FELJTON 334 „IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA“ Razni komunalni zahvati u Dubrovniku krajem 19. i početkom 20. stoljeća (1)
Otvori
galeriju
U prošloj emisiji smo govorili o državnim putevima koji su išli iz Gruža preko Pila pa onda s jedne strane prema Trebinju a u drugom pravcu prema Konavlima i onda prema Kotoru. Međutim, država se malo brinula za te cestovne veze.
1896. g. počeo se graditi put od Gruža prema Lapadu, piše Ivo Perić, a 1900 . g. bio je završen put od Boninova prema Gospi od Milosrđa.
Godine 1898. dogovorena je gradnja puta oko Rijeke Dubrovačke. Bio je to državni put, koji je — prema predračunu — trebao koštati 122000 f. Za njegovu gradnju u 1898. bilo je osigurano 30000, a u 1899. godini — 40000 fiorina. Već potkraj studenog 1898. isticano je da izgradnja tog puta »napreduje vrlo dobro«, tako da će se njim »do koji mjesec« moći voziti i kočijom do Kisićevih mlina. Duljina tog puta iznosila je 10 km. S obzirom na dosta brzo odvijanje njegove izgradnje lokalni je list tada (1898.g.) isticao da bi taj put mogao biti »prije svršen nego li onaj u Posatu«, koji se već dugo nalazio u gradnji »kao i sibirska željeznica, s razlikom da će ona željeznica biti čudo, a put u Posatu ruglo svijeta«.
Čuvanju kulturno-historijskih spomenika
Čuvanju kulturno-historijskih spomenika svoga grada Dubrovčani su uvijek poklanjali doličnu pažnju. I organi vlasti, shvaćajući važnost tih spomenika, određivali su pojedince, istaknutije kulturne ljude, da nadziru čuvanje tog spomeničkog blaga. Tako je npr. 1878. Ivan August Kaznačić, liječnik, publicista i književnik, bio imenovan čuvarom »historičnijeh i umjetničnijeh spomenika«. Ta je dužnost — za dubrovački i kotorski kotar — od 1881. godine bila povjerena Josipu Gelcichu, profesoru dubrovačke Nautičke škole, istaknutom historičaru. Od 1904, i to otada samo za kotar dubrovački, tu dužnost obavljaju profesori dr Josip Posedel i dr Milorad Medini. U međuvremenu je u Dubrovniku bilo od općine ustanovljeno i Povjerenstvo za ures. Njegovi članovi, birani na vrijeme od 2 godine, davali su svoje mišljenje o svim gradnjama unutar grada. Kad se u Dubrovniku prišlo podignućuspomenika Ivanu Gunduliću, to je Povjerenstvo za ures — zajedno s Odborom za podignuće spomenika — odlučilo 1892. da se taj spomenik postavi na Poljani, koja je potom — nakon podignuća tog spomenika (1893.) — prozvana Poljanom Ivana Gundulića. Postojanje i djelovanje Povjerenstva za ures isticano je u lokalnoj štampi s poštovanjem, što svjedoči i ova bilješka: »Kad se gradi ili popravlja koja kuća, Povjerenstvo za ures, po pravu, traži nacrte na pregled i odobrenje. Ovo je pohvalno«. U Povjerenstvo za ures izabrani su npr. 1900. godine: Božo Mičić, Melko Čingrija, Baldo Košić, Frano Bibica ml. i Marko Mitrović. Neki članovi tog Povjerenstva birani su uzastopno i po nekoliko puta. U Povjerenstvo za ures, izabranom 1906, bili su: MelkoČingrija, Božo Mičić, Marko Mitrović, Stjepan Nazor i Mato Šarić. Tri prvonavedena birana su i dotad u to Povjerenstvo već više puta. Pri izboru članova Povjerenstva za ures vodilo se računa da ti članovi budu ugledni ljudi iz raznih profesija, koji imaju smisao za vrednovanje prostora i koji su svojim javnim radom dokazali da rade i žele raditi za dobro grada.
