Sveti Leopold Bogdan Mandić, zaštitnik Dubrovačko-neretvanske županije, jedan je od najpoznatijih hrvatskih svetaca, ali i čovjek čiji je život bio pun neobičnih i manje poznatih detalja
Rođen je 1866. godine u Herceg Novom, tada dijelu Austro-Ugarske Monarhije, kao Bogdan Ivan Mandić, u brojnoj obitelji hrvatskih korijena. Kasnije ulazi u kapucinski red i uzima redovničko ime Leopold.
Veći dio života proveo je u talijanskoj Padovi gdje je postao poznat kao ispovjednik kojem su ljudi dolazili iz svih krajeva. Umro je 1942. godine, a svetim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. 1983. godine.
Iako ga mnogi poznaju kao sveca ispovjedaonice, iza njegova života kriju se brojne zanimljivosti koje nisu toliko poznate javnosti.
Bio je vrlo niskog rasta i slabog zdravlja
Leopold Bogdan Mandić bio je visok tek oko 135 centimetara. Cijeli život mučio se sa zdravstvenim problemima – imao je poteškoće s govorom, artritis i bolove u kralježnici. Upravo zbog slabog zdravlja nadređeni su ga često smatrali neprikladnim za propovijedanje, no pokazalo se da upravo u ispovijedanju ima poseban dar.
Gotovo cijeli život proveo je u maloj ispovjedaonici
Dok su drugi redovnici držali propovijedi ili vodili samostane, Leopold je dnevno znao provesti i po 10 do 15 sati ispovijedajući vjernike. Ljudi su govorili da je imao nevjerojatno strpljenje i blag pristup te da nikoga nije osuđivao.
Njegova ispovjedaonica u Padovi danas je jedno od najposjećenijih mjesta u tamošnjem kapucinskom samostanu.
Sanjao je povratak na istočnu obalu Jadrana
Iako je život proveo u Italiji, Leopold nikada nije skrivao koliko je vezan uz rodni kraj i hrvatski narod. Posebno je želio raditi na pomirenju između istočnih i zapadnih kršćana te je sanjao da će jednog dana djelovati na području Dalmacije i Boke kotorske. Taj mu se san nikada nije ostvario.
Predvidio je bombardiranje samostana
Jedna od najpoznatijih priča vezanih uz njega dogodila se tijekom Drugog svjetskog rata. Nekoliko dana prije bombardiranja Padove rekao je subraći da ne diraju njegovu ispovjedaonicu jer će “sve oko nje biti srušeno, ali ona će ostati”. Tijekom bombardiranja samostan je teško stradao, dok je njegova mala ispovjedaonica ostala gotovo netaknuta.
Njegovo tijelo ostalo je sačuvano
Nakon smrti vjernici su počeli masovno dolaziti na njegov grob, a tijekom postupka proglašenja svetim utvrđeno je da je njegovo tijelo ostalo iznimno očuvano. Danas se nalazi u staklenom sarkofagu u Padovi gdje ga godišnje posjećuju tisuće hodočasnika.
Zaštitnik Dubrovačko-neretvanske županije
Dubrovačko-neretvanska županija svetog Leopolda Bogdana Mandića slavi kao svog zaštitnika zbog njegove povezanosti s južnim hrvatskim prostorom i duhovnog značaja koji ima za vjernike ovog kraja. Njegov blagdan obilježava se 12. svibnja.
I danas ga mnogi pamte kao simbol skromnosti, pomirenja i strpljenja – čovjeka koji je najveći trag ostavio upravo tihim razgovorom s ljudima.
.jpg)
.jpg)
.jpg)
3.jpg)
