Glas Grada 646
Glas Grada 645
Glas Grada 644
Glas Grada 643
Glas Grada 642
Glas Grada 641
Glas Grada 640
Glas Grada 639
Glas Grada 638
Glas Grada 637
Glas Grada 636
Glas Grada 635
Glas Grada 634
Glas Grada 633
Glas Grada 632
Glas Grada 631
Glas Grada 630
Glas Grada 629
Glas Grada 628
Glas Grada 627
Glas Grada 626
Glas Grada 625
Glas Grada 624
Glas Grada 623
Glas Grada 622
Glas Grada 621
Glas Grada 620
Glas Grada 619
Glas Grada 618
Glas Grada 617
Glas Grada 616
Glas Grada 614 / 615
Glas Grada 613
Glas Grada 612
Glas Grada 611
Glas Grada 610
Glas Grada 609
Glas Grada 608
Glas Grada 607
Glas Grada 606
Glas Grada 605
Glas Grada 604
Glas Grada 603
Glas Grada 602
Glas Grada 601
Glas Grada 600
Glas Grada 599
Glas Grada 598
Glas Grada 597
Glas Grada 596
Glas Grada 595
Glas Grada 594
Glas Grada 593
Glas Grada 592
Glas Grada 591
Glas Grada 590
Glas Grada 589
Glas Grada 588
Glas Grada 587
Glas Grada 586
Glas Grada 585
Glas Grada 584
Glas Grada 583
Glas Grada 582
Glas Grada 581
Glas Grada 580
Glas Grada 579
Glas Grada 578
Glas Grada 577
Glas Grada 576
Glas Grada broj 575
Glas Grada 574
Glas Grada 573
Glas Grada 572
Glas Grada 571
Glas Grada 570
Glas Grada 569
Glas Grada 568
Glas Grada 567
Glas Grada 566
Glas Grada 565
Glas Grada 564
Glas Grada 562-563
Glas Grada 561
Glas Grada 560
Glas Grada 559
Glas Grada 558
Glas Grada 557
Glas Grada 556
Glas Grada 555
Glas Grada 554
Glas Grada 553
Glas Grada novi broj
Glas Grada 551
Glas Grada 550
Glas Grada 549
Glas Grada 548
Glas Grada 547
Glas Grada 546
Glas grada 545
Glas Grada 544
Glas Grada 543
Glas Grada 542
Glas Grada 541
Glas Grada 540
Glas Grada 539
Glas Grada 538
Glas Grada 537
Glas Grada 535 / 536
Glas Grada 534
Glas Grada 533
Glas Grada 532
Glas Grada 531
Glas Grada 530
Glas Grada 529
Glas Grada 528
Glas Grada 527
Glas Grada 526
Glas Grada 525
Glas Grada 524
Glas Grada 523
Glas Grada 522
Glas Grada 521
Glas Grada 520
Glas Grada 519
Glas Grada 518
Glas Grada 517
Glas Grada 516
Glas Grada 515
Glas Grada 514
Glas Grada broj 513
Glas Grada 512
Glas Grada 510/511
Glas Grada 509
Glas Grada 508
Glas Grada 507
Glas Grada 506
Glas Grada 505
Glas Grada 496
Glas Grada 497
Glas Grada 498
Glas Grada 499
Glas Grada 500
Glas Grada 502
Glas Grada 504
Glas Grada broj 503
Nazad Naprijed