Armenski hačkar stigao u Dubrovnik
U crkvi Rosario, pored dominikanskog samostana u Gradu, u petak, 22. travnja, održana je konferencija za medije povodom postavljanja spomenika armenskog hačkara (khachkar - kameni križ) u klaustru dominikanskog samostana u spomen na 1700. obljetnicu mučeništva sv. Vlaha. Na konferenciji su govorili dr. fr. Stjepan Krasić, crkveni povjesničar, Naira Asatryan, predsjednica Društva prijatelja Armenije, Denis Orlić, predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine, i dr. sc. Vinicije B. Lupis, povjesničar. 
Ideja o dolasku armenskog kamen-križa u Dubrovnik nastala je prije nekoliko godina, a sve kako bi se što dostojnije obilježila 1700. obljetnica mučeništva dubrovačkog Parca. Sv. Vlaho je rođen u Armeniji i tu zapravo počinje povezanost Dubrovnika i Hrvatske s Armenijom. Povjesničar Krasić rekao je kako se želio ostaviti trajni spomenik koji bi podsjećao na ovu obljetnicu, ali i koji će simbolizirati kulturu, vjeru, prošlost i sadašnjost te povezanost ovih dviju zemalja i naroda. Upravo zato je izabran hačkar jer on najbolje simbolizira armensku kršćansku kulturu i vjeru, ali i sudbinu naroda koja je u mnogočemu slična sudbini hrvatskog naroda, objasnio je fr. Stjepan. 
Hačkar je izradio armenski umjetnik Artak Hambardzumyan, koji je na kameni križ implementirao i simbol starohrvatske umjetnosti, pleter. Primjer je uzeo s pluteja iz crkve sv. Nikole s Prijekoga. Umjetnik je na podnožju spomenika uklesao posvetu na hrvatskom, armenskom i engleskom: „U spomen na 1700. obljetnicu mučeništva sv. Vlaha i mučeničkog puta armenskog naroda“. Razlog za postavljanje hačkara u klaustar dominikanskog samostana leži u tome što su članovi samostana kroz povijest održavali prijateljske odnose s Armencima, naglasio je dominikanac Krasić. Primjer za to bio je Rajmund Gallani Jelić, koji je kao apostolski vikar u Ankari i Carigradu radio na odnosima s Armencima, ali i to da je djed Đura Baglivia, podrijetlom Armenac, bio pokopan u samostanu kao ugledni građanin. Naira Asatryan kazala je kako je Armenija jedna od prvih zemalja koja je prihvatila kršćanstvo, te da se posljednjih godina stvarno intenzivno radi na osvješćivanju Dubrovčana o armenskoj kulturi. Društvo prijatelja dubrovačke starine pomoglo je financirati cijeli projekt, o čemu je više rekao predsjednik društva Denis Orlić. Na samom kraju fr. Stjepan je rekao kako je uvjeren da bi i sv. Vlaho bio itekako zadovoljan načinom na koji se čuvaju i održavaju odnosi ovih dviju zemalja, ali i da će hačkar u klaustru ostati sve dok materijal od kojeg je križ napravljen izdrži. Hačkar će javnosti biti predstavljen u nedjelju, 24. travnja, nakon mise, u 12 sati.
3.jpg)
