ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA "Otkačene" izjave iz životnog iskustva (2)
Juhanijev zakon: Kompromis je uvijek skuplji od svakog rješenja kojeg je zamijenio.
Malekov zakon: Svaka jednostavna zamisao bit će izražena na najsloženiji način.
Weinbergova definicija: Stručnjak je osoba koja, izbjegavajući sve male pogreške, odvodi ravno u propast.
Katzov zakon: Ljudi i narodi postupat će razumno tek nakon što su iscrpili sve druge mogućnosti.
Jonesova izreka: Prijatelji dolaze i odlaze, neprijatelji se gomilaju.
Cooperov metazakon: Proizvodnja novih zakona dovodi do proizvodnje novih rupa u zakonu.
Proširenje Murphyjeva zakona: Ako neki slijed događaja može poći naopako, poći će naopako najgorim mogućim redoslijedom. (Čitav niz nesretnih okolnosti i postupaka utjecale su na potonuće „Titanika“! – nap. D.R.).
Zakon razotkrivanja: Ma kako dobro bila skrivena neka mana, izići će na vidjelo u najgorem trenutku.
Grossmanov zakon: Rješenja najsloženijih problema jednostavna su, lako razumljiva i pogrešna.
Runeovo pravilo: Ako ti nije važno gdje si, nisi se izgubio.
Bachmanov poučak o neizbježnosti: Što su već troškovi ostvarenja nekog projekta, manja je mogućnost da ga se napusti, čak i ako se tijekom ostvarenja uvidi da ne služi ničemu.
Prvo pravilo o podređenosti nadređenih: Ne daj nadređenima do znanja da si bolji od njih.
Knaggov zakon: Što je projekt grandiozniji, veća je mogućnost totalne propasti.
Drugi zakon laboratorija: Kad ne znaš što radiš, radi to s maksimalnom preciznošću.
Osmo Finagleovo pravilo: Najbitniji je timski rad. Daje ti mogućnost da krivnju svališ na nekoga drugoga.
Peti zakon nepouzdanosti: Griješiti je ljudski, ali da se stvarno sve zabrlja potrebno je računalo.
Liebermanov zakon: Svi lažu; ali nije važno, ionako nitko ne sluša.
Watergatevo načelo: O korupciji vlade, govori se uvijek u prošlom vremenu.
Drazenov zakon o imovini: Brzina kojom se može spiskati neka imovina upravno je razmjerna trudu i vremenu uloženom da se stekne.
Goodov zakon: Ako imaš problem koji treba rješavati putem birokracije, bolje ti je promjeniti problem.
Burkeovo pravilo: Nikad nemoj stvarati problem kojem ne znaš rješenje.
Matzova stroga opomena: Oprez s liječnikom koji ima lijek za sve!
Barachovo pravilo. Alkoholičar je netko tko pije više od svog liječnika.
Prvi zakon putovanja: Uvijek treba duže da nekamo stigneš nego da se vratiš natrag.
Thomsov zakon o braćnoj sreći: Dužina braka obrnuto je razmjerna novcu potrošenom na vjenčanje.
Watsonov zakon: Pouzdanost nekog mehanizma obrnuto je razmjerna broju i važnosti ljudi koji bdiju nad njim.
Jacobov zakon: Griješiti je ljudski; svaliti krivnju na drugog još je ljudskije.
Ruckertov zakon: Nema tako malog problema da se ne bi mogao pretvoriti u diva.
Courtoisovo pravilo: Kad bi ljudi više slušali, manje bi govorili.
Waltonov zakon o politici: Idiot i njegov novac bit će istog časa izabrani.
Mayneov zakon: Nitko ne zapaža velike pogreške.
Teorija razvoja nekog projekta: 1. Entuzijazam, 2. Razočaranje, 3. Panika, 4. Potraga za krivcem, 5. Kažnjavanje nevinog, 6. Slava i čast nesudionicima.
Felsonov zakon: Ukrasti ideje jednoj osobi je plagiranje, ukrasti ih od više njih je istraživanje.
Drugi Brintallov zakon: Ako ti daju dva proturječna naloga, poslušaj oba.
Shapirov zakon o priznanju: Tko radi manje dobit će više komplimenata.
Scottov zakon: Nikad ne prolazi hodnikom nekog ureda bez komada papira u ruci.
Pintov zakon: Učini nekome uslugu i to će ti postati posao.
Stitzerovo načelo o godišnjem odmoru: Kad pakirate kovčeg za godišnji odmor količinu odjeće prepolovite, a novca udvostručite.
Zakon Nonna Charnocka: Nikad nećeš naučiti pošteno psovati dok ne naučiš voziti.
Reynoldov zakon o vjetru: Brzina vjetra upravno je razmjerna cijeni frizure.
Grelbov memento: Osamdeset posto ljudi smatra sebe natprosjećnim vozačem.
Aksiom jednog isusovca: Čovjek se umori od dobrog, traži bolje, nađe loše, i zadovolji se njime iz straha od goreg.
Sedmi (i slabo poznat) Newtonov zakona: Bolje je imati pticu u ruci nego iznad glave.
U knjigama Arthura Blocha navedeni su zakoni, dopune zakona (njihove varijante), filozofski zaključci, konstante, postulati, pravila, aksiomi, komentari, teoremi, napomene, zapažanja, teorije, maksime, definicije i ostali rjeđe korišteni izrazi. Sve su to pojmovi koji su upotrebljeni u svezi sakupljenih izjava mnogih osoba na osnovu njihovog osobnogsaznanja (razmišljanja, zaključaka, iskustava) i drugih okolnosti, na različitim područjima djelovanja ili kontakata s drugim ljudima.
Za kraj ostavio sam jednu svevremensku izjavu. Svako prepoznavanje sa našom stvarnošu je slučajna. Chirchilov komentar o čovjeku: Čovjek se tu i tamo spotakne o istinu, ali će se u većini slučajeva podići i nastaviti dalje svojim putem.
Sa navedenim izborom izjava, a mnoge su oštroumne, pronicljive i duhovite, možda sam zainteresirao čitatelje da pročitaju i ostale „otkačene“ izjave iz zbirki „Murphyjevi zakoni“.