ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA "Otkačene" izjave iz životnog iskustva
Zagrebačka nakladnička kuća „Izvori“ tijekom 1997. godine objavile je tri zbirke pod zajedničkim naslovom: „Murphyjev zakon“. Radi se o stvarnoj osobi čije je ime postalo sinonim za sve izjave osoba koje se navode uzbirkama. Arthur Bloch (1948) američki pisac autor ukupno pet knjiga „Murphyjev zakon“ donosi pregršt zanimljivih, duhovitih, satiričnih i životnih iskustava pretočene kroz„otkačene“ izjave i druge jezične pojmove mnogih poznatih osoba o različitim temama. Prva knjiga ima podnaslov: „O razlozima zašto stvari idu naopako“; druga knjiga: „Novi razlozi zašto stvari idu naopako“, a podnaslov treće knjige naslovljen je: „Dodatni najgori razlozi zašto svijet ipak ide naprijed“.
U uvodu, Arthur Bloch navodi dio pisma koje je dobio od Georga E. Nicholsa (...): „Zakon je dobio ime po kapetanu Edu Murphyju, razvojnom inženjeru iz Wright Field Aircraft laboratorija. Frustracije zbog remenskog prijenosnika koji nije funkcionirao jer je došlo do pogreške pri spajanju mosnih mjerača napona, potakle su ga (E. Murphyja) primjetiti: Postoji li bilo kakav način da se uradi krivo, on će to uraditi krivo“, misleći pri tome na tehničara koji je spojio mostove u laboratoriju. Tu sam izjavu i njezine varijacije nazvao Muphyjevim zakonom. (...) U samo nekoliko sljedećih mjeseci pozivanje na taj zakon u reklamama raznih proizvođača besprimjerno se proširilo – i Murphyjev zakon se osamostalio i krenuo svojim putem (i doživio svjetsku popularnost – kom. D.R.).
Danas je opće prihvaćeno, kad nešto pođe krivo da će se nazvati Murphyjevim zakonom. Navodim iz triju knjiga (zbirki) najzanimljivije „otkačene“ zakone koje imaju i svoje nadopune, koje su također zanimljive, ali nisam ih citirao zbog preopširnosti teksta.
Murphyjev zakon: Ako nešto može poći naopako, poći će naopako.
Murphyjeva filozofija: Smiješi se... sutra će biti gore.
Bolingov postulat: Osjećaš li se dobro, ne budi zabrinut. Proći će te.
Drugi Chisholmov zakon: Kad sve ide dobro, nešto će poći naopako.
Drugi Scottov zakon: Kad se ustanovi i ispravi neka pogreška, ustanovit će se da je prije išlo bolje.
Četvrti Finagleov zakon: Kad se jednom nešto zabrlja, svako nastojanje u smjeru popravljanja stanja neće dovesti ni do čega drugog već do pogoršanja.
Rudinov zakon: U kriznim situacijama, koje ljude tjeraju na izbor između raznih načina ponašanja, većina će izabrati najgori mogući.
Bookerov zakon: Gram primjene vrijedi više od tone maštarija.
Zakon o zagubljenim stvarima: Jedini način kako pronaći zagubljenu stvar je kupiti novu.
Boobov zakon: Tražena stvar će se uvijek naći na posljednjem od svih mjesta na kojem tražiš.
Zakon o selektivnoj gravitaciji: Predmet će padati uvijek na način da prouzroči najveću moguću štetu.
Loweryjev zakon: Ako zapne, upotrijebi silu. Ako se razbije, ionako se moralo zamijeniti.
Prvi Johnsonov zakon: Ako se neka mehanička naprava pokvari, odabrat će za to najgori mogući trenutak.
Schmidtov zakon: Petljaš li nešto dovoljno dugo s nekim uređajem, uništiti ćeš ga.
Cahnov aksiom: Kad je sve što pokušaš bezuspješno, pročitaj upute.
Youngov zakon: Do svih velikih otkrića došlo se zabunom.
Zakon o umnom radu: Kad se udubiš u traženje rješenja nekog problema, uvijek je ugodno znati odgovor.
Peterova opažanje: Prevelika sposobnost gora je od nesposobnosti.
Peterovo predviđanje: Provedi dovoljno vremena u provjeravanju potrebe, i potreba će nestati.
Godinov zakon: Nesposobnost je toliko svestranija koliko je viši položaj u hijerarhiji.
Freemanovo pravilo: Okolnosti mogu nagnati svestranog nesposobnjakovića da u nekom uskom području rada postane sposoban.
Četvrti Parkinsonov zakon: Broj ljudi u svakoj radnoj skupini sklon je porastu, neovisno o radu što ga treba obaviti.
Peti Parkinsonov zakon: Ako samo postoji način da se neka važna odluka odgodi, dobra će ga birokracija, javna ili tvrtkina, pronaći.
Cornevelleov zakon: Vlast je sklona dodjeljivati zadaće najmanje sposobnima za njihovo izvršenje.
Bunuelov zakon: Previše raditi na bilo čemu uvijek je štetno: čak i kad je učinak djelotvoran.
Aksiom vojske: Svaka naredba koja se može krivo razumjeti, krivo će se razumjeti.
Jonesov zakon: Onaj tko se smije kad stvari pođu naopako, dosjetio se na koga se može svaliti krivnja.
Zakon beznačajnosti: Vrijeme utrošeno na svakoj točki dnevnog reda uvijek je obrnuto razmjerno količini novca o kojem točka govori.
Hendricksonov zakon: Zahtijeva li neki problem brojne sastanke, na kraju će sastanci postati važniji od problema.
Trumanov zakon: Ne možeš li ih uvjeriti, zbuni ih.
Pattonov zakon: Bolje dobar plan danas nego savršen plan sutra.
Greshamov zakon: Beznačajna pitanja rješavaju se odmah, ona doista važna nikad.
Keopsov zakon: Nikad se ništa ne sagadi na vrijeme i o planiranom trošku.
Paulgov zakon: Nije važno koliko nešto košta, već koliki je popust.