Općinska je uprava, u suradnji s Povjerenstvom za ures, stalno vodila brigu da se ne nagrđuje izgled grada. Ako je netko, u bilo kojoj gradskoj ulici, označavao svoj poslovni prostor bilo natpisnim fenjerom, bilo natpisnom tablom, morao je i za to tražiti dopuštenje. Tako npr. općinska je uprava 8. III 1902. dopustila Niki Balarin i Pavu Zečeviću da mogu na kraju Antuninske ulice postaviti fenjer s natpisom »Hotel Ancora« s tim da se tim fenjerom ne smije »zapremiti Placa« i da se u svako doba može opozvati ova dozvola kad bi se utvrdilo da takav fenjer na tom mjestu »grubo stoji«. (IP)
Darija Reić, predstavnica HTZ-a u Velikoj Britaniji: Britanci će tražiti
manje turističke lokacije ili “hidden gems”
Već par dana se u medijskom prostoru priča kako se između Velike Britanije i određenih europskih destinacija pregovara na tzv “zračnom mostu”, među ostalim i Hrvatske, a ova priča dobila je i dodatni medijski fokus, ali i konkretne službene obrise.
Naime, Priti Patel iz Ministarstva vanjskih poslova za Dailymail izjavila je kako se radi na pregovorima s određenim država, vezano uz uspostavljanje zračnog mosta bez karantene i kako ministarstvo radi "preko noći” kako bi se isti i ostvarili.
Također, ono što je najvažnije postoji velika potražnja, a putničke agencije iz Velike Britanije, su zatrpane potražnjom putovanjima u Europu, kao i za Hrvatskom. Što je uvijek ključno, ako postoji velika potražnja, postoji i interes putničkih agencija i avio prijevoznika.
Kako ističe Patel, plan Ministarstva vanjskih poslova je da Britancima omoguće odlazak na godišnji odmor na najsigurnija odredišta bez karantene u trajanju od 14 dana, a očekuje se da isti stupi na snagu 6. srpnja.
Upravo na temu mogućeg zračnog mosta kao i interesa za Hrvatskom s tržišta Velike Britanije razgovarao sam s direktoricom Predstavništva HTZ-a u Velikoj Britaniji Darijom Reić.
Darija Reić, predstavništvo HTZ-a u Velikoj Britaniji:
Na pitanje kakav je interes za Hrvatskom na britanskom tržištu Reić ističe kako Hrvatska visoko kotira kao sigurna destinacija, i to još od početka pandemije, tako i danas.
"U posljednja dva dana otkako je objavljena vijest o najavi kategorizacije destinacija prema kojima će se moći putovati iz Velike Britanije bez potrebe karantene pri povratku, bilježi se pojačan interes za Hrvatsku, koja visoko kotira kao sigurna destinacija još od početka pandemije. Avio kompanije rade svoje programe u skladu s odlukama i preporukama Vlade te već sada imamo najave letova od početka srpnja prema Puli i Rijeci te od sredine srpnja za Zadar, Split i Dubrovnik. Predstavništvo u Velikoj Britaniji također bilježi visok interes i pojačan broj upita javnosti, pogotovo u proteklom vikendu” ističe Reić.
Što se tiče pregovora o zračnom mostu, oni se vode na državnoj razini, a ured HTZ-a u Londonu kako ističe Reić kontinuirano komunicira kako smo otvoreni za britanske turiste te da je Hrvatska sigurna destinacija, spremna za prijem gostiju.
Sukladno cijeloj zdravstvenoj situaciji, ali i ekonomskoj krizi, pitanje je koliko je ista ostavila traga na financijskoj moći britanskih turista koji su poznati kao gosti s velikom potrošnjom. Prema istraživanju Tomas Ljeto 2017 upravo su turisti iz Velike Britanije odmah iza turista iz USA po najvećoj dnevnoj potrošnji po osobi – 139 eura. A u nazad par godina sigurno je potrošnja još i narasla, zahvaljujući velikom broju mladih britanskih turista koji su posjećivali festivale po Jadranu.
