MALI OGLASI
04.09.2020 | Damir Račić

OBRAZOVANJE Opisne ocjene prije 90-ak godina

Autor: Libero Portal
Foto: Pixabay
Opisne ocjene prije 90-ak godina
Ovo je samo kratki prikaz ili podsjećanje na školsku ustanovu koje su vodile časne sestre Milosrdnice u Pilama

​Koje su sve nevolje imali hrvatski učenici osmogodišnjih i srednjih škola, a također i studenti tijekom 2020. godine nije potrebno posebno napominjati. Ni roditeljima školske djece, učiteljima, profesorima nije bilo lako. Posljedice štrajka i coronavirusa možda će u skorijoj budućnosti doći do većeg ili manjeg izražaja. Pri tome mislim na dio nastavnog gradivakoje je bilo u programu za pojedine razrede koje nije uopćeobrađeno. Mnoga pitanja u svezi koronavirusa i održavanja nove školske i akademske godine „još vise u zraku“, te će Ministarstvo prosvjete imati još teških izazova. Kako je poznato, u svjedožbama i indeksima brojčane ocjene su uobičajno mjerilo znanja i ocjenjivanja. Dok se ne izmislimožda bolji, pravičniji ili precizniji način ocjenjivanja učenika/studenata brojčane ocjene će i dalje biti u uporabi i njima će se mjeriti nečiji (ne)uspjeh. Smatram da posebno nadarenim učenicima/studentima treba posvetiti veću pažnju i omogućiti im da svoj talent još više razviju. (Pretpostavljam da se još radi na otkrivanju lažnih svjedožbi i diploma?! Prepisivanjem tuđih diplomskih ili magistarskih radova također nije nepoznato u našoj stvarnosti. To je jedna od kompromitirajućih karakteristika mlade demokratske države.)

​Poznato mi je da je moja majka pohađala pučku školu časnih sestara Milosrdnica u Pilama. Nedavno sam odlučio da prelistam školske dnevnike koji se čuvaju u DAD-a. Pronašao sam ime svoje majke i njeno djevojačko prezime. Pročitaosam i mnoga druga poznata prezimena Dubrovkinja/čana koji su pohađali školu kod dumana. Čitateljima „GG“ predstaviti ću jednu tablicu koja se je koristila u ocjenjivanju učenica i učenika koji su pohađali „Privatnu s pravom javnosti pučku školu sestara Milosrdnica u Dubrovniku“. Naziv škole se je nekoliko puta mjenjao pa je kasnije tijekom sredine 30-ih godina XX. stoljeća bila „Privatna građanska i osnovna škola s pravom javnosti Službenica milosrđa Dubrovnik“.

                                                       LJESTVICA USPJEHA

Broj. ocj:      Ponašanje:         Marljivost:          Napredak:               Spoljašnost (pism. radnja):

     1           neprimjereno             slaba             nedovoljan                        zapuštena

     2       manje primjereno      nestalna         jedva dovoljan                    neprijatna 

     3              primjereno           dovoljna            dovoljan                      manje prijatna

     4                povoljno             povoljna              dobar                             prijatna

     5                pohvalno            postojana          veoma dobar                veoma prijatna 

​Razredni katalog 1929/30. imao je dvije kolone: pohađanje i napredak. U prvoj su se upisivali opravdani i neopravdani izostanci, a u drugoj koloni nalazio se popisškolskih predmeta i odgovarajuća brojčana i opisna ocjena. To su bili: 1) Ponašanje; 2) Marljivost; 3) Nauka vjere; 4) Čitanje, 5) Pisanje; 6) Nastavni jezik; 7) Računstvo; 8) Prirodopis i fizika; 9) Gospodarstvo; 10) Crtanje; 11) Pjevanje; 12) Gimnastika; 13) Ženske ručne radnje; 14) Drugi jezik; 15) Spoljašnost pismenih radnja. Nisam pronašao klasičan „raspored sati“ pa je nepoznato koliko su tjedno učenici imali pojedinih predmeta. Naziv predmeta se je mjenjao s upisom u viši razred. Za školsku godinu 1931/32. navode se sljedeći nastavni predmeti: 1) Nauka o vjeri sa moralnim poukama; 2) Narodni (materinski) jezik; 3) Narodna povijest; 4) Zemljopis; 5) Račun sa osnovama geometrije; 6) Poznavanje prirode; 7)Praktičnost privredna znanja i umjenja (umijeća, primjena?): 8) Higijena; 9) Domaćinstvo; 10. Ručni rad; 11) Crtanje, 12) Lijepo pisanje; 13) Pjevanje; 14) Tjelesna vježba.

