MALI OGLASI
29.09.2017 | Damir Račić

„Dundo Maroje“ na engleskom u režiji dr. Marka Foteza 1958.

Autor: Glas Grada
„Dundo Maroje“ na engleskom u režiji dr. Marka Foteza 1958.

Štošta se još može povezati izravno ili neizravno s imenom Marina Držića što je interesantno i što bi trebalo predstaviti dubrovačkoj javnosti u njegovoj sljedećoj jubilarnoj godini

Bez obzira na jubilej i sve navedene argumente spomenik Marinu Držiću nije postavljen 1958. godine. Međutim, priča o spomeniku još nije završena.

Dubrovački vjesnik“ od 4.3.1967. godine, broj 854.

PODIĆI ĆE SE SPOMENIK MARINU DRŽIĆU

Upravni odbor Društva prijatelja dubrovačke starine na svom sastanku održanom u prošli utorak, donio je odluku da u povodu proslave 400-godišnjice smrti velikog hrvatskog komediografa Marina Držića financira izradu odljeva spomenika ovog znamenitog Dubrovčanina – rad kipara Ivana Meštrovića, te je za tu svrhu osigurao sredstva u iznosu od četiri milijuna i petsto tisuća starih dinara. Odluka o podizanju Držićevog spomenika donesena je u skladu s intencijama nedavno objavljenih zaključaka stručne komisije Matice hrvatske.

Meštrovićev spomenik Marina Držića bit će izrađen do sredine travnja ove godine, odnosno do početka znanstvenog simpozijuma što će ga u Dubrovniku organizirati Matica hrvatska. Spomenik će biti postavljen u atriju Umjetničke galerije što je – kako se smatra – najsretnija solucija obzirom na tradiciju i veličinu ovog prostora. U njegovom podnožju označit će se da je on podignut kao doprinos Društva prijatelja dubrovačke starine proslavi jubileja i uspomeni na velikog pisca. Budući da je rok za podizanje spomenika dosta kratak Društvo je preko svojih predstavnika stupilo u kontakt sa umjetnicima u Zagrebu kako bi on bio gotov do predviđenog roka.

Društvo prijatelja dubrovačke starine i inače se, uz druge naše istaknute kulturne institucije, veoma mnogo angažiralo oko proslave značajnog jugoslavenskog(??) jubileja. Pored podizanja spomenika ono će financirati i izradu spomen-ploče na Držićevoj rodnoj kući u iznosu od 800.000 starih dinara kao prilog za štampanje svečane publikacije u kojoj će biti objavljeni radovi naših istaknutih naučnih radnika i književnika o djelu (djelima) Marina Držića i prilikama u njegovu vremenu. DPDS također se obavezalo da će svake godine odvajati određena sredstva (vjerojatno dok se nije otvorio Dom Marina Držića? – kom. D.R.) kao svoj prilog za uređenje Držićevog memorijalnog muzeja.

Odljev spomenika Marina Držića stigao je iz Zagreba u Dubrovnik tijekom rujna 1967. i postavljen je u atriju Umjetničke galerije. Nakon izgradnje hotelskog naselja na Babinom kuku spomenik je tamo preseljen i dugi niz godina bio je na „svom“ trgu na Babin kuku gdje je zadobio oštećenje na vratu od gelera tijekom srpsko-crnogorskog granatiranja. Onda je premješten u foaje Kazališta Marin Držić, da bi konačno 2008. godine bio postavljen na mjesto gdje se i danas nalazi. Osobno smatram da mu je primjerenije mjesto na kraju južnog dijela poljane Marin Držić, i licem okrenut prema Kneževom dvoru.

Dubrovački vjesnik“ od 23.9.1967. godine, broj 884.

IZLOŽBA O MARINU DRŽIĆU

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku sutra će u dvorani Doma sindikata (današnje predvorje dr. Alojzija Stepinca u samostanu svete Klare – nap. D.R.) biti svečano otvorena izložba o Marinu Držiću, koja u stvari predstavlja uvod u znanstveno savjetovanje o ovom znamenitom hrvatskom piscu. (...) Izložba se sastoji od oko 300 eksponata, a podijeljena je u četiri tematske cjeline. Tako će na njoj biti prikazani originalno dokumenti o životu Marina Držića iz Historijskog arhiva u Dubrovniku i fotokopije dokumenata iz državnih arhiva iz Siene i Firenze, zatim djela Marina Držića (rukopisi i izdanja), te literatura o Držiću od XVI. stoljeća do danas. Posebnu tematsku cjelinu čine plakati i fotografije s izvedbi Držićevih djela na sceni, ako i odjeci i kritike o tim izvedbama. Izložba u Domu sindikata bit će otvorena do 20. listopada.

