21.10.2026 | Intervju
PROF. VEDRANA PRIBIČEVIĆ ZA PRESSTISIMO: "Zbog sigurnosti smo skočili na ocjenu 8,5 za život, ali bez reforme pravosuđa ostat ćemo zarobljeni u portugalskoj zamci"
Autor: Nikša Grljević
Foto: ZŠEM
podijeli:
Hrvatska se, s obzirom na trenutačne geopolitičke prilike i nesigurnost na istočnim granicama Europe, popela na ljestvici privlačnosti
Na ljestvici od 1 do 10, ocjena kvalitete života u Hrvatskoj skočila je sa šestice na stabilnih 8, pa čak i 8,5, istaknula je ugledna ekonomska stručnjakinja prof. Vedrana Pribičević u emisiji Presstisimo na Libertas televiziji.
Hrvatska je iznimno sigurna zemlja s vrlo niskim stopama nasilnog kriminala, a globalne krize i problemi s radikalizacijom koji pogađaju zapadnu Europu potpuno su nas zaobišli, zbog čega nas strani studenti, posebice oni iz Južne Amerike, redovito hvale.
Kvaliteta života je puno više od pukog novca.
Definirajući što neku zemlju čini idealnom za život, profesorica Pribičević naglašava kako ekonomski pokazatelji poput BDP-a po glavi stanovnika ne oslikavaju stvarnu sreću. Dok SAD ili Luksemburg predvode po financijskom bogatstvu, ljestvice stvarne kvalitete života redovito predvode skandinavske zemlje zbog dostupnosti javnih usluga, zdravstva i skrbi za djecu.
"Postoji takozvani Easterlinov paradoks koji pokazuje da sreća stanovništva raste s novcem samo do određene točke. Primjerice, Gallupova istraživanja pokazuju da su ljudi u stabilnom Urugvaju i znatno bogatijoj Francuskoj jednako sretni. Na sreću utječu obiteljske veze, društvena povezanost, pa čak i klima i sunce. Dohodak jednostavno nije glavna odrednica sreće", objašnjava Pribičević, dodajući da bi se Hrvatska umjesto pukog fokusa na plaće trebala pobrinuti za dostupnost i efikasnost javnih usluga.
Reforma pravosuđa važnija je od obrazovanja
Hrvatska posjeduje nevjerojatne prirodne resurse kojih često nismo ni svjesni – od najvećih zaliha čiste pitke vode u kontinentalnoj Europi filtrirane kroz krš, preko golemih šumskih prostranstava, pa sve do podatka da ugošćujemo čak trećinu svih svjetskih vrsta pčela, što je idealna podloga za modernu, preciznu poljoprivredu. Ipak, ti resursi ne mogu doći do izražaja bez ključne promjene.
"Pod hitno moramo riješiti pravosudni sustav. To je spora, preadministrirana struktura kojoj kronično fali operativnog osoblja, a problem se može djelomično riješiti uvođenjem umjetne inteligencije, kao što to radi Francuska. Sudstvo mora biti potpuno neovisno, jer ozbiljni investitori bježe od pravne nesigurnosti. Urbana legenda kaže da su nas stranci zvali kraticom ABC (Anything but Croatia – Sve osim Hrvatske). Reforma pravosuđa je reforma svih reformi, važnija i od samog obrazovanja. Ako najobičniji ugovor na tržištu ne možete brzo i pravno zaštititi, država gubi svoj smisao", oštra je Pribičević.
Bez tog reza, tvrdi ekonomska stručnjakinja, prijeti nam trajno zapinjanje u takozvanoj "portugalskoj zamci" – stanju u kojem država tavori na 80 do 85 posto prosjeka razvijenosti EU-a, iz koje se domaće stanovništvo i dalje iseljava, umjesto da privlači nove ljude.
Zašto građani ne osjećaju rast BDP-a?
Iako država konstantno niže pozitivne ekonomske pokazatelje i rast BDP-a, građani na terenu i dalje tvrde da žive lošije. Razlog tome je žilava i visoka inflacija kojoj se ne nazire brzi povratak na stabilnih 2 posto. "Građani nakon dugog razdoblja stabilnosti nisu navikli da im inflacija svakodnevno erodira dohotke. Cijene rastu znatno brže od rasta plaća, pogotovo u privatnom sektoru koji nije zaštićen kolektivnim ugovorima, i ljudi s pravom osjećaju udar na džep."
Pribičević objašnjava da inflaciju u Hrvatskoj nije primarno pokrenuo "novac iz helikoptera" (helicopter money) kao u SAD-u gdje su građani dobivali čekove na kućne adrese, već izrazito snažan energetski šok. Budući da je Hrvatska mala, otvorena ekonomija na vjetrometini globalnih zbivanja koja i dalje previše ovisi o fosilnim gorivima, svaki vanjski potres izravno pogađa naš sustav.
Turizam nas drži u začaranom krugu niske produktivnosti
Ključna strukturna kočnica Hrvatske je niska produktivnost u usporedbi sa zemljama "Nove Europe" poput Češke ili Slovačke. Razlog leži u prevelikom oslanjanju na turizam, koji je po svojoj prirodi djelatnost niske dodane vrijednosti, napominje profesorica Pribičević.
"U Hrvatskoj je turizam postavljen kroz ogroman udio privatnog smještaja i premalo hotela, ali čak i da je drugačije, to nije industrija visoke tehnologije. Zbog niske produktivnosti i strukture ekonomije prisiljeni smo uvoziti nisko kvalificiranu radnu snagu za uslužne djelatnosti, umjesto da privlačimo inženjere i doktore znanosti, čime se zatvara začarani krug."
Spas je u nekoliko vrhunskih uspješnica
Ipak, optimizma ima, a najbolji dokaz je domaći IT sektor koji je bez ikakve pomoći države, boreći se samostalno na globalnom tržištu, izrastao u snažan motor domaće ekonomije.
"Nas je svega 3,8 milijuna i ne trebamo imati industrijsku bazu poput Njemačke. Hrvatskoj su potrebna doslovno dva ili tri sustava poput Končara da nam svima bude dobro. Končar je jedan od rijetkih u Europi koji je sačuvao visoki know-how u proizvodnji velikih transformatora, a tu su i tvrtke poput Ineteca koje proizvode robotske sustave za kontrolu nuklearnih reaktora. Budući da cijela regija i istočna Europa zbog energetske neovisnosti kreću u masovnu izgradnju malih modularnih nuklearnih reaktora, to je naša golema prilika. Treba nam samo nekoliko takvih svjetskih uspješnica i na konju smo", zaključila je prof. Vedrana Pribičević u emisiji Presstisimo.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? 
.jpg)
.jpg)
.jpg)
3.jpg)