​Bilo bi zanimljivo imati saznanje o sadržajima nekih udžbenika, ako su kojim slučajem ostali sačuvani od 20-ih do 1943/44 godine XX. stoljeća barem za neke školske predmete iz navedenog razdoblja.

​Ovo je samo kratki prikaz ili podsjećanje na  školsku ustanovu koje su vodile časne sestre Milosrdnice u Pilama. Njihov rad svakako je veliki doprinost obrazovanju dubrovačke djece, pa bi trebalo više istražiti i predstaviti dubrovačkoj javnosti. (Prof. Ivo Perić objavio je rad: „Dubrovačko školstvo od pada Republike do 1918. godine“ i još neke radove s područja dubrovačkog školstva.)

​Poznato je kakvo su (ne)znanje pokazali hrvatski maturanti na državnom ispitu prošle godine iz hrvatskog jezika i matematike. Iz toga ne treba ništa zaključivati, jer sljedi popis znamenitih osoba koji tijekom pučkog školovanja nisu pokazivali veliki interes za školu, ali su naknadno pokazali svoj talent i danas su među najpoznatijim ljudima svijeta.

​DESET GENIJA KOJI SU BILI OČAJNO LOŠI ĐACI

​Jedan hrvatski časopis tijekom 80-tih godina XX. stoljeća objavio je popis poznatih osoba koji se nisu isticali naročitom pameću dok su išli u školu. Mnoge anegdote o slavnim ljudima zaista su istinite. Njihova genijalnost nije se očitovala u djetinjstvu pa su tako poznati ljudi zakazali na njihovim prvim koracima u dodiru sa znanjem. Loš đak ne mora biti genije, ali su mnogi geniji bili loši đaci.​

WINSTON CHURCHILL (1874 – 1965), britanski državnik. Čovjek koji će u najodsudnijem razdoblju voditi naciju do pobjede nad nacističkom Njemačkom i militarističkim Japanom, jedan od najvećih državnika koje je dala Engleska, ostavljao je kao dječak tako „tup“ dojam da se njegov otac, koji je također bio neko vrijeme predsjednik vlade, pitao hoće li mu sin biti u stanju da se izdržava vlastitim radom kad jednom ostane sam ili će morati biti poslan u koju od kolonija da se tamo snalazi kako zna. Po temperamentu superaktivno dijete, Winston  Churchill se oduševljavao poviješću i književnošću, ali naprosto nije htio učiti latinski i grčki, a matematiku jednostavno nije „kapirao“. U Harrowu, gimnaziji-konviktu za djecu aristokratskih i imućnih obitelji, bio je na dnu liste najgorih đaka. Nekako se ipak provukao (na jedvite jade), a onda ga je otac pokušao upisati u vojnu akademiju u Sandhurstu, ali je dvije godine za redom pao na prijemnom ispitu. Nakon što su ga dobro istukli(!), uzeli su mu roditelji privatnog instruktora i na trećem se prijavnom ispitu provukao. Churchill nikad poslije toga nije imao nikakvih poteškoća s učenjem, ali ga je otac prezirao do kraja života. 

CHARLES DARWIN (1809 – 1882), engleski prirodoslovac. Mladi Darwin bio je tako očajan đak da mu je otac jednom rekao. „Ti ne pokazuješ smisla ni za što osim za pucanje, dresiranje pasa i lov na štakore. Siguran sam da ćeš kad odrasteš biti sramota ove naše poštene obitelji.“ Darwin je ipak nekako dogurao do sveučilišta i pokušao se upisati na studij medicine na Sveučilištu u Edingurgu, ali je pao na prijemnom ispitu. Kasnije se nekako uspio upisati na fakultet prirodnih nauka u Cambridgeu, ali je bio jako loš student, iako se oduševljavao prirodoznanstvom radu. Godine 1831. omogućeno mu je da se pridruži ekspediciji broda „Beagle“(znači mali lovački pas, a preneseno uhoda, špijun – nap. D.R.) Bila je to jedna od najvećih ekspedicija u povijesti nauke, jer će na tom putovanju Darwina, njegova opažanja dovesti do njegove epohalne teorije evolucije.

THOMAS A. EDISON (1847 – 1931), američki pronalazač. Edison je bio silno radoznao dječak, ali to nije impresioniralo nikog osim njegove strpljive i zaljubljene majke. Njegov prvi učitelj smatrao ga je „šašavim“ i „priglupim“, otac ga je zvao „moj tupavko“, a kasnije mu je razrednik govorio: „Od tebe, Thomas, neće nikad nešto postati!“ Koliko god nije učio, Edison je čitao sve što bi mu palo u ruke, a uskoro je otkrio da ima pronalazački dar. U toku života patentirao je oko 1000 svojih pronalazaka – među kojima su neki bili epohalni.