Dubrovački vjesnik“ od 30.9.1967. godine, broj 885.

DJELU M. DRŽIĆA ODREDIT ĆE SE POTPUNIJE MJESTO U KNJIŽEVNOSTI

Na početku novinskog izvješća navode se imena brojnih predavača i nazivi njihovih znanstvenih tema u svezi Držića. – nap. D.R. (...) Uvod u znanstveno savjetovanje Matice hrvatske predstavljala bi izložba „Marin Držić“ koju je priredio Ogranak Matice hrvatske iz Dubrovnika, a otvorena je 24. ovog mjeseca. Prvog dana održavanja znanstvenog savjetovanja, 4. listopada u 13 sati, na kući u Širokoj ulici u kojoj je Marin Držić svojevremeno djelovao kao rektor obližnje crkvice bit će otkrivena spomen-ploča, dok će sljedećeg dana također u 13 sati, u atriju Umjetničke galerije biti otkriven spomenik Marinu Držiću, rad kipara Ivana Meštrovića. (...) Ovom prilikom potrebno je spomenuti, da se radi i na otvaranju Držićevog memorijalnog muzeja, pa je za tu svrhu Skupština općine već odobrila 4 i pol milijuna starih dinara, dok će do konačne realizacije ove zamisli doći uz pomoć priloga radnih i ostalih organizacija i pojedinaca. Sa svim tim manifestacijama jubilarna godišnjica smrti znamenitog Dubrovčanina bit će dostojno obilježena, što je i dug naše sredine prema njegovom djelu.

U istom broju objavljeno je opširno novinsko izvješće u svezi „cjelovitog prikaza života i rada velikog komediografa“ – nap. D.R.

Držić se je „vratio“ u Grad, odnosno postavljen je njegov spomenik 2008. godine prigodom obilježavanja pola milenija od rođenja dubrovačkog književnika, ali i urotnika. Današnjim rječnikom, reklo bi se, da je bio revolucionar koji je želio srušiti truli aristokratski režim koji je ugnjetavao narod. (Jedno hipotetsko razmišljanje: Što bi se dogodilo sa Dubrovačkom Republikom, da je Cosimo I. de Medici, prvi veliki vojvoda Toskane (1519-1574) prihvatio njegov zahtjev iz sasvim drugih interesa, tj. zbog pljačke i plijena, te se udružio sa Mlečanima te pokušao vojnom intervencijom srušiti „legitimnu“ dubrovačku vladu? Sama opsada Grada imala bi teške posljedice, a kamoli još i bombardiranje s mletačkih brodova. Turci bi eventualno došli „pomoći“ s vojskom i Dubrovnik bi bio razoren, spaljen, opljačkan kao poslije potresa 1667. godine.)

Štošta se još može povezati izravno ili neizravno s imenom Marina Držića što je interesantno i što bi trebalo predstaviti dubrovačkoj javnosti u njegovoj sljedećoj jubilarnoj godini. Predlažem sljedeće: Neka neki dubrovački ugostitelj ispeče kopuna (bez priloga ptica koje su zakonom zaštićene) i ponudi se ukusna pečenka na lutriji ili tombuli.

Evo jedne interesantne vijesti u svezi „glumaca“ koji su doslovno platili glavom svoje sudjelovanje u Držićevim djelima tijekom 50-ih i 60-ih godina XX. stoljeća, tj. nedugo nakon završetka Ljetnih igara.

(„ Dubrovački vjesnik“ od 11.9.1962. godine, broj 622)

GLUMCI NA RAŽNJU“

Nije ovo nikakva dezinformacija ni neukusna šala. U subotu navečer zaista su ispečena i pojedena dva ne tako beznačajna „glumca“, koja su učestovala u izvedbama ovogodišnjih Igara. Nedužno jare iz predstave Držićeva Skupa i ništa manje čedna koza iz predstave Gundulićeve „Dubravke“, ispečeni su na ražnju i pojedeni na intimnoj svečanosti koja je održana u subotu na večer na staroj ljetnoj pozornici. (U ulici don Frane Bulića - nap. D.R.)

Za slavljenike ove večeri Dubrovačke ljetne igre završene su tek u nedjelju, u rane jutarnje sate, a ne prije petnaestak dana kada je spuštena zastava s Orlandovog stupa. Zli jezici govore da je do ovog odlaganja došlo zbog toga što se čekalo da se jare i koza oporave nakon teških i složenih zadataka koje su morali izvršavati na predstavama u Parku muzičke škole i na Gracu.

