KAKO JE NASTAO DOLAR? Američki dolar
Osnovni ili uobičajni simboli svake države su zastava, grb (rijetke države nemaju grb), državna himna i najčešće nacionalno sredstvo plaćanja, tj. novac. Pomalo nas političari pripremaju da ćemo kroz koju godinu izgubiti jedan od nacionalnih simbola, a to je novac – kunu! Kakve će sve posljedice imati uvođenje Eura teško je predvidjeti. Iz dosadašnjeg iskustva u europskim državama koje su uvele Euro troškovi života poskupjeli su.
Do pojave Eura uglavnom su se različiti gospodarski (tržišni) pojmovi izražavali u dolarskoj vrijednosti, a vrijednost svih svjetskih valuta u odnosu prema dolaru. Kako je nastao dolar slijedi kratki povijesni prikaz.
Kao prvo sredstvo za plaćanje kod kolonista „Novog svijeta“ su bila riža, duhan, žito, indigo i indijanski „novac“,nanizane probušene školjke, ali također i engleski, francuski i španjolski zlatnici i srebrnjaci. Španjolski kovani novac srebrenjak godinama je služio kao „neslužbena“ valuta. Međutim, njegova razmjena bila je veoma nepraktična. Naime, da bi se moga razmjeniti morao je doslovno biti razbijen na osam komadića. Godine 1690. Massauchussetts Bay Colony bila je prva kolonija koja je izdala papirnati novac. U vrijeme rata za nezavisnost kako bi uspio financirati vojsku na čelu s generalom g. Washingtonom, Kontinental Kongres odobrava neograničeno izdavanje papirnatih novčanica, poznatih kao „Continentais“. Budući da su bile bez pokrića ubrzo su postale bezvrijedne.
Po potpisivanju Deklaracije o neovisnosti riječi „Sjedinjene Države“ po prvi put su se pojavile na papirnatom novcu. Kako bi potvrdio dodatnu podršku, jer su ljudi bili sumnjičavi na osnovu iskustva s „Continentaisom“, za nastavak financiranja rata Kontinentalni Kongres 1781. godine osnovao je u Philadelphiji „Bank od North America“ prvu komercijalnu banku, a četiri godine kasnije A. Hamilton uveo je dolar kao nacionalnu valutu koja je zamijenila one iz pojedinih kolonija. Prema američkom ustavu iz 1792. godine dolar je jednoglasno izabran. Dolar je bio kovan od srebra sve do 1873 godine.
Poslije rata za američku neovisnost (1775-1783) 13 engleskih kolonija na američkom tlu željelo se je odvojiti od matične zemlje. Godine 1785. prvi ministar financija u novojvladi bio je Alexander Hamilton koji je kao plaćanje, obračun i razmjenu predložio dolar.
Dolar kakav poznajemo danas izdaje se u novčanicama do 100 dolara. Sve veće vrijednosti su 1969. godine ukinute. Dimenzije papirnatog novca je promjenjena, tj. smanjena 1929. g. kada je istovremeno odlučeno da će sve novčanice do 100 dolara na prednjoj strani nositi portret, a na poleđini zgradu ili spomenik. Godine 1955. na novčanice su dodane riječi „In God We Trust“ (U Boga se uzdamo).
Likovi američkih povijesnih osoba na papirnatim novčanicama su sljedeći:
1 $ - George Washington (1732-1799), prvi američki predsjednik;
2 $ - Thomas Jefferson (1743-1826), glavni autor Deklaracije za neovisnost;
5 $ - Abraham Lincoln (1809-1865), 16-i američki predsjednik;
10 $ - Alexsander Hamilton (1755 ili 1757-1804), prvi ministar financija Amerike;
20 $ - Andrew Jackson (1767-1845), sedmi američki predsjednik;
50 $ - Ulysses S. Grant (1822-1885), 18-i američki predsjednik;
100 $ - Benjamin Franklin (1706-1790), američki državnik, ekonomist, fizičar, izumitelj, filozof i književnik.
Prije skoro 100 godina dubrovačka javnost dobila je prvu informaciju o porijeklu naziva dolar. Je li izvorni tekst povijesno utemeljen drugo je pitanje. Lokalni tisak objavljujeprijevod novinskog izvješća iz jednog njujorškog bankovnog časopisa.
„Narodna Svijest“ od 22.5.1923. g; broj 23.