PAUL EHRLICH (1854 – 1915), njemački bakteriolog. Ehrlich je bio gotovo uvijek najlošiji đak u razredu, a ispite je tako mrzio da je gotovo na svakom padao. Jedino što ga je zanimalo bili su eksperimenti pod mikroskopom i za to je pokazao takav smisao da je bio demonstrator u svojoj školi. Na kraju je Ehrilch izvršio epohalna otkrića na polju kemoterapije (otkrio je prvi lijek protiv sifilisa), što mu je 1908. donijelo Nobelovu nagradu za medicinu.

ALBERT EINSTEIN (1879 – 1955), njemački fizičar. Einsteinovi roditelji bili su unatoč roditeljskoj ljubavi, sigurni da im je sin duševno zaostao, između ostalog zato što je tečno progovorio tek kad je imao 9 godina, a da bi odgovorio na neko makar jednostavno pitanje, trebalo mu je i po nekoliko minuta. U gimnaziji je bio tako loš đak (jedino mu je „išla“ matematika) da ga je jednom pozvao razrednik i rekao mu: „Einstein, vi nećete nikada ništa postići. Za vas bi bilo najpametnije da se ispišete iz škole i nađete sebi kakvo lakše zanimanje.“ Kad se nakon mature pokušao upisati na Visoku tehničku školu (tehnički fakultet) Sveučilišta u Zurichu, pao je na prijemnom ispitu i morao je godinu dana „pauzirati“. Kao student bio je tako prosječan da je nakon diplome jedva dobio mjesto – kao „sitna riba“ u uredu za patente. I tamo su ga smatrali „tupim“, a on je za to vrijeme dolazio do prvih ideja o teoriji relativiteta.

HINRICH HEINE (1797 – 1856), njemački pjesnik. Iako mu je majka savjetovala 

da„mnogo uči i da pazi što radi“, jer ga tada „nitko neće smatrati budalom“, mladi Heine bio je jedan od najgorih đaka u svojoj gimnaziji, a naročito su mu slabo išli jezici. Iz njemačke gramatike imao je gotovo neprestano drugi red, njegovi su slobodni sastavci bili ocjenjivani kao loši, a kao da nije nikako mogao shvatiti tajne deklinacije i konjugacije francuskog, latinskog i grčkog jezika.

ISAAC NEWTON (1642 – 1727), engleski fizičar. Čovjek kojega mnogi smatraju najvećim i najgenijalnijim učenjakom svih vremena, bio je bijedan đak. U prvom redu bio je silno lijen za učenje (pogotovo za bubanje koje se tada tražilo od đaka) i jedino za što je imao smisla bilo je rastavljanje i sastavljanje mehaničkih uređaja. Obitelj je bila očajna zbog njegove totalne besperspektivnosti i napokon ga je ispisala iz škole. Kasnije je ipak nastavio školovanje – ali samo zahvaljujući tome što je pokazao potpunu nesposobnost u upravljanju obiteljskom farmom. U školu su ga primili samo zato što je njegova obitelj pristala da bude ponovo upisan u prvi razred – iako je imao gotovo 16 godina. Možda ga je taj šok prodrmao iz duhovne letargije u kojoj je do tog trenutaka živio.

PABLO PICASSO (1881 – 1973), španjolski slikar. Picasso najveći slikar XX. stoljeća i jedan od najvećih slikara u povijesti, a svakako jedan od najutjecajnijih, bio je u školi potpuno loš đak, imao je druge redove iz gotovo svih predmeta osim crtanja. To je bilo zbog toga što već kao dječak nije htio raditi ništa osim crtati i slikati. Kad ga je otac napokon ispisao iz škole (Picasso je tada imao 10 godina!), on jedva da je znao čitati i pisati. Nakon toga otac mu je našao plaćenog instruktora da mu daje satove – u nadi da će mu sin privatno polagati pojedine razrede. Međutim, o tome nije moglo biti govora (što se tiče Picassa): on je i dalje samo crtao. Kasnije se ipak uspio  upisati na akademiju likovnih umjetnosti sjajno položivši prijemni ispit, ali je kao student propao, jer mu je akademija bila „dosadna“. Tako je zapravo Picasso bio samouki slikar.