A radi se međutim o nastavljanju dugogodišnje tradicije da se „glavni“ akteri dobro ugoje i na kraju pojedu na svečanosti u kojoj glavnu riječ imaju članovi tehničkog osoblja. Oni se pored ostalog brinu da „glumci“ budu što deblji, a na kraju sami obavljaju sve poslove u vezi s klanjem i pripremanjem jarećeg odnosno kozjeg pečenja.

Publika je pljeskala na završetku svake predstave ne znajući da je četveronožnim „glumcima“ kratkotrajna sezonska „glumačka karijera“ već određena i/ili ZAPEČE(če)NA.

Sljedeće novinsko izvješće također je zanimljivo pogotovo za današnje vrijeme, jer nažalost često je važan nečiji privatni interes, a ne povijesno nasljeđe, odnosno javno dobro.

ĆEVAPČIĆI SU DOBILI OTKAZ

(„Dubrovački vjesnik“ od 17.7.1965. godine, broj 769)

I prije nego što su se počeli prodavati u privatnoj gostionici, koju je namjeravao da otvori jedan građanin u Širokoj ulici, ćevapčići su dobili otkaz. Radi se naime o tome, da je jedan privatnik imao namjeru da otvori ćevapčinicu, pa je u tu svrhu počeo adaptirati prostorije. Međutim, kada su to doznali odgovorni rukovodioci Zavoda za zaštitu spomenika, odmah su intervenitali, jer je njima bilo poznato da je u toj zgradi godinama živio veliki dubrovački umjetnik (književnk) Marin Držić.

U ovoj zgradi radio je i djelovao Marin Držić punih 15 godina – kazala nam je Dubravka Beritić, direktor(ica) Zavoda – pa je sasvim razumljivo da se ne možemo pomiriti s time da se u takvim prostorijama otvori gostionica. U tim prostorijama mogli bi se prodavati recimo suveniri, ali nikako ćevapčići“.

Građanin koji je htio otvoriti privatnu gostionicu je svakako oštećen, ali sada bi bilo od malog značaja utvrditi krivca (vjerojatno neki općinski birokrata – op. D.R.). Netko je bez sumnje pogriješio kada je građaninu dozvolio da (za)počne radove na adaptaciji, jer je razumljivo očekivati da odgovorni (iz Općine) trebaju znati koje su zgrade od historijskog značaja. U Dubrovniku bez sumnje ima veći broj zgrada koje imaju kulturno historijski značaj, pa je za pohvalu inicijativa Zavoda za zaštitu spomenika kulture, koji je odlučio da na takvim zgradama postavi spomen ploče (zašto se to nije učinilo na vrijeme i sa secesijskom zgradom „remize“ od strane današnjeg Zavoda?? – op. D.R.). Za jednu ovakvu akciju bilo je već krajnje vrijeme, ali paralelno s time trebalo bi odlučiti što se može nalaziti u takvim zgradama i prostorijama, kako i ubuduće ne bi dolazilo do nepotrebnih nesuglasica.

Nažalost, više nema osobe poput g-đe Dubravke Beritić koja bi već u začetku spriječila devastaciju naslijeđene spomeničke baštine! – kom. D.R.