ČEŠKA KOLIJEVKA AMERIKANSKIH DOLARA
Mjesečnik gradskog bankovnog kluba u New Yorku piše o tome ovo: Prije 440 godina kovali su (se) u Jachimovu, malom gradiću u Čehoslovačkoj srebrni tolari (kovanice), koje je kasnije preuzela pruska vlada kao thaler, pa sada (onda) daler, naziv koji je prešao na ostale zemlje kao dolar. Dolar je prispio i u Španjolsku, a zatim u španjolske naseobine u Južnoj Americi, pa napokon (naposljetku) u englešku (koloniju) Ameriku godine 1795. Članak završava ovako: „Izdavajući g. 1922. nove dolare, možemo gledati na našega novoga prekomorskoga susjeda (?) Čehoslovačku kao zemlju, gdje je pred 440 godina bio kovan predteča našega (?) dolara.“
Novac, bez obzira na vrst valute, veoma je „zahvalni“pojam o kojem je rečeno mnogo poslovica i izjava. Navodim samo manji dio raznovrsnih misli o novcu.
„Bog vlada na nebu, novac na zemlji.“ – Njemačka posl.
„Iako ima povez na očima, i božicu pravde bljesak novca može zaslijepiti.“ – Nicky Goodman.
„Kad je novac mamac, malo ih je koji se ne ulove na udicu.“ – Njemačka posl.
„Kad novac govori, savjest šuti.“ – Ruska posl.
„Misliti se može i bez novca u džepu.“ – Nikola Tesla.
„Novac je ključ koji otvara sva vrata.“ – William Shakespeare.
„Novac je mač koji prekida i gordijski čvor.“ – Engleska posl.
„Onaj tko za novac služi Bogu, za bolju plaću služit će i vragu.“ – Engleska posl.
„Rijetkima je poštenje draže od novca.“ – Latinska posl.
„Tko ima zdravlje i novca, nema razloga biti loš.“ – Metodija Fotev.
„Tko nem novca u džepu, treba imati meda u ustima.“ – Talijanska posl.
„Tko nema novca ne pomaže mu to što je pobožan.“ – Martin Luther.
„Trkači za novcem ne poznaju riječ stop, oni trče non-stop.“ – Nicky Goodman.
„U životu ima i važnijih stvari od novca, ali, nažalost, sve se one plaćaju.“ – Grafit.
„Upamti zakon: Tko ima novca i veza, ne treba poznavati zakone.“ – Nicolo Berac.
„Vjerujem u Boga, Oca i svemoćnost Novca.“ – John I. Joke.
„Novac je najučinkovitiji ljubavni stimulans – afrodizijak.“ – Grafit.
„Ljudi se dive hrabrosti, talentu, dobroti, velikim zadacima i velikim iskušenjima; ali ne cijene ništa osim novca.“ – Henry Becque.
„Oni koji smatraju da se novcem može sve, mogu baš biti i osumnjićeni da bi za novac učinili sve.“ – Halifax.
„Nikad ne potroši novac prije nego što ga imaš.“ – Jefferson.
„Ako novac doista ne donosi sreću, onda ga vratite!“ – Jules Renard.
„Tko ima novca i prijateljskih veza, taj se ne brine o pravdi.“ – Talijanska posl.
„Tko oko vrata kesu ima, ne može se naći na vješalima.“ – Ruska posl.
„Novac je šesto čulo bez kojeg se u potpunosti ne može upotrijebiti ostalih pet.“ – S. Maugham.
Prema popisu Hrvatske narodne banke od 6. veljače 2017. godine u 50 država svijeta službena valuta je dolar. Od toga broja u 14 država kao platežno sredstvo koristi se američki dolar, dok je u ostalima također valuta dolar aliprema nazivu države. Evo nekoliko primjera: Zimbabve - zimbabvenski dolar ($); Gvajana – gvajanski dolar ($); Grenada – istočnokaripski dolar ($); Cookovo otočje – novozelandski dolar ($)...itd.
Vrijednost valute održava snagu i stabilnost zakonitog plaćanja u zemlji. Valute vrlo uspješnih zemalja imaju tendenciju povećanja vrijednosti. Visoka vrijednost valute podrazumjeva da su inflacijski procesi u zemlji pod kontrolom. Suprotno popularnom mišljenju, britanska funta nije najsnažnija valuta na svijetu, niti je to dolar ili europski euro. Na popisu 10 najjačih valuta na svijetu na prvome mjestu je Kuvajtski dinar (KWD). 1 KWD vrijedi 3,29 USA $. Najslabiji Iranski rijal (IRR). Za 1 USA $ dobije se po službenom tečaju 41,994 iranski rijal. Jedan USA $ vrijedi po srednjem tečaju oko 6,30 kuna (HRK).
.jpg)
.jpg)
.jpg)
3.jpg)