VOJVODA OD WELLINGTONA (1769 – 1852), britanski vojskovođa i državnik. Arthur Wellesley, koji će jednom postati pobjednik nad Napoleonom i dobiti titulu vojvode od Wellingtona, bio je najlošiji đak u gimnaziji-konviktu Eton. Majka ga je odatle zato ispisala i dala nekom odvjetniku da „nauči odvjetnički zanat“. Međutim, ni poslije godinu dana on nije znao sastaviti ni najjednostavniju tužbu. Jedino čime se bavio bilo je guslanje. Shvativši da joj sin „nije ni za što“, majka ga je upisala u vojnu akademiju, rekavši mu: „Valjda nisi tako glup da ne bio mogao postati oficir? U svakom slučaju nisi ni za što nego da poslužiš kao topovsko meso!“ Čini se da je to mladog Wellesleya tako prodrmalo da je završio vojnu akademiju kao jedan od najboljih kadeta.

EMILE ZOLA (1840 – 1902), francuski pisac. Zola je, doduše, položio pismeni prijemni ispit na Sorbonni iz prirodnih nauka i matematike, ali je pao na usmenom ispitu iz francuskog jezika i književnosti. Nije znao analizirati čak ni jednu sasvim jednostavnu La Fontaineovu basnu i svojim je neznanjem izazvao pravu sablazan. Pokušaj da se upiše na Sveučilište u Marseilleu završio je još većim debaklom: Zola je dobio „jedinicu“ iz slobodnog sastava na ispitu francuske književnosti. Komisija je njegov sastavak proglasila „gotovo nepismenim“ pa se poslije toga naprosto nije usudio izaći na usmeni ispit. Tako nije nikad završio nikakvu školu osim gimnazije, a i tu je bio loš đak. Kasnije je jednom rekao svom prijatelju slikaru Cezanneu: „Paul, ja sam potpuna neznalica!“ To ga ipak nije spriječilo da postane jedan od najvećih francuskih pisaca. 

„Nitko ne može znati sve (izuzev naših političara koji se u sve „razumiju“ – kom. D.R.), a sramotno je i štetno pretvarati se da znaš nešto što ne znaš.“ – Tolstoj.    