Ponudio sam dosta raznovrsnog sadržaja koji su objavljeni u lokalnoj tiskovini iz različitih godina u svezi Marina Držića. Vjerojatno ću sljedeće godine povodom jubileja objaviti nove zanimljivosti koje su na izravan ili neizravan način povezane sa Držićem.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji
Glas Grada - Tiskana izdanja
Glas Grada 757
Glas Grada 756
Glas Grada 755
Glas Grada 754
Glas Grada 753
Glas Grada 752
Glas Grada 751
GLAS GRADA 750
Glas Grada 749
Glas Grada 748
GLAS GRADA 747
GLAS GRADA 746
GLAS GRADA 745
GLAS GRADA 743/744
GLAS GRADA 742
Glas Grada 741
Glas Grada 740
Glas Grada 739
Glas Grada 738
Glas Grada 737
Glas Grada 736
Glas Grada 735
Glas Grada 734
Glas Grada 733
Glas Grada 732
Glas Grada 731
Glas Grada 730
Glas Grada 729
Glas Grada 728
Glas Grada 727
Glas Grada 726
Glas Grada 725
Glas Grada 724
Glas Grada 723
Glas Grada 722
Glas Grada 721
Glas Grada 720
Glas Grada 718/719
Glas Grada 717
Glas Grada 716
Glas Grada 715
Glas Grada 714
Glas Grada 713
Glas Grada 712
Glas Grada 711
Glas Grada 710
Glas Grada 709
Glas Grada 708
Glas Grada 707
Glas Grada 706
Glas Grada 705
Glas Grada 704
Glas Grada 703
Glas Grada 702
Glas Grada 701
Glas Grada 700
Glas Grada 699
Glas Grada 698
Glas Grada 697
Glas Grada 696
Glas Grada 695
Glas Grada 694
Glas Grada 693
Glas Grada 692
Glas Grada 691
Glas Grada 690
Glas Grada 689
Glas Grada 688
Glas Grada 687
Glas Grada 686
Glas Grada 685
Glas Grada 684
Glas Grada 683
Glas Grada 682
Glas Grada 681
Glas Grada 680
Glas Grada 679
Glas Grada 678
Glas Grada 677.
Glas Grada 676
Glas Grada 675
Glas Grada 674
Glas Grada 673
Glas Grada 672
Glas Grada 671
Glas Grada 670
Glas Grada 669
Glas Grada 668
Glas Grada 666/7
Glas Grada 665
Glas Grada 664
Glas Grada 663
Glas Grada 662
Glas Grada 661
Glas Grada 660
Glas Grada 659
Glas Grada 657
Glas Grada 656
Glas Grada 655
Glas Grada 654
Glas Grada 653
Glas Grada 652
Glas Grada 651
Glas Grada 650
Glas Grada 649
Glas Grada 648
Glas Grada 647
Glas Grada 646
Glas Grada 645
Glas Grada 644
Glas Grada 643
Glas Grada 642
Glas Grada 641
Glas Grada 640
Glas Grada 639
Glas Grada 638
Glas Grada 637
Glas Grada 636
Glas Grada 635
Glas Grada 634
Glas Grada 633
Glas Grada 632
Glas Grada 631
Glas Grada 630
Glas Grada 629
Glas Grada 628
Glas Grada 627
Glas Grada 626
Glas Grada 625
Glas Grada 624
Glas Grada 623
Glas Grada 622
Glas Grada 621
Glas Grada 620
Glas Grada 619
Glas Grada 618
Glas Grada 617
Glas Grada 616
Glas Grada 614 / 615
Glas Grada 613
Glas Grada 612
Glas Grada 611
Glas Grada 610
Glas Grada 609
Glas Grada 608
Glas Grada 607
Glas Grada 606
Glas Grada 605
Glas Grada 604
Glas Grada 603
Glas Grada 602
Glas Grada 601
Glas Grada 600
Glas Grada 599
Glas Grada 598
Glas Grada 597
Glas Grada 596
Glas Grada 595
Glas Grada 594
Glas Grada 593
Glas Grada 592
Glas Grada 591
Glas Grada 590
Glas Grada 589
Glas Grada 588
Glas Grada 587
Glas Grada 586
Glas Grada 585
Glas Grada 584
Glas Grada 583
Glas Grada 582
Glas Grada 581
Glas Grada 580
Glas Grada 579
Glas Grada 578
Glas Grada 577
Glas Grada 576
Glas Grada broj 575
Glas Grada 574
Glas Grada 573
Glas Grada 572
Glas Grada 571
Glas Grada 570
Glas Grada 569
Glas Grada 568
Glas Grada 567
Glas Grada 566
Glas Grada 565
Glas Grada 564
Glas Grada 562-563
Glas Grada 561
Glas Grada 560
Glas Grada 559
Glas Grada 558
Glas Grada 557
Glas Grada 556
Glas Grada 555
Glas Grada 554
Glas Grada 553
Glas Grada novi broj
Glas Grada 551
Glas Grada 550
Glas Grada 549
Glas Grada 548
Glas Grada 547
Glas Grada 546
Glas grada 545
Glas Grada 544
Glas Grada 543
Glas Grada 542
Glas Grada 541
Glas Grada 540
Glas Grada 539
Glas Grada 538
Glas Grada 537
Glas Grada 535 / 536
Glas Grada 534
Glas Grada 533
Glas Grada 532
Glas Grada 531
Glas Grada 530
Glas Grada 529
Glas Grada 528
Glas Grada 527
Glas Grada 526
Glas Grada 525
Glas Grada 524
Glas Grada 523
Glas Grada 522
Glas Grada 521
Glas Grada 520
Glas Grada 519
Glas Grada 518
Glas Grada 517
Glas Grada 516
Glas Grada 515
Glas Grada 514
Glas Grada broj 513
Glas Grada 512
Glas Grada 510/511
Glas Grada 509
Glas Grada 508
Glas Grada 507
Glas Grada 506
Glas Grada 505
Glas Grada 496
Glas Grada 497
Glas Grada 498
Glas Grada 499
Glas Grada 500
Glas Grada 502
Glas Grada 504
Glas Grada broj 503
Nazad Naprijed