MALI OGLASI
01.07.2020 | Lukša Lucianović

FELJTON 334 „IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA“ Razni komunalni zahvati u Dubrovniku krajem 19. i početkom 20. stoljeća (1)

Autor: Libero Portal
Foto: Glas Grada
Razni komunalni zahvati u Dubrovniku krajem 19. i početkom 20. stoljeća (1)
Bili su od koristi kako građanima grada tako i turistima koji su u to vrijeme sve više počeli posjećivati naš Grad (1)

U prošloj emisiji smo govorili o državnim putevima koji su išli iz Gruža preko Pila pa onda s jedne strane prema Trebinju a u drugom pravcu prema Konavlima i onda prema Kotoru. Međutim, država se malo brinula za te cestovne veze.

1896. g. počeo se graditi put od Gruža prema Lapadu, piše Ivo Perić, a 1900 . g. bio je završen put od Boninova prema Gospi od Milosrđa.

 

Godine 1898. dogovorena je gradnja puta oko Rijeke Dubrovačke. Bio je to državni put, koji je — prema predračunu — trebao koštati 122000 f. Za njegovu gradnju u 1898. bilo je osigurano 30000, a u 1899. godini — 40000 fiorina. Već potkraj studenog 1898. isticano je da izgradnja tog puta »napreduje vrlo dobro«, tako da će se njim »do koji mjesec« moći voziti i kočijom do Kisićevih mlina. Duljina tog puta iznosila je 10 km. S obzirom na dosta brzo odvijanje njegove izgradnje lokalni je list tada (1898.g.) isticao da bi taj put mogao biti »prije svršen nego li onaj u Posatu«, koji se već dugo nalazio u gradnji »kao i sibirska željeznica, s razlikom da će ona željeznica biti čudo, a put u Posatu ruglo svijeta«.

 

Čuvanju kulturno-historijskih spomenika

 

Čuvanju kulturno-historijskih spomenika svoga grada Dubrovčani su uvijek poklanjali doličnu pažnju. I organi vlasti, shvaćajući važnost tih spomenika, određivali su pojedince, istaknutije kulturne ljude, da nadziru čuvanje tog spomeničkog blaga. Tako je npr. 1878. Ivan August Kaznačić, liječnik, publicista i književnik, bio imenovan čuvarom »historičnijeh i umjetničnijeh spomenika«. Ta je dužnost — za dubrovački i kotorski kotar — od 1881. godine bila povjerena Josipu Gelcichu, profesoru dubrovačke Nautičke škole, istaknutom historičaru. Od 1904, i to otada samo za kotar dubrovački, tu dužnost obavljaju profesori dr Josip Posedel i dr Milorad Medini. U međuvremenu je u Dubrovniku bilo od općine ustanovljeno i Povjerenstvo za ures. Njegovi članovi, birani na vrijeme od 2 godine, davali su svoje mišljenje o svim gradnjama unutar grada. Kad se u Dubrovniku prišlo podignućuspomenika Ivanu Gunduliću, to je Povjerenstvo za ures — zajedno s Odborom za podignuće spomenika — odlučilo 1892. da se taj spomenik postavi na Poljani, koja je potom — nakon podignuća tog spomenika (1893.) — prozvana Poljanom Ivana Gundulića. Postojanje i djelovanje Povjerenstva za ures isticano je u lokalnoj štampi s poštovanjem, što svjedoči i ova bilješka: »Kad se gradi ili popravlja koja kuća, Povjerenstvo za ures, po pravu, traži nacrte na pregled i odobrenje. Ovo je pohvalno«. U Povjerenstvo za ures izabrani su npr. 1900. godine: Božo MičićMelko ČingrijaBaldo Košić, Frano Bibica ml. i Marko Mitrović. Neki članovi tog Povjerenstva birani su uzastopno i po nekoliko puta. U Povjerenstvo za ures, izabranom 1906, bili su: MelkoČingrija, Božo Mičić, Marko Mitrović, Stjepan Nazor i Mato Šarić. Tri prvonavedena birana su i dotad u to Povjerenstvo već više puta. Pri izboru članova Povjerenstva za ures vodilo se računa da ti članovi budu ugledni ljudi iz raznih profesija, koji imaju smisao za vrednovanje prostora i koji su svojim javnim radom dokazali da rade i žele raditi za dobro grada.

Općinska je uprava, u suradnji s Povjerenstvom za ures, stalno vodila brigu da se ne nagrđuje izgled grada. Ako je netko, u bilo kojoj gradskoj ulici, označavao svoj poslovni prostor bilo natpisnim fenjerom, bilo natpisnom tablom, morao je i za to tražiti dopuštenje. Tako npr. općinska je uprava 8. III 1902. dopustila Niki Balarin i Pavu Zečeviću da mogu na kraju Antuninske ulice postaviti fenjer s natpisom »Hotel Ancora« s tim da se tim fenjerom ne smije »zapremiti Placa« i da se u svako doba može opozvati ova dozvola kad bi se utvrdilo da takav fenjer na tom mjestu »grubo stoji«. (IP)

 

 

 

 

 

 

Darija Reić, predstavnica HTZ-a u Velikoj Britaniji: Britanci će tražiti 

manje turističke lokacije ili “hidden gems

 

Već par dana se u medijskom prostoru priča kako se između Velike Britanije i određenih europskih destinacija pregovara na tzv “zračnom mostu”, među ostalim i Hrvatske, a ova  priča dobila je i dodatni medijski fokus, ali i konkretne službene obrise. 

Naime, Priti Patel iz Ministarstva vanjskih poslova za Dailymail izjavila je kako se radi na pregovorima s određenim država, vezano uz uspostavljanje zračnog mosta bez karantene i kako ministarstvo radi "preko noći” kako bi se isti i ostvarili.

Također, ono što je najvažnije postoji velika potražnja, a putničke agencije iz Velike Britanije, su zatrpane potražnjom putovanjima u Europu, kao i za Hrvatskom. Što je uvijek ključno, ako postoji velika potražnja, postoji i interes putničkih agencija i avio prijevoznika.

Kako ističe Patel, plan Ministarstva vanjskih poslova je da Britancima omoguće odlazak na godišnji odmor na najsigurnija odredišta bez karantene u trajanju od 14 dana, a očekuje se da isti stupi na snagu 6. srpnja. 

Upravo na temu mogućeg zračnog mosta kao i interesa za Hrvatskom s tržišta Velike Britanije razgovarao sam s direktoricom Predstavništva HTZ-a u Velikoj Britaniji Darijom Reić.

Darija Reić, predstavništvo HTZ-a u Velikoj Britaniji: 

Na pitanje kakav je interes za Hrvatskom na britanskom tržištu Reić ističe kako Hrvatska visoko kotira kao sigurna destinacija, i to još od početka pandemije, tako i danas. 

"U posljednja dva dana otkako je objavljena vijest o najavi kategorizacije destinacija prema kojima će se moći putovati iz Velike Britanije bez potrebe karantene pri povratku, bilježi se pojačan interes za Hrvatsku, koja visoko kotira kao sigurna destinacija još od početka pandemije. Avio kompanije rade svoje programe u skladu s odlukama i preporukama Vlade te već sada imamo najave letova od početka srpnja prema Puli i Rijeci te od sredine srpnja za Zadar, Split i Dubrovnik. Predstavništvo u Velikoj Britaniji također bilježi visok interes i pojačan broj upita javnosti, pogotovo u proteklom vikendu” ističe Reić. 

Što se tiče pregovora o zračnom mostu, oni se vode na državnoj razini, a ured HTZ-a u Londonu kako ističe Reić kontinuirano komunicira kako smo otvoreni za britanske turiste te da je Hrvatska sigurna destinacija, spremna za prijem gostiju.

Sukladno cijeloj zdravstvenoj situaciji, ali i ekonomskoj krizi, pitanje je koliko je ista ostavila traga na financijskoj moći britanskih turista koji su poznati kao gosti s velikom potrošnjom. Prema istraživanju Tomas Ljeto 2017 upravo su turisti iz Velike Britanije odmah iza turista iz USA po najvećoj dnevnoj potrošnji po osobi – 139 eura. A u nazad par godina sigurno je potrošnja još i narasla, zahvaljujući velikom broju mladih britanskih turista koji su posjećivali festivale po Jadranu.

Raić ističe kako su Britanci iznimno paze na vrijednost na novac, te logično, kako i njima smanjen budžet za putovanja, sukladno cijeloj situaciji. "Britanci tradicionalno vole dobiti više za svoj novac, a u svjetlu pandemije i oslabljene ekonomske moći, za očekivati je da će cijena biti jaki motivator u odabiru destinacije"

Ono što je trenutno važno, vode se konkretni pregovori na razini država, a ne samo medijska špekuliranja, te postoji veliki interes za Hrvatsku s tržišta Velike Britanije, te se može očekivati više službenih pozitivnih vijesti u narednim danima oko zračnog mosta između Velike Britanije i Hrvatske.Kako bi se što bolje pozicionirali na tržištu Velike Britaniji, Raić ističe kako je u tijeku kampanja HTZ na tržištu Velike 

 

Britanije, te kako će trenutno Britanci tražiti manje turističke lokacije ili "hidden gems” kojih na Jadranskoj obali i otocima itekako ima. 

"Split i Dalmacija te Dubrovnik i dolina rijeke Neretve tradicionalno su omiljene regije BritanACA

 

Ono što mnogi zasigurno žele iskusiti je primjerice posjet Dubrovniku bez uobičajenih gužvi. U svjetlu pandemije i socijalnog distanciranja turisti će tražiti i manje "turističke lokacije” te tzv. „hidden gems", kojih na obali i otocima itekako ima, a na njih valja skrenuti posebnu pozornost komunikacijskim aktivnostima. Poznati specijalizirani putnički časopisi imaju autoritet i težinu, a nacionalne novine većinom imaju sekcije posvećene putovanjima koje služe kao inspiracija čitateljima, uz golemi doseg, posebno online. U današnje vrijeme kada uistinu mnogo vremena provodimo za mobilnim telefonima i laptopima, online komunikacija je ključna, a interaktivni sadržaji poput video oglasa privlače posebnu pozornost"

 

 

 

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) Svjetska turistička organizacija 

Ujedinjenih naroda (UNWTO) udružili su snage kako bi potaknuli oporavak turističkog sektora 

u 38 zemalja, među kojima je i Hrvatska.

Brzo širenje koronavirusa imalo je snažan utjecaj na mnoge sektore svjetske ekonomije, a turizam je jedan od najteže pogođenih sektora. U svjetlu takvih događanja, EBRD i UNWTO složili su se kako će odmah poduzeti mjere kojima bi olakšali oporavak turizma. Podrška je trenutno predviđena za brojne zemlje, uključujući Albaniju, Armeniju, Crnu Goru, Egipat, Gruziju, Grčku, Hrvatsku, Jordan, Libanon, Maroko, Tunis, Tursku i Uzbekistan.

EBRD ulaže aktivnosti u razdoblju 2020./ 21. na pomaganje u suzbijanju ekonomskog utjecaja pandemije koronavirusa, a očekuje se kako će ulaganja doseći i do 21 milijardu eura. Banka će biti usmjerena na sve sektore gospodarstva, uključujući turizam i ugostiteljstvo koji su posebno pogođeni krizom Covid-19.

Prema analizi UNWTO-a, sva svjetska odredišta uvela su ograničenja putovanja kao odgovor na pandemiju koronavirusa. Dok neke destinacije počinju ublažavati mjere, kriza je daleko od kraja, a dosadašnja kriza dovela je do velikog pada međunarodnih dolazaka turista.

Neposredni odgovor osmišljen je duž tri stupa UNWTO-ovog paketa tehničke pomoći za oporavak turizma. To uključuje mjerenje utjecaja koronavirusa, planove oporavka s poticajima za oživljavanje turističkog sektora, protokole za osiguranje povećane sigurnosti, higijenu i sigurnost turista i zaposlenika, marketinške mjere koje mogu povećati potražnju za turizmom, izgradnju kapaciteta za dužnosnike u turizmu i osposobljavanje poduzeća u turističkom sektoru za usvajanje novih protokola. 

Suradnja dvije organizacije proširuje postojeće partnerstvo i nadograđuje se na nedavno usvojenom paketu tehničke pomoći za obnovu turizma Covid-19, koji uključuje tri stupa kroz koja organizacija planira pomoći sektoru: gospodarski oporavak, marketing i promocija i institucionalno jačanje i izgradnja otpornosti.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji
Glas Grada - Tiskana izdanja
Glas Grada 801
GLAS GRADA 800
Glas Grada 799
Glas Grada 798
Glas Grada 797
Glas Grada 196
Glas Grada 795
Glas Grada 794
Glas Grada 793
Glas Grada 792
Glas Grada 791
Glas Grada 790
Glas Grada 789
Glas Grada 788
Glas Grada 787
Glas Grada 786
Glas Grada 785
Glas Grada 784
Glas Grada 783
Glas Grada 782
Glas Grada 781
Glas Grada 780
Glas Grada 779
Glas Grada 778
Glas Grada 777
Glas Grada 776
Glas Grada 775
Glas Grada 774
GLAS GRADA 773
Glas Grada 772
Glas Grada 771
Glas Grada 770
Glas Grada 769
Glas Grada 768
Glas Grada 767
Glas Grada 766
Glas Grada 765
Glas Grada 764
Glas Grada 763
GLAS GRADA 762
Glas Grada 761
Glas Grada 760
Glas Grada 759
Glas Grada 758
Glas Grada 757
Glas Grada 756
Glas Grada 755
Glas Grada 754
Glas Grada 753
Glas Grada 752
Glas Grada 751
GLAS GRADA 750
Glas Grada 749
Glas Grada 748
GLAS GRADA 747
GLAS GRADA 746
GLAS GRADA 745
GLAS GRADA 743/744
GLAS GRADA 742
Glas Grada 741
Glas Grada 740
Glas Grada 739
Glas Grada 738
Glas Grada 737
Glas Grada 736
Glas Grada 735
Glas Grada 734
Glas Grada 733
Glas Grada 732
Glas Grada 731
Glas Grada 730
Glas Grada 729
Glas Grada 728
Glas Grada 727
Glas Grada 726
Glas Grada 725
Glas Grada 724
Glas Grada 723
Glas Grada 722
Glas Grada 721
Glas Grada 720
Glas Grada 718/719
Glas Grada 717
Glas Grada 716
Glas Grada 715
Glas Grada 714
Glas Grada 713
Glas Grada 712
Glas Grada 711
Glas Grada 710
Glas Grada 709
Glas Grada 708
Glas Grada 707
Glas Grada 706
Glas Grada 705
Glas Grada 704
Glas Grada 703
Glas Grada 702
Glas Grada 701
Glas Grada 700
Glas Grada 699
Glas Grada 698
Glas Grada 697
Glas Grada 696
Glas Grada 695
Glas Grada 694
Glas Grada 693
Glas Grada 692
Glas Grada 691
Glas Grada 690
Glas Grada 689
Glas Grada 688
Glas Grada 687
Glas Grada 686
Glas Grada 685
Glas Grada 684
Glas Grada 683
Glas Grada 682
Glas Grada 681
Glas Grada 680
Glas Grada 679
Glas Grada 678
Glas Grada 677.
Glas Grada 676
Glas Grada 675
Glas Grada 674
Glas Grada 673
Glas Grada 672
Glas Grada 671
Glas Grada 670
Glas Grada 669
Glas Grada 668
Glas Grada 666/7
Glas Grada 665
Glas Grada 664
Glas Grada 663
Glas Grada 662
Glas Grada 661
Glas Grada 660
Glas Grada 659
Glas Grada 657
Glas Grada 656
Glas Grada 655
Glas Grada 654
Glas Grada 653
Glas Grada 652
Glas Grada 651
Glas Grada 650
Glas Grada 649
Glas Grada 648
Glas Grada 647
Glas Grada 646
Glas Grada 645
Glas Grada 644
Glas Grada 643
Glas Grada 642
Glas Grada 641
Glas Grada 640
Glas Grada 639
Glas Grada 638
Glas Grada 637
Glas Grada 636
Glas Grada 635
Glas Grada 634
Glas Grada 633
Glas Grada 632
Glas Grada 631
Glas Grada 630
Glas Grada 629
Glas Grada 628
Glas Grada 627
Glas Grada 626
Glas Grada 625
Glas Grada 624
Glas Grada 623
Glas Grada 622
Glas Grada 621
Glas Grada 620
Glas Grada 619
Glas Grada 618
Glas Grada 617
Glas Grada 616
Glas Grada 614 / 615
Glas Grada 613
Glas Grada 612
Glas Grada 611
Glas Grada 610
Glas Grada 609
Glas Grada 608
Glas Grada 607
Glas Grada 606
Glas Grada 605
Glas Grada 604
Glas Grada 603
Glas Grada 602
Glas Grada 601
Glas Grada 600
Glas Grada 599
Glas Grada 598
Glas Grada 597
Glas Grada 596
Glas Grada 595
Glas Grada 594
Glas Grada 593
Glas Grada 592
Glas Grada 591
Glas Grada 590
Glas Grada 589
Glas Grada 588
Glas Grada 587
Glas Grada 586
Glas Grada 585
Glas Grada 584
Glas Grada 583
Glas Grada 582
Glas Grada 581
Glas Grada 580
Glas Grada 579
Glas Grada 578
Glas Grada 577
Glas Grada 576
Glas Grada broj 575
Glas Grada 574
Glas Grada 573
Glas Grada 572
Glas Grada 571
Glas Grada 570
Glas Grada 569
Glas Grada 568
Glas Grada 567
Glas Grada 566
Glas Grada 565
Glas Grada 564
Glas Grada 562-563
Glas Grada 561
Glas Grada 560
Glas Grada 559
Glas Grada 558
Glas Grada 557
Glas Grada 556
Glas Grada 555
Glas Grada 554
Glas Grada 553
Glas Grada novi broj
Glas Grada 551
Glas Grada 550
Glas Grada 549
Glas Grada 548
Glas Grada 547
Glas Grada 546
Glas grada 545
Glas Grada 544
Glas Grada 543
Glas Grada 542
Glas Grada 541
Glas Grada 540
Glas Grada 539
Glas Grada 538
Glas Grada 537
Glas Grada 535 / 536
Glas Grada 534
Glas Grada 533
Glas Grada 532
Glas Grada 531
Glas Grada 530
Glas Grada 529
Glas Grada 528
Glas Grada 527
Glas Grada 526
Glas Grada 525
Glas Grada 524
Glas Grada 523
Glas Grada 522
Glas Grada 521
Glas Grada 520
Glas Grada 519
Glas Grada 518
Glas Grada 517
Glas Grada 516
Glas Grada 515
Glas Grada 514
Glas Grada broj 513
Glas Grada 512
Glas Grada 510/511
Glas Grada 509
Glas Grada 508
Glas Grada 507
Glas Grada 506
Glas Grada 505
Glas Grada 496
Glas Grada 497
Glas Grada 498
Glas Grada 499
Glas Grada 500
Glas Grada 502
Glas Grada 504
Glas Grada broj 503
Nazad Naprijed