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji
Glas Grada - Tiskana izdanja
Glas Grada 808
Glas Grada 807
Glas Grada 806
Glas Grada 805
Glas Grada 804
Glas Grada 803
Glas Grada 802
Glas Grada 801
GLAS GRADA 800
Glas Grada 799
Glas Grada 798
Glas Grada 797
Glas Grada 196
Glas Grada 795
Glas Grada 794
Glas Grada 793
Glas Grada 792
Glas Grada 791
Glas Grada 790
Glas Grada 789
Glas Grada 788
Glas Grada 787
Glas Grada 786
Glas Grada 785
Glas Grada 784
Glas Grada 783
Glas Grada 782
Glas Grada 781
Glas Grada 780
Glas Grada 779
Glas Grada 778
Glas Grada 777
Glas Grada 776
Glas Grada 775
Glas Grada 774
GLAS GRADA 773
Glas Grada 772
Glas Grada 771
Glas Grada 770
Glas Grada 769
Glas Grada 768
Glas Grada 767
Glas Grada 766
Glas Grada 765
Glas Grada 764
Glas Grada 763
GLAS GRADA 762
Glas Grada 761
Glas Grada 760
Glas Grada 759
Glas Grada 758
Glas Grada 757
Glas Grada 756
Glas Grada 755
Glas Grada 754
Glas Grada 753
Glas Grada 752
Glas Grada 751
GLAS GRADA 750
Glas Grada 749
Glas Grada 748
GLAS GRADA 747
GLAS GRADA 746
GLAS GRADA 745
GLAS GRADA 743/744
GLAS GRADA 742
Glas Grada 741
Glas Grada 740
Glas Grada 739
Glas Grada 738
Glas Grada 737
Glas Grada 736
Glas Grada 735
Glas Grada 734
Glas Grada 733
Glas Grada 732
Glas Grada 731
Glas Grada 730
Glas Grada 729
Glas Grada 728
Glas Grada 727
Glas Grada 726
Glas Grada 725
Glas Grada 724
Glas Grada 723
Glas Grada 722
Glas Grada 721
Glas Grada 720
Glas Grada 718/719
Glas Grada 717
Glas Grada 716
Glas Grada 715
Glas Grada 714
Glas Grada 713
Glas Grada 712
Glas Grada 711
Glas Grada 710
Glas Grada 709
Glas Grada 708
Glas Grada 707
Glas Grada 706
Glas Grada 705
Glas Grada 704
Glas Grada 703
Glas Grada 702
Glas Grada 701
Glas Grada 700
Glas Grada 699
Glas Grada 698
Glas Grada 697
Glas Grada 696
Glas Grada 695
Glas Grada 694
Glas Grada 693
Glas Grada 692
Glas Grada 691
Glas Grada 690
Glas Grada 689
Glas Grada 688
Glas Grada 687
Glas Grada 686
Glas Grada 685
Glas Grada 684
Glas Grada 683
Glas Grada 682
Glas Grada 681
Glas Grada 680
Glas Grada 679
Glas Grada 678
Glas Grada 677.
Glas Grada 676
Glas Grada 675
Glas Grada 674
Glas Grada 673
Glas Grada 672
Glas Grada 671
Glas Grada 670
Glas Grada 669
Glas Grada 668
Glas Grada 666/7
Glas Grada 665
Glas Grada 664
Glas Grada 663
Glas Grada 662
Glas Grada 661
Glas Grada 660
Glas Grada 659
Glas Grada 657
Glas Grada 656
Glas Grada 655
Glas Grada 654
Glas Grada 653
Glas Grada 652
Glas Grada 651
Glas Grada 650
Glas Grada 649
Glas Grada 648
Glas Grada 647
Glas Grada 646
Glas Grada 645
Glas Grada 644
Glas Grada 643
Glas Grada 642
Glas Grada 641
Glas Grada 640
Glas Grada 639
Glas Grada 638
Glas Grada 637
Glas Grada 636
Glas Grada 635
Glas Grada 634
Glas Grada 633
Glas Grada 632
Glas Grada 631
Glas Grada 630
Glas Grada 629
Glas Grada 628
Glas Grada 627
Glas Grada 626
Glas Grada 625
Glas Grada 624
Glas Grada 623
Glas Grada 622
Glas Grada 621
Glas Grada 620
Glas Grada 619
Glas Grada 618
Glas Grada 617
Glas Grada 616
Glas Grada 614 / 615
Glas Grada 613
Glas Grada 612
Glas Grada 611
Glas Grada 610
Glas Grada 609
Glas Grada 608
Glas Grada 607
Glas Grada 606
Glas Grada 605
Glas Grada 604
Glas Grada 603
Glas Grada 602
Glas Grada 601
Glas Grada 600
Glas Grada 599
Glas Grada 598
Glas Grada 597
Glas Grada 596
Glas Grada 595
Glas Grada 594
Glas Grada 593
Glas Grada 592
Glas Grada 591
Glas Grada 590
Glas Grada 589
Glas Grada 588
Glas Grada 587
Glas Grada 586
Glas Grada 585
Glas Grada 584
Glas Grada 583
Glas Grada 582
Glas Grada 581
Glas Grada 580
Glas Grada 579
Glas Grada 578
Glas Grada 577
Glas Grada 576
Glas Grada broj 575
Glas Grada 574
Glas Grada 573
Glas Grada 572
Glas Grada 571
Glas Grada 570
Glas Grada 569
Glas Grada 568
Glas Grada 567
Glas Grada 566
Glas Grada 565
Glas Grada 564
Glas Grada 562-563
Glas Grada 561
Glas Grada 560
Glas Grada 559
Glas Grada 558
Glas Grada 557
Glas Grada 556
Glas Grada 555
Glas Grada 554
Glas Grada 553
Glas Grada novi broj
Glas Grada 551
Glas Grada 550
Glas Grada 549
Glas Grada 548
Glas Grada 547
Glas Grada 546
Glas grada 545
Glas Grada 544
Glas Grada 543
Glas Grada 542
Glas Grada 541
Glas Grada 540
Glas Grada 539
Glas Grada 538
Glas Grada 537
Glas Grada 535 / 536
Glas Grada 534
Glas Grada 533
Glas Grada 532
Glas Grada 531
Glas Grada 530
Glas Grada 529
Glas Grada 528
Glas Grada 527
Glas Grada 526
Glas Grada 525
Glas Grada 524
Glas Grada 523
Glas Grada 522
Glas Grada 521
Glas Grada 520
Glas Grada 519
Glas Grada 518
Glas Grada 517
Glas Grada 516
Glas Grada 515
Glas Grada 514
Glas Grada broj 513
Glas Grada 512
Glas Grada 510/511
Glas Grada 509
Glas Grada 508
Glas Grada 507
Glas Grada 506
Glas Grada 505
Glas Grada 496
Glas Grada 497
Glas Grada 498
Glas Grada 499
Glas Grada 500
Glas Grada 502
Glas Grada 504
Glas Grada broj 503
Nazad Naprijed