Raić ističe kako su Britanci iznimno paze na vrijednost na novac, te logično, kako i njima smanjen budžet za putovanja, sukladno cijeloj situaciji. "Britanci tradicionalno vole dobiti više za svoj novac, a u svjetlu pandemije i oslabljene ekonomske moći, za očekivati je da će cijena biti jaki motivator u odabiru destinacije"
Ono što je trenutno važno, vode se konkretni pregovori na razini država, a ne samo medijska špekuliranja, te postoji veliki interes za Hrvatsku s tržišta Velike Britanije, te se može očekivati više službenih pozitivnih vijesti u narednim danima oko zračnog mosta između Velike Britanije i Hrvatske.Kako bi se što bolje pozicionirali na tržištu Velike Britaniji, Raić ističe kako je u tijeku kampanja HTZ na tržištu Velike
Britanije, te kako će trenutno Britanci tražiti manje turističke lokacije ili "hidden gems” kojih na Jadranskoj obali i otocima itekako ima.
"Split i Dalmacija te Dubrovnik i dolina rijeke Neretve tradicionalno su omiljene regije BritanACA
Ono što mnogi zasigurno žele iskusiti je primjerice posjet Dubrovniku bez uobičajenih gužvi. U svjetlu pandemije i socijalnog distanciranja turisti će tražiti i manje "turističke lokacije” te tzv. „hidden gems", kojih na obali i otocima itekako ima, a na njih valja skrenuti posebnu pozornost komunikacijskim aktivnostima. Poznati specijalizirani putnički časopisi imaju autoritet i težinu, a nacionalne novine većinom imaju sekcije posvećene putovanjima koje služe kao inspiracija čitateljima, uz golemi doseg, posebno online. U današnje vrijeme kada uistinu mnogo vremena provodimo za mobilnim telefonima i laptopima, online komunikacija je ključna, a interaktivni sadržaji poput video oglasa privlače posebnu pozornost"
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) Svjetska turistička organizacija
Ujedinjenih naroda (UNWTO) udružili su snage kako bi potaknuli oporavak turističkog sektora
u 38 zemalja, među kojima je i Hrvatska.
Brzo širenje koronavirusa imalo je snažan utjecaj na mnoge sektore svjetske ekonomije, a turizam je jedan od najteže pogođenih sektora. U svjetlu takvih događanja, EBRD i UNWTO složili su se kako će odmah poduzeti mjere kojima bi olakšali oporavak turizma. Podrška je trenutno predviđena za brojne zemlje, uključujući Albaniju, Armeniju, Crnu Goru, Egipat, Gruziju, Grčku, Hrvatsku, Jordan, Libanon, Maroko, Tunis, Tursku i Uzbekistan.
EBRD ulaže aktivnosti u razdoblju 2020./ 21. na pomaganje u suzbijanju ekonomskog utjecaja pandemije koronavirusa, a očekuje se kako će ulaganja doseći i do 21 milijardu eura. Banka će biti usmjerena na sve sektore gospodarstva, uključujući turizam i ugostiteljstvo koji su posebno pogođeni krizom Covid-19.
Prema analizi UNWTO-a, sva svjetska odredišta uvela su ograničenja putovanja kao odgovor na pandemiju koronavirusa. Dok neke destinacije počinju ublažavati mjere, kriza je daleko od kraja, a dosadašnja kriza dovela je do velikog pada međunarodnih dolazaka turista.
Neposredni odgovor osmišljen je duž tri stupa UNWTO-ovog paketa tehničke pomoći za oporavak turizma. To uključuje mjerenje utjecaja koronavirusa, planove oporavka s poticajima za oživljavanje turističkog sektora, protokole za osiguranje povećane sigurnosti, higijenu i sigurnost turista i zaposlenika, marketinške mjere koje mogu povećati potražnju za turizmom, izgradnju kapaciteta za dužnosnike u turizmu i osposobljavanje poduzeća u turističkom sektoru za usvajanje novih protokola.
Suradnja dvije organizacije proširuje postojeće partnerstvo i nadograđuje se na nedavno usvojenom paketu tehničke pomoći za obnovu turizma Covid-19, koji uključuje tri stupa kroz koja organizacija planira pomoći sektoru: gospodarski oporavak, marketing i promocija i institucionalno jačanje i izgradnja otpornosti